Muzej farmacije u Sarajevu: Svjedočanstvo bogate historije

Sarajevo odnedavno ima Muzej farmacije, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini. Iako se ideja o osnivanju sličnog muzeja proteže još od perioda Kraljevine SHS, preko elaborata iz socijalističke Jugoslavije i identifikacije potrebe za postojanjem ovakvog muzeja iz perioda opsade Sarajeva, ona nikad nije realizovana – sve do sada.

Doc. dr. Tarik Čatić je osnivač tog Muzeja i potiče iz farmaceutske porodice, te je odrastanjem dolazio u kontakt sa starijim kolegama i različitim pričama iz apoteka, a što je pobudilo interes za istraživanje prošlosti farmacije u Bosni i Hercegovini. Angažmanom u brojnim strukovnim udruženjima i kontaktima sa kolegama, identificirao je nedostatak sistematičnog pristupa istraživanju historije farmacije Bosne i Hercegovine. Iako je profesionalno vezan za farmakoekonomiku, kao prvi doktor znanosti iz ove oblasti, strast za istraživanjem historije farmacije, prerasla je iz hobija u vid ozbiljnog interesovanja i naučno-istraživačkog rada.

„Nedostatak kulture sjećanja i površan odnos društva i pojedinaca prema vlastitoj historiji uopšte, a posebno kada je u pitanju farmacija čija historija je zanimljiva, bogata i specifična, ključni su razlozi zbog kojih smo se odlučili ući u ovaj projekat. Potreba za popularizacijom farmacije i njenog doprinosa razvoju nauke i tehnologije, pa samim tim i zdravstva u našoj zemlji, bio je dodatni motiv za osnivanje Muzeja. Otvaranjem Muzeja farmacije, grad Sarajevo i Bosna i Hercegovina pridružili su se sličnim postavkama u zemljama okruženja“, ističe Čatić.

Dodaje da značajan dio zbirke u Muzeju čine predmeti koje je posjedovao u ličnoj zbirci različitih artefakata i dokumenata.

„Dio predmeta su prikupile kolege ili potomci farmaceuta, dok dio eksponata predstavlja replike čiji originali se nalaze u samostanskim bibliotekama ili Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Kako je briga o specifičnim predmetima bila neadekvatna, dio zbirke je prikupljan otkupom iz antikvarnica ili čak auto-pijaca. Eksponati koji su izloženi prikupljani su intenzivno u posljednjih pet godina, tragom saznanja ili preporuka kolega farmaceuta. Muzej je u kontinuiranom procesu prikupljanja eksponata i otvoren je za njihovo deponovanje kako bi se sačuvali i bili dostupni široj društvenoj zajednici“, kaže sagovornik.

Kontinuitet bosanskohercegovačke farmacije

Prema njegovim riječima, razvoj historije farmacije može se podijeliti u pet perioda koji prate i epohe kroz koje je prolazila Bosna i Hercegovina.

„Od srednjovjekovne bosanske države, preko uticaja Osmanlija, modernizacije apotekarstva dolaskom austro-ugarske vlasti, početaka razvoja farmaceutske industrije osnivanjem Jugoslavije, pa do aktualnog perioda samostalne Bosne i Hercegovine, okarakterisano je određenim specifičnostima. Veze sa Dubrovačkom republikom i korištenje usluga medikusa (ljekara-farmaceuta) srednjovjekovne bosanske vlastele, narodna medicina i uloga franjevaca u liječenju siromašnog puka, uticaj islamske medicine i farmacije dolaskom Osmanlija na naše prostore, kao i dokumenti i podaci o prvim modernim apotekama u našoj zemlji, te razvoj industrije svjedoče o kontinuitetu bosanskohercegovačke farmacije i njenom uticaju na razvoj cjelokupnog društva“.

Napominje kako je u Muzeju farmacije moguće pogledati repliku atarskog dućana, ljekaruša, industrijski proizvedenih lijekova iz 1930-ih, početaka farmaceutske industrije oslikane kroz domaću farmaceutsku kompaniju Bosnalijek, te dokumente prvih kliničkih istraživanja lijekova u Bosni i Hercegovini iz 1959. godine.

„Posebno se ističe apotekarski namještaj iz 1897. godine, kao i različite apotekarske utenzilije poput starih vaga, mjera, laboratorijskog posuđa, pilulara, a što svjedoči o kontinuitetu razvoja farmaceutske profesije na našim prostorima što je primarni cilj Muzeja. Također su zanimljive stojnice – apotekarske posude za lijekove koje predstavljaju vid umjetničkih djela, dokumente i fotografije, te razno laboratorijsko posuđe specifično za apotekarstvo“, navodi Čatić.

Polazna tačka daljnjih istraživanja

Navodi da je osim stalne postavke, koja prikazuje razvoj farmacije u svijetu sa posebnim fokusom na bosanskohercegovačku farmaciju, u Muzeju dat prikaz doprinosa farmacije razvoju prirodnih nauka, u prvom redu hemije i botanike, odnosno farmakognozije.

„Popularizacija farmacije među mladima i prezentacija mogućnosti koje nudi kroz različite tematske izložbe i radionice predstavlja bitan smjer djelovanja Muzeja. Muzej je zamišljen kao polazna tačka daljnjih istraživanja historije farmaceutske struke u Bosni i Hercegovini, mjesto okupljanja farmaceuta i drugih zdravstvenih radnika, te mjesto deponovanja predmeta koji se nalaze kod farmaceuta ili njihovih potomaka, a nisu dostupni javnosti i predstavljaju vrijedan dio baštine i naslijeđa“, kaže sagovornik.

Napominje i da je trenutno u Muzeju izložen najzanimljiviji dio fundusa te da su u narednom periodu u planu tematske izložbe kako bi se ostatak eksponata koji su u posjedu ili onih koji će biti raspoloživi prikazao.

„Osim unutrašnjosti Muzeja, u pripremi je ‘FarmaRuta’ na kojoj će u krugu od jednog kilometra posjetioci vođeni interaktivnom aplikacijom moći vidjeti određene lokacije poput prve moderne apoteke, nekadašnje ulice atarskih dućana kao i druge za farmaciju vezane atrakcije u gradu.“

Smatra da je doprinos Muzeja farmacije značajan i sa aspekta sistematizacije dosadašnjih činjenica, podataka i artefakata, koji potvrđuju kontinuitet razvoja Bosne i Hercegovine kroz segment zdravstvene kulture.

„Uticaji različitih civilizacija – istoka i zapada, kao i njihovo prilagođavanje bosanskohercegovačkim specifičnostima oslikavaju kreativnost lokalnih stručnjaka i tok razvoja farmacije na našim prostorima. Osim što je kreirana osnova za daljnju nadgradnju, Muzej farmacije će doprinijeti turističkoj ponudi Sarajeva i naše zemlje, ne samo stranim već i domaćim turistima“, govori Čatić.

Priznavanja rute evropskog kulturnog naslijeđa

Ukazuje da je već sada Muzej farmacije dio organizacije AIS (Aromas Itinerarium Salutis) koja trenutno okuplja šest država (Španija, Portugal, Italija, Hrvatska, Rumunija te Bosna i Hercegovina).

„Aktivno sudjelujemo na projektu priznavanja rute evropskog kulturnog naslijeđa pod nazivom ‘Evropska ruta historijskih apoteka i zdravstvenih vrtova’. Priznavanje rute od strane Vijeća Evrope očekuje se u prvoj polovini naredne godine. Ovo bi trebalo biti osnova za nadgradnju turističke  ponude, ali i priznanje za značajan doprinos razvoju farmacije ovog dijela svijeta“, napominje sagovornik.

Ocjenjuje da je ovaj Muzej, primarno, mjesto gdje učenici i studenti svih profila imaju priliku doživjeti i vidjeti razvoj prirodnih nauka i farmacije.

„Namjera je da budemo inspiracija svima koji razmišljaju svoje obrazovanje usmjeriti ka farmaciji te da spoznaju ovu struku i sve njene mogućnosti. Osim posjeta, fokus je da kroz različite radionice, učenici i studenti, ali i drugi zainteresovani, steknu prva iskustva o primijenjenoj farmaciji. Muzej će služiti i kao platforma mladim ljudima za sticanje prvih radnih iskustava i istraživanja kroz projekte koje namjeravamo pokrenuti u narednom periodu. Osim naučno-popularnih projekata, saradnja sa obrazovnim institucijama važna je i sa aspekta budućih istraživanja na polju historije zdravstva Bosne i Hercegovine“.

Trenutno u fokusu rad na projektu historijskih ruta, nakon čega će biti pokrenute i terenske aktivnosti vezane za ljekovito bilje i zdravstvene vrtove.

„Do kraja godine organizirat ćemo naučno-stručnu konferenciju koju je podržalo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, a na kojoj ćemo definisati buduće smjernice rada i partnerstava. Pokretanje edukativnih radionica i popularizacija prirodnih nauka za sve uzraste u planu je početkom naredne godine. Planirane su i tematske izložbe vezane za farmaciju za koje ćemo uskoro raspisati javni poziv, a kroz koje ćemo mladim istraživačima i studentima dati priliku da učestvuju u istraživanjima, nametnu svoje ideje i omogućimo im njihovu realizaciju“, zaključuje Čatić.