Može li Vojsku Srbije služiti hrvatski policajac?

Kada je mladi hrvatski policajac iz Vukovarsko-srijemske županije M.Č., koji radi na Postaji granične policije Tovarnik, dobivao dvojno državljanstvo Republike Srbije nije niti sanjao s kakvim problemima će se susresti na poslu. Naime, ovaj 21-godišnji policajac je krajem prošle godine dobio i preuzeo poziv za regrutaciju u Vojsku Srbije. On je, a da to nisu znali njegovi nadređeni, otišao u Srbiju i obavio taj razgovor poslije čega je suspendiran i udaljen iz službe dok se ne završi disciplinski postupak.

Ovaj slučaj je izazvao brojne reakcije u Hrvatskoj, a posebno na istoku, te se počelo govoriti kako to nije jedini takav slučaj, odnosno da Vojska Srbije državljanima Hrvatske, koji imaju dvojno državljanstvo, šalje pozive za vojsku.

Nije jedini slučaj

„Slučaj toga policajca nije jedini jer koliko smo mi upoznati još 15-ak hrvatskih policajaca, koji imaju i državljanstvo Republike Srbije, dobilo je poziv da se javi u Vojsku Srbije kako bi bili upisani u vojnu evidenciju. Radi toga smo zatražili sazivanje sjednice saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost. Problem je i što Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske ne raspolaže podacima o tome koji policajci imaju dvostruko državljanstvo. Mislim kako je to veliki propust i da bi takve podatke MUP morao imati”, rekao je Marijan Pavliček, predsjednik Hrvatskih suverenista i saborski zastupnik.

Dodaje i kako pozive dobivaju i drugi građani, koji također imaju dvojno državljanstvo, kako bi bili upisani u vojnu evidencije Vojske Srbije. Prema njegovim riječima apsurdno je da građani jedne države, gdje žive i rade, dobivaju pozive iz druge države kako bi bili upisani u vojnu evidenciju

„Na tu sjednicu Odbora za nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora morali bi doći i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ravnatelj policije Nikola Milina kao i šef Sigurnosno obavještajne agencije Daniel Markić kako bi odgovorili na sva pitanja. Ovo je ogroman sigurnosni propust jer možda među njima ima i policajaca kojima su u Hrvatskoj dostupne osjetljive informacije o svima nama. Mi moramo znati koliko policajaca u Hrvatskoj ima i srpsko državljanstvo, kao i koliko ih je dobilo poziv za vojnu evidenciju u Srbiji. Smatram kako bi oni morali biti pod posebnim nadzorom ili da se zakon promijeni i onemogući da osobe s dvojnim državljanstvom mogu biti angažirani u MUP-u i sličnim službama“, rekao je Pavliček.

Razgovori dvije države

Vezano za ovaj događaj oglasio se i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac koji je svjestan specifičnosti ove situacije, ali i napomenuo kako u Srbiji ima i Hrvata koji žive tamo i također imaju dvojno državljanstvo Srbije i Hrvatske. Smatra kako je nužno da dvije države razgovaraju o tome i definiraju primarno i sekundarno državljanstvo na osnovu čega bi se stekla vojna obveza. Na taj način bi se, po riječima Pupovca, izbjegli ovakvi problemi.

„Pripadnik hrvatske policije, vojske ili zaposlenik negdje drugdje u državnoj upravi, a posjeduje dvostruko državljanstvo, ne bi se trebao naći u ovakvoj situaciji. Onaj tko se sada ipak nađe, kao što je taj mladi policajac, morao bi znati da je u koliziji s državom u kojoj živi i da to predstavlja problem”, rekao je Pupovac.

O slučaju M.Č. razgovarali smo i s drugim policajcima među kojima ima i onih koji također imaju dvojno državljanstvo Hrvatske i Srbije. Oni u slučaju mladoga policajca, koji je suspendiran, ne vide ništa sporno te napominju kako u cijeloj Hrvatskoj ima veliki broj policajaca koji, uz hrvatsko, imaju i neko drugo državljanstvo. Jedan od policajaca s kojim smo razgovarali kaže kako i sam ima dvojno državljanstvo, hrvatsko i srpsko, te da je sve to zapravo privatna stvar. Napominje i da nigdje u Zakonu nije zabranjeno da osoba koja je zaposlena u MUP-u može imati dvojno državljanstvo.

Promijenite Zakon

„Mislim da su na Akademiji to znali, kao i da MUP također raspolaže tim informacijama ili vrlo lako može doći do njih. Imam i srpsko državljanstvo, ali nisam nikada iz Srbije dobio nikakav poziv, pa niti poziv za regrutaciju u Vojsku Srbije. Vjerujem da je do svega ovoga došlo jer je M.Č. u Srbiji prijavio neku adresu na kojoj živi. Naime, meni se na srpskoj ličnoj karti vodi moja adresa iz Hrvatske dok on možda ima nekretninu u Srbiji i ta adresa mu se vodi na ličnoj. Vjerojatno je tamo i dobio poziv i onda se uplašio da će izgubiti državljanstvo ako ne riješi taj problem“, rekao nam je ovaj policajac koji je želio ostati anoniman.

Dodaje i kako ne vjeruje da je M.Č. išao da se prijavi u Vojsku Srbije jer i ne može radi posla i obveza. Govoreći o ovome slučaju ovaj policajac je postavio i pitanje koliko hrvatskih policajaca i zaposlenika u MUP-u ima, uz hrvatsko, i državljanstva Mađarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije…

„Nitko njih ne spominje, nego samo nas koji imamo i srpsko državljanstvo. Ispada kako smo samo mi sporni vjerojatno zbog odnosa Hrvatske i Srbije. Ne govore ni o rezultatima našeg rada, na kakvim slučajevima radimo i slično. M.Č. je izoliran slučaj, a ako žele spriječiti da u MUP-u radi netko s dvojnim državljanstvom onda neka promijene zakon i ljudi će odabrati koje državljanstvo žele zadržati. Sve dok takve odredbe nema, nije zabranjeno da hrvatski policajac ima i neko drugo državljanstvo“, ističe ovaj policajac.

Odgovor MUP-a Hrvatske

Povodom poziva kojega je hrvatski policajac M.Č. (21) dobio da se javi u Vojsku Srbije radi regrutacije oglasio se i MUP Hrvatske koji navodi kako se prema saznanjima kojima raspolažu radi o jedinom slučaju u kojem se hrvatski policijski službenik odazvao na poziv vojske druge države radi upisa u vojnu evidenciju te države.

Pojašnjavaju kako slučaj zapravo datira iz studenoga 2022. godine te da je MUP raspolagao tom informacijom prije i negoli se navedeni policijski službenik vratio u Republiku Hrvatsku što potvrđuje promptnu reakciju sigurnosnog sustava u Hrvatskoj. Dodaju i kako je PU vukovarsko-srijemska odmah reagirala i na temelju Zakona o policiji 7. studenog 2022. godine rješenjem udaljila iz službe navedenog policijskog službenika te je protiv njega pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti, odnosno nedolično se ponašao izvan službe, čime je teško naštetio ugledu službe.

Navode i kako je trenutačno udaljenje iz službe bilo nužno jer su povreda dužnosti i posljedice povrede koja mu se stavlja na teret, nespojivi sa službom koju obavlja dok traje postupak.

„Navedeni policijski službenik je na teritoriju Republike Srbije ostvario kontakt s pripadnicima vojske te strane zemlje radi preuzimanja poziva za upis u vojnu evidenciju Republike Srbije, a da o tome nije obavijestio svog neposredno nadređenog rukovoditelja. Osoba koja ima dvojno državljanstvo može biti zaposlenik Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno može proći sigurnosnu provjeru koja je nužna za obavljanje policijskog posla, naravno, ako su za isto ispunjeni svi drugi zakonski uvjeti“, navode iz MUP-a Hrvatske.

Pojašnjavaju i kako je sukladno Zakonu o policiji jedan od uvjeta za prijam u policiju hrvatsko državljanstvo te da nije prepreka ako osoba pored hrvatskog državljanstva ima i državljanstvo neke druge države. Napominju i da MUP Hrvatske ne vodi evidenciju svojih zaposlenika koji imaju dvojno državljanstvo prvenstveno zato što se državljanin Republike Hrvatske koji ima i strano državljanstvo smatra pred tijelima državne vlasti Republike Hrvatske isključivo hrvatskim državljaninom, sukladno  Zakonu o hrvatskom državljanstvu.

Slični slučajevi

Inače, u pograničnim područjima na istoku Hrvatske već godinama dio građana, koji imaju hrvatsko državljanstvo, a pretpostavlja se i srpsko, radi u Hrvatskoj, a živi u Srbiji.

Prvih godina poslije mirne reintegracije, kojom je nakon rata pod hrvatsku kontrolu vraćen istok države, bilo je i policajaca koji su živjeli i radili na taj način. Uniformu i naoružanje su ostavljali kod prijatelja ili obitelji u Hrvatskoj kako bi se mogli preodjenuti. Takva praksa je ubrzo zaustavljena tako da takvih slučajeva više nema.

Poznat je i slučaj sutkinje suda u Vukovaru koja je živjela u Srbiji i svakoga dana dolazila na posao prelazeći granicu. Poznat je i slučaj ravnatelja jedne osnovne škole, kao i niza drugih građana. Tijekom godinama taj broj se smanjio, ali nije isključeno da još ima takvih slučajeva.