Mogući Plenkovićev odlazak: Interesantno u HDZ-u, ali i opasno za Hrvatsku

“Stranka ne može biti talac političke sudbine bilo kojeg svog člana”, riječi su koje je tadašnji europarlamentarac Andrej Plenković izgovorio na Izbornom saboru Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), u svibnju 2016. godine, kada je kritizirao rad tadašnjeg predsjednika stranke Tomislava Karamarka.

Upravo je ta rečenica odredila dalji tijek Plenkovićeve političke karijere koji je od 2016. godine na čelu HDZ-a. U rujnu 2016. godine, nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo stranku, Plenković i HDZ su postali relativni pobjednici parlamentarnih izbora te je od tadašnje predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović dobio mandat za sastavljanje vlade.

Od tada je Plenković na čelu HDZ-a i Vlade Republike Hrvatske.

Mogući put u Brisel

Danas, gotovo sedam godina kasnije, sve se više govori o tome da bi Plenković uskoro mogao napustiti HDZ i Vladu te svoju dalju političku karijeru nastaviti u Europskoj komisiji ili, kako je nedavno izneseno u javnost, na mjestu Glavnog tajnika NATO-a.

“Meni se čini da su se švedski mediji zabunili, oni su mislili na Milanovića, budući je snažno podržavao Švedsku oko ulaska u NATO, da i inače zastupa vrlo jasne prozapadne, transatlantske stavove i da ga jedva čekaju u sjedištu NATO-a”, rekao je u izjavi novinarima Plenković komentirajući svoj mogući odlazak u NATO.

Međutim, koliko god ove njegove riječi djelovale da u svim najavama oko nove funkcije nema za sada ništa, njegov odlazak iz Hrvatske za mnoge je vrlo vjerojatan i izgledan. Jedan od razloga tome je i što je, kada je riječ o domaćoj politici, u Hrvatskoj napravio sve što je mogao do sada te da je sada sasvim logičan korak njegove dalje političke karijere odlazak na neki višu funkciju u Europsku komisiju ili već spomenuti NATO.

U isto vrijeme njegov mogući odlazak s mjesta predsjednika stranke i vlade, donosi i logično pitanje što će to značiti za sam HDZ, ali prije svega za Hrvatsku. Naime, HDZ je u Hrvatskoj najjača politička stranka koja suvereno vlada državom. Trenutni rejting HDZ-a kod birača se kreće i do 30 posto, dok su najbliži pratitelji na oko 15 posto, što samo govori o značaju kakav HDZ, a samim tim i njegov predsjednik, imaju na politiku Hrvatske i njezin dalji smjer.

Paralela Karamarkovog i Plenkovićevog HDZ-a

Kada se govori o tome, najčešće se uzima paralela između HDZ-a Tomislava Karamarka i HDZ-a Andreja Plenkovića. U vrijeme Karamarka, HDZ je bio orijentiran tvrdo desno što govori i njegov odabir dijela ministara, retorika koja je prevladavala tada te samim tim smjer koji je Hrvatska zauzela u to vrijeme. Dolaskom na čelo stranke Plenković je počeo ubrzo mijenjati HDZ te je stranku pozicionirao kao stranku umjerenog desnog centra dok se njega predstavlja kao demokratu i europejca. Njegov HDZ danas je kilometrima daleko od stranaka poput Mosta, s kojima su nekada koalirali, Hrvatskih suverenista, Domovinskog pokreta…

Ne treba zaboraviti niti sva događanja unutar HDZ-a poslije odlazaka nekada njihovih čelnih ljudi. I danas se mnogi sjećaju kako je biran Ivo Sanader, atmosfere i sukoba koji su tada se događali unutar stranke. Građani se sjećaju i kako je Sanader odlučio da ga mjestu premijera zamijeni Jadranka Kosor, kao i kampanje za vrijeme izbora za predsjednika između Jadranke Kosor i Tomislava Karamarka. Poznato je i što je sve i Plenković dočekao na mjestu predsjednika kao i kako su tekli prošli unutar stranački izbori.

Govoreći o mogućem odlasku Plenkovića s mjesta predsjednika HDZ-a politički analitičar Denis Avdagić rekao kako mu se čini da su priče o njegovom odlasku u NATO „nabačena stvar“, ali i da je Plenković jedan od onih koji je dobar kandidat za mjesto šefa NATO-a. Istakao je kako se u europskim krugovima na Plenkovića gleda kao na kvalitetan kadar te osobu koja ima određene diplomatske vještine, prilično veliko političko iskustvo.

„Kao takav, on je prihvatljiv za čitav niz nadnacionalnih funkcija“, istakao je Avdagić.

Prema njegovom mišljenju, Plenković bi mogao preuzeti i Europsku komisiju ali podsjeća i kako je relativno mlad političar te da nema potrebe da naglo ode iz Hrvatske. Dodaje i da u prilog tome govore i predizborne ankete koje trenutno HDZ-u daju veliku prednost.

‘Čovjek brana’

Komentirajući najave o mogućem odlasku Plenkovića iz Hrvatske, politički analitičar Davor Gjenero kaže kako je to ozbiljno pitanje i ozbiljan problem za Hrvatsku. Podsjeća kako je Plenković tijekom svoga mandata HDZ pozicionirao kao stranku vrlo umjerenog desnog centra, ali i ističe da trenutno na političkoj sceni u Hrvatskoj nema političara koji bi s jedne strane predstavljao europski desni centar te u isto vrijeme imao karizmu za preuzimanje premijerskog mjesta.

„Činjenica jeste da je kadrovski bazen HDZ-a dublji nego kod nekih drugih stranaka, ali je on opet dramatično plitak. Pitanje nasljeđivanja postavljeno je kada je Sanader iznenada otišao, a sve završilo na čudan način. Na Plenkovića se ne gleda samo kao na predsjednika HDZ-a i premijera nego i kao ‘čovjeka branu’ raznim ideologijama kojima nije mjesto u modernom društvu“, rekao je Gjenero.

Ističe kako će sve što bi se moglo događati s mogućim odlaskom Plenkovića s mjesta predsjednika HDZ-a za tu stranku biti iznimno zanimljivo, ali i predstavlja potencijalnu opasnost za Hrvatsku. Prema njegovim riječima, župan osječko- baranjski Ivan Anušić jedan je od onih koji čeka rasplet situacije oko (ne)odlaska Plenkovića s mjesta predsjednika HDZ-a kako bi možda preuzeo njegovu funkciju. Međutim, nikako tu ne treba niti isključiti i niz drugih glasnih ili manje glasnih članova stranke, kao i onih koji su tijekom vladavine Plenkovića marginalizirani.

„Zbog svega oko i unutar HDZ-a nije niti malo nevažno tko je na čelu te stranke. HDZ je stranka koja sa svojim koalicijskim partnerima ima većinu i to je stranka koja će, vrlo izgledno, biti relativni pobjednik i idućih parlamentarnih izbora. Samim tim nije niti nevažno tko je na čelu jedne takve političke stranke“, istaknuo je Gjenero.

Odlazi li, ipak, nakon izbora?

O temi (ne)odlaska Plenkovića s čela HDZ-a i predsjednika Vlade razgovarali smo i s političkim analitičarem Žarkom Puhovskim koji je prvo iskritizirao medije koji, kako je rekao, pišu više o tome kako će biti Plenkoviću kada napusti Hrvatsku, a manje o tome što čeka Hrvatsku poslije Plenkovića.

„To je pravo pitanje jer HDZ je, htjeli to neki ili ne, najjača politička stranka u Hrvatskoj i jedina je nacionalna stranka koja je zastupljena u svim dijelovima Hrvatske. To je stranka koja je tijekom 33 godine neovisnosti Hrvatske najvećim dijelom vodila Hrvatsku i vodi je i danas. Puno je to činjenica koje govore u prilog tome da nije niti malo nevažno tko bi mogao postati novi prvi čovjek HDZ-a“, rekao je Puhovski.

Dodaje i kako trenutno ne vidi opasnost da se HDZ podijeli na frakcije, ali i da ne vidi tko bi mogao u slučaju odlaska Plenkovića preuzeti njegovo mjesto. Ne vidi na toj poziciji niti Ivana Anušića, ali niti Tomu Medveda, pa niti Gordana Jandrokovića koji su se ranije spominjali kao osobe koje bi mogle preuzeti čelno mjesto stranke. Prema njegovom mišljenju, novi broj 1 HDZ-a možda bi mogao biti i ministar Oleg Butković iza kojega nema afera, ali i koji bi donio mogućnost i velike koalicije HDZ-SDP.

Interesantno je i razmišljanje Puhovskog da bi Plenković mogao odraditi i naredne parlamentarne izbore na čelu HDZ-a i tako im donijeti potencijalu pobjedu, a potom otići na neko mjesto u Europskoj komisiji ili NATO-u.

„To je moguća opcija, iako bi ona na neki način predstavljala i prijevaru birača. Plenković bi kao prvi čovjek stranke donio pobjedu HDZ-u, a onda čelno mjesto prepustio nekome drugome da slaže novu koaliciju. Kada je riječ o potencijalnim koalicijskim partnerima to je, unatoč svim političkim prijeporima i sukobima, nešto sasvim drugo poslije izbora tako da je onda sve moguće. Međutim, u toj opciji se postavlja i pitanje s kim bi ti potencijalni partneri mogli pregovarati. Sve ukazuje da HDZ čeka vrlo interesantno razdoblje o kojem će ovisiti i dalji politički smjer Hrvatske“, zaključio je Puhovski.