Odgovor BiH na energetsku krizu: ‘Ne žele se odreći nijednog feninga’

Osim velikog broja ljudskih žrtava, enormnog razaranja i globalnog zaoštrenja odnosa velikih sila, rat koji je Rusija počela u Ukrajini u februaru 2022. godine izazvao je i ekonomske turbulencije u cijelom svijetu.

Zbog poremećaja u proizvodnji i distribuciji poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine i sankcija Rusiji, cijene hrane jedno vrijeme su bilježile rekordan rast, ostavljajući najranjivije dijelove svijeta u vrlo teškoj situaciji i neizvjesnosti.

No, ono što je uzrokovalo još veći lančani poremećaj bili su energenti. Kao što to uvijek bude u slučaju bilo kakve veće krize, naročito one u kojoj je jedan od aktera veliki proizvođač nafte i plina, kojem se uz to uvedu sankcije i zabrana izvoza, cijene energenata su bilježile dramatičan skok, prisiljavajući zapadni svijet na prilagođavanje novim okolnostima i razmatranje alternativnih izvora energije.

S obzirom na činjenicu da se novim okolnostima na tržištu energenata još nije prilagodio niti razvijeni svijet, šta se moglo očekivati od Bosne i Hercegovine?

Prošlu zimu žitelji BiH, od kojih je veliki dio na rubu siromaštva i plitkog džepa, dočekali su u strepnji hoće li biti plina i koliko će koštati, hoće li poskupiti struja, dok vozači nikada nisu mogli znati kakve će ih cijene dočekati na benzinskim pumpama, usljed stalnog rasta cijena benzina, dizela i plina.

Topla i po zdravlje opasna zima

A, kada je riječ o grijanju, primjera radi, cijena za stan od 60 kvadrata u januaru 2022. iznosila je 109,34 KM, a već u decembru, u jeku grine sezone, čak 163 KM, što je predstavljalo težak udar na džepove, prije svega, ranjivijih kategorija stanovništva. Ugalj i drva tako su i dalje mnogima predstavljali jedinu nadu u toplu zimu. I užasno zagušljivu i opasnu po zdravlje.

I dok su mnoge zemlje prihvatile mjere kojima bi olakšale krizu, postavlja se pitanje šta je u tom periodu za svoje građane učinila Bosna i Hercegovina?

Nekih mjera jeste bilo – povremenih pojeftinjenja, umanjenja računa, subvencija…, no, je li to bilo dovoljno?

Umjesto da proces ide rutinski, od ukidanja akciza na gorivo u periodu na šest mjeseci stvorila se politička farsa u režiji stranaka iz entiteta Republika Srpska, cijene energenata su varirale kako je njihovim isporučiocima odgovaralo, a zna se ko je na kraju ispaštao – narod, prisiljen birati između plaćanja računa za grijanje ili struju ili hrane i odjeće.

„Vlasti u BiH i njenih entiteta nisu uradile ništa. Ono što je bilo moguće da urade je inicijativa da se uvede viša stopa indirektnih poreza na određene luksuznije artikle, koja nije usvojena u Vijeću ministara BiH zbog SNSD-a“, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banje Luke.

„Suština je da vlasti ne haju puno za živote građana u oba entiteta. Ta vlast, državna i entitetske, ne zaslužuju biti na čelu ovog naroda jer o njemu ne vode računa. Građani su prepušteni situaciji na tržištu i postojećim okolnostima. Gorivo jeste pojeftinilo, zato što je pojeftinilo i na svjetskoj berzi. Sada poskupljuje plin. Postojala je inicijativa da se ograniči naplata akciza po litru goriva, kada je bio 3,5 KM (oko 1,75 eura), ali je to stopirano jer vlast ne želi izgubiti niti jedan fening od prihoda koji ostvaruje“, dodao je Pavlović.

Južna interkonekcija ‘niti na vidiku’

Ono o čemu se sagovornici Al Jazeere slažu je da vlasti, o kakvoj god da se radi – državnoj ili entitetskoj – zamazuju oči ljudima „gaseći požare“, no, to će, kako tvrdi ekonomski ekspert Admir Čavalić, u konačnici izazvati još veće probleme.

„Sve se svodi na kratkoročne politike gašenja požara, a to će dovesti do većih katastrofa“, mišljenja je.

„Struja poskupljuje, plin za domaćinstva također, a da ne pričamo o naftnim derivatima. Problem je u tome što se ne provode dubinske reforme u oblasti energetike i što nemamo nikakvu politiku o tome. Imamo tri ranije donesena energetska zakona i to je to“, dodao je.

Prema mišljenju stručnjaka, jedna od ključnih reformi bila bi plinska, koja bi omogućila Bosni i Hercegovini alternativnu nabavku plina.

„Južna interkonekcija interesantna je i Zapadu i BiH, pod uslovom da BH Gas vodi tu priču i da pritom nemamo stranačka uplitanja. To bi se moralo postaviti za ozbiljan projekat“, rekao je Čavalić.

Njegovo mišljenje dijeli i Amer Jerlagić, bivši direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.

Ističe da niti jedna prethodna vlada, kao niti sadašanja, nije učinila „ništa posebno kada je u pitanju sanacija teškog energetskog stanja, a naročito kada se radi o plinu“.

„Nema niti na vidiku južne interkonekcije od Krka prema Bosni i Hercegovini. Nismo se opametili kao Evropa i shvatili šta znači imati skladišta rezervi plina, a šta znači imati napajanje sa samo jedne strane, u ovom slučaju, ruske“, stava je Jerlagić, koji je za jedan od problema istakao i Elektroprivredu BiH i rudarski sektor, kojima su, tvrdi, potrebne temeljne reforme i depolitizacija.

Na reforme Elektroprivrede BiH poziva i Čavalić.

„Bez obzira na to ko je na vlasti, Elektroprivreda se mora restruktuirati…, cijeli sistem rudarskog sektora. No, niko nema hrabrosti da se pozabavi time. I MMF (Međunarodni monetarni fond) je još 2019. godine zaključio da se javna preduzeća, posebno Elektroprivreda BiH, moraju odvojiti od politike i biti funkcionalna u javnoj službi. Problemi zbog toga što se to nije učinilo se pojavljuju…, to puca kao balon“, kaže Čavalić.

‘Naftni karteli’ koji vladaju cijenama

Govoreći o nafti, i Jerlagić i Čavalić zastupaju stav da je nužno razbiti „kartele“ u veleprodaji, koji su, među ostalim, krivci za divljanje cijena naftnih derivata.

„Imamo problem sa kartelom veletrgovaca koji kontroliraju cijene naftnih derivata. Konkurencije ima u maloprodaju, ali u veleprodaji nema. Kada bi se to razbilo, ne bismo imali situaciju da, kada cijena goriva u svijetu poraste, odmah poraste i kod nas, a kada se spusti, kod nas se treba načekati da padnu“, tvrdi Čavalić.

Vlada Federacije BiH je u junu donijela odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava „Tekućeg transfera drugim nivoima vlasti i fondovima – Podrška Evropske unije Bosni i Hercegovini s ciljem ublažavanja negativnog socio-ekonomskog uticaja energetske krize“, u iznosu od oko 64,6 miliona KM (oko 33 milion eura).

„Sredstva će se koristiti za provođenje mjera podrške za minimalno 109.000 energetski siromašnih domaćinstava na području Federacije BiH izloženih negativnim efektima poskupljenja energenata u grijnoj sezoni 2022/2023“, rečeno je.

U augustu, Vlada FBiH je usvojila još jedan program u ukupnom iznosu od 12.912.350 KM (oko 6,5 miliona eura), za „sufinansiranje provođenja mjera energetske efikasnosti u postojećim stambenim objektima u zavisnosti o tipu stambenog objekta“.

No, koliko će to stvarno pomoći?

„Pomoć od 70 miliona eura koja je došla u BiH još nije podijeljena niti u jednom entitetu, niti u Brčko Distriktu“, kaže Jerlagić, koji se dotakao i novog zakona o električnoj energiji.

„Nadam se da će vlasti imati sluha i osigurati sredstva iz EU fondova za izgradnju solarnih panela, jer, s obzirom na taj trošak, samo tako možemo doći do obnovljivih izvora energije za građane, što bi bio veliki korak u pravom smjeru“, dodao je.

Pokazatelj energetskog siromaštva

Vlada, kako kažu sagovornici, tako samo sanira požare, umjesto da preduzme reforme i korake za konkretnije dugoročne politike. Jedan od tih primjera su i nedavne ogromne gužve u Sarajevu, kada su građani podnosili zahtjeve za subvencije u iznosu od 300 do 600 KM za određene grupe stanovništva, u okviru provođenja programa EU pomoći dodjele sredstava energetski siromašnim domaćinstvima u Federaciji BiH

„To pokazuje na kakvom je nivou energetsko siromaštvo. I to je samo gašenje požara i ništa više“, ukazuje Čavalić.

Građani su tako i u zimu 2023/24. ušli sa strepnjom, ne bez razloga.

Prema zahtjevu Energoinvesta, glavnog distributera plina, cijena plina povećana je za 4,96 posto, što u konačnici znači i skok cijena grijanja.

A električna energija? Nezavisni stručnjaci su pesimisti i očekuju skoro poskupljenje, u još jednom udaru koji će osiromašiti ionako siromašne građane BiH.