Dok voda raste, poplave na zapadu Bosne opet podijelile institucije

Obilne padavine koje tokom cijele sedmice padaju na području Unsko-sanskog kantona prouzrokovale su rast vodostaja rijeka Une, Sane i njihovih pritoka, što je dovelo do poplava u nekoliko gradova i općina na zapadu Bosne i Hercegovine. Dok različiti nivoi vlasti i institucija prebacuju odgovornost jedni na druge, obični čovjek ispada kolateralna šteta u procesima odrastanja i sazrijevanja onih koji vode brigu o građanima.

S obzirom na to da kiša i dalje pada istim intenzitetom, građane Bihaća, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta očekuje još jedna neprospavana noć. Najteža situacija je na području Bihaća u mjesnim zajednicama Pokoj, Kulen-Vakuf, Račić, Ripač i Klokot.

U mjesnoj zajednici Pokoj, na izlazu iz Bihaća, voda se i najviše izlila. Gotovo da je presječena putna komunikacija s gradom, poplavljeno je 50-ak domaćinstava, nekoliko vozila je pod vodom, a nekima je voda došla i do prozora.

„Ono što nam je najteže palo je nestanak električne energije i već smo dugo bez struje, a kako stvari trenutno stoje, nećemo je imati ni narednih dana. To nam uveliko otežava funkcionisanje i posebno otežava život starijim osobama koje se griju na električnu energiju. Radimo na dostavi hljeba, vode i lijekova osobama koje nisu u mogućnosti da izađu iz svojih domova. Naselje je u blokadi i jedino alternativno rješenje nam je brdo Rodići preko kojeg mještani pješice mogu da izađu iz naselja“, kaže Amir Korčić, predsjednik Mjesne zajednice Pokoj.

Kada je riječ o odnosu nadležnih prema njihovim problemima, Korčić ističe da je komunikacija dobra i da se oni trude pomoći u svemu što Mjesna zajednica od njih traži, ali da je ova situacija pokazala kako nedostaje određene opreme kada su ovakve i slične nepogode u pitanju.

Izeta Handukića, mještanina Pokoja, zatekli smo kako ispumpava vodu ispred vrata porodične kuće u cilju da spriječi njeno prodiranje u objekt. Nivo vode u njegovom dvorištu dostiže visinu veću od pola metra, a automobil mu je pod vodom.

„Garaža i šupa su poplavljene, a kroz jedan dio poda voda prolazi u sobu koja je najviše oštećena poplavom. Borim se koliko mogu da voda ne uđe u ovaj dio kuće koji je suh. Pumpu sam dobio od Civilne zaštite i ona radi na gorivo. Šta da vam kažem? Loše skroz, neko bi trebao da se pozabavi ovim problemom kako se to više ne bi ponavljalo“, kaže Handukić.

Dosta ljudskih grešaka

Muhamed Pečenković, zamjenik direktora Civilne zaštite Unsko-sanskog kantona, ističe kako je za površinske vode druge kategorije, a to su Una, Sana, Sanica i Klokot, odgovorna Agencija za vodno područje rijeke Save.

„Za neka jako kritična područja treba uraditi elaborate putem kojih će se uraditi rizik na području tih mjesnih zajednica i utvrditi granice poplavnih ploha, odnosno predložiti mjere za sve objekte koji se nalaze na tom poplavnom području kako bi se jednom riješilo to pitanje poplava. A te radove i projekte treba da uraditi Agencija za vodno područje rijeke Save jer ne može se godinama ponavljati ista priča“, kaže Pečenković.

Dodaje kako ima dosta ljudskih grešaka i grešaka sistema u cjelini koje treba detaljno analizirati i pristupiti njihovom planskom rješavanju.

Različita mišljenja u pogledu odgovornosti

Povodom navedenih tvrdnji kontaktirali smo Fuada Mujagića iz Bihaća koji je zaposlenik Agencije za vodno područje rijeke Save. Kratko je prokomentarisao ove navode, kazavši da ne postoji niti jedan projekat iz Unsko-sanskog kantona, a da to Agencija nije podržala.

„Neka kažu koji je to projekat koji bi spriječio plavljenje negdje, a da ga Agencija nije podržala. Mi čak inzistiramo na nastavku određenih projekata kao što je treća faza projekta zaštite od plavljenja u Pokoju, ali jednostavno nema pomaka, nema inicijativa. Ovdje govorim o nasipima i podzidima koji štite od izlijevanja rijeka, a ne o šetnicama i uređenjima površina“, kaže Mujagić.

U bihaćkom naselju Pokoj zatekli smo Edina Kulenovića, šefa Štaba Civilne zaštite Grada Bihaća, koji je danonoćno na terenu s kompletnom strukturom Civilne zaštite. Aktivnosti su uglavnom usmjerene na evakuaciju stanovništva koje je usljed poplava ostalo zarobljeno u stambenim objektima, na dopremanje vode i hrane te pumpi za izlijevanje vode.

„Stanje u Kulen-Vakufu je solidno, nivo vode je u padu. Uspostavili smo sve putne komunikacije koje su bile u prekidu, imali smo angažman za spašavanje u vodi i pod vodom gdje smo u nekoliko navrata vršili evakuaciju naših građana te odnosili hranu i vodu, posebno na području naselja Klise. Gore više nema odrona i to smo razriješili, ali je putna komunikacija prema Klisi još u prekidu. U Pokoju smo poduzeli maksimalno sve što je bilo u našoj mogućnosti i stojim na raspolaganju i dalje“, kaže Kulenović.

Stanje prirodne nesreće

Uzroke ovakvog stanja kada su u pitanju poplave u Bihaću, Kulenović vidi isključivo u prirodnim nepogodama i činjenici da je došlo do klimatskih poremećaja.

„Moraćemo uraditi opsežne mjere na zaštiti od poplava na ovim i sličnim područjima jer ovo nije zadesilo samo nas, već se dešava u jednom širem aspektu i regionalno. Treba pokušati spriječiti uzroke koliko god je to moguće, odnosno krivulju rasta u pogledu štete koja je nastala smanjivati. Sve se to događa od decembra prošle do maja ove godine. Dakle, promjene u klimi su prisutne i to moramo imati u vidu”, ističe Kulenović.

Sanski Most je prvi u Unsko-sanskom kantonu proglasio stanje prirodne nesreće, a potom je takva odluka donesena u Bihaću i Bosanskoj Krupi. Taj primjer je slijedila i Vlada Unsko-sanskog kantona, koja je u srijedu proglasila stanje prirodne nesreće za područje cijelog kantona.