Krajiško zdravstvo na federalnoj infuziji

Stanje u krajiškom zdravstvu levitira između tihe rezignacije i slabašne, dramaturški neubjedljive prijetnje štrajkom, kao psihološke ekstenzije pritiska. Medicinskim rječnikom, svi akteri su godinama u predinfarktnom stanju i traže pomoć. Umorni su – kako od života, tako i od nikad dovršene bitke za bolju satnicu, jači koeficijent ili neki drugi uslov koji bi unaprijedio egzistenciju ljudi u bijelim mantilima.

Sindikat ljekara i stomatologa Unsko-sanskog kantona (USK) novim kolektivnim ugovorom, pa tako i medicinare porast cijena, roba i usluga zbog energetske krize i inflacije podsjećaju kako godinama iste platne liste polako ruše temelje gole egzistencije.

Predsjednik tog sindikata Amir Rekić, za razliku od ranijih febrilnih sindikalista koji su viškom decibela na pregovorima sa vlastima „pojačavali“ svoje argumente, staloženo brani stavove kolega i nema izraženog afiniteta da „prijeti“ štrajkom, ako baš ne mora. I sluša mišljenje baze. Po njihovoj računici, transformiranoj u konkretan zahtjev, nova satnica bi sa 2,35 porasla na 3,00. No, resorni ministar zdravstva dr. Muris Halkić u pregovorima sa kolegom Rekićem upotrebio je izraz „nerealno“, odbio tu, a predložio „realnu“ satnicu od 2,6 plus povećanje koeficijenta od 0,3. Sindikalista Rekić je zatražio mišljenje članova Sindikata.

„Nije naš zahtjev nerealan, on samo prati rast cijena u državi. Nakon stava resornog ministarstva dobili smo odgovore od naših članova i nekako smo se složili da satnica bude 2,7. Pored toga, vrlo ozbiljno tražimo bolje uslove rada i kontinuiranu edukaciju ljekara koja je bazična stvar u medicini“, kaže dr. Rekić. U tom pogledu ističe i kako je neophodno da se donese pravilnik o napredovanju u struci kao dominantan i osnovni kriterij.

„Mišljenja smo da je za napredovanje u struci kao legitiman i razuman kriterij u svakom društvu na prvom mjestu znanje i sposobnost, a ne politička podobnost, Stoga i insistiramo na ovom pravilniku, ne samo zbog toga što je to neophodno nego i stoga što će možda donošenje ovog dokumenta uz sve ostalo podstaći ljekare i drugo medicinsko osoblje da ne napušta matične zdravstvene ustanove“, navodi dr. Rekić.

Kad para nema

Kantonalni ministar zdravstva dr. Muris Halkić objašnjava kroz finansijske pokazatelje zašto je ponuda njegovog resora utemeljena i realna.

„Postoje izračuni, ništa nije rađeno ‘odoka’, tako da nam je za rješavanje kolektivnog granskog ugovora, jer se radi o povećanju i satnice i koeficijenta, potrebno dodatnih 12-13 miliona konvertibilnih maraka, a ako bi prihvatili zahtjev Sindikata ljekara i stomatologa USK, trebalo bi dodatnih 20 miliona konvertibilnih maraka, a tih para nema“, kaže ministar.

S druge strane, Sindikat zdravstvenih radnika Kantonalne bolnice Bihać uglavnom je zadovoljan prijedlogom resora zdravstva i Vlade Unsko-sanskog kantona i ističu kako bi on značio povećanje plaćanje i približavanje plaćama kolega u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom kantonu i drugdje.

Pregovori još uvijek nisu okončani, ušlo se u 2023. godinu, a pojavio se i problem možda i tehničke prirode da je otkucani prijedlog teksta granskog kolektivnog ugovora odudarao od dogovora sa pregovora dvije strane. Osim toga, zapelo je, kako smo čuli, i oko plaćanja terenskog rada ljekara specijalista i povela se i vaninstitucionalna rasprava o milionskim sredstvima koje navodno zdravstvene ustanove dobijaju od Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona za terenski rad ljekara specijalista, a njima „daju mrvice“.

Nezvanično, Kantonalna bolnica u Bihaću na godišnjoj razini dobije oko četiri miliona konvertibilnih maraka za ove svrhe, a malo od toga „hajruju“ ljekari specijalističkih grana bez čijih usluga i nema terenskog rada. Sindikat ljekara i stomatologa USK zalaže se, kako smo nezvanično saznali, da za terenski rad dobijaju tzv. punu satnicu od 5,4 konvertibilnih maraka plus troškovi goriva ako koriste vlastiti automobil po sistemu „0,15 konvertibilnih maraka po kilometru puta cijena goriva“, a nudi im se „uzmi ili ostavi“: 25 konvertibilnih maraka (12,5 eura) za korištenje vlastitog prijevoza i paušal od 100 konvertibilnih maraka (50 eura).

Kroz ovo sporenje na neki način otvoreno je i pitanje kontrole utroška sredstava ZZO USK, ne samo na ovom primjeru, nego, recimo, i kod bolničkih lista lijekova koje su deflatorne, zbog čega trpe pacijenti i imamo zdravstveni „tradicional“ da se pacijentima i porodicama kaže da moraju kupiti te i te lijekove, a da, ako imaju dovoljno živaca, snage i indiferencije, od ZZO USK službeno traže povrata novca za kupljene infuzije, tablete i sl.

Pomoć ‘odozgo’

Zanimljivo je kao anegdota kako se prvi krajiški ljekarski sindikalist proveo sa kolegama sa jedne televizije, a u vezi gorepomenute teme i pregovora, o čemu je objavio Facebook status.

„U izjavi za TV… pozvao građane da se aktivnije uključe u kontrolu utroška sredstava ZZO, jer im se obim prava iz zdravstvenog osiguranja smanjuje. Naravno, taj dio je u montaži Dnevnika isječen“, objavio je dr. Rekić.

Ono što je u značajnoj mjeri relaksiralo krajiško zdravstvo, prije svega menadžmente zdravstvenih ustanova, nije rješenje iznutra, nego federalni Program finansijske konsolidacije i restrukturiranja za period 2022-2027 odnosno donijetim na osnovu ovog zakona i usvojenim programima finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranja u periodu od 2022-2027. Vlada Federacije BiH usvojila je Program utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava za sanaciju zdravstvenih ustanova u 2022. godini u ukupnom iznosu od 75 miliona konvertibilnih maraka (37,5 miliona eura) za prvu fiskalnu godinu koji je usvojila Vlada Federacije BiH. Po ovom Programu utvrđeni su pojedinačni iznosi novčanih sredstava zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH. Polovinom decembra prošle godine članovi Vlade USK su na 381. sjednici prihvatili Informaciju o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju ZU Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać i JZU Opće bolnice Sanski Most, obrađivača Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona te informaciju proslijedili Skupštini USK. Prethodno, na 377. sjednici Vlada USK je donijela odluke o odobravanju Programa finansijske konsolidacije i restrukturiranja Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ Bihać i Opće bolnice Sanski Most te odluke o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju Kantonalne bolnice u Bihaću i Opće bolnice u Sanskom Mostu.

„Kantonalnoj bolnici, po ovom osnovu, pripada 18 miliona konvertibilnih maraka (devet miliona eura), odnosno šest miliona konvertibilnih maraka (tri miliona eura) u ovoj fiskalnoj godini. Odlukama Vlade USK je precizirano da će Kanton, kao osnivač, provesti sanaciju i u roku od pet godina pokriti akumulirani gubitak Kantonalne bolnice u ukupnom iznosu od 15.969.476 konvertibilnih maraka (osam miliona eura) te će za potrebe specijalizacija i subspecijalizacija i stručno usavršavanje kadra, obezbijediti, za period utvrđen Programom, ukupno pet miliona konvertibilnih maraka (2,5 miliona eura)“, kaže ministar Halkić.

Za ZU Opća bolnica u Sanskom Mostu, za sanaciju i restrukturiranje biće doznačeno od Vlade Federacije BiH ukupno 3,5 miliona konvertibilnih maraka (1,75 miliona eura), u periodu od tri godine, a Kanton će također, kao osnivač, provesti sanaciju i u roku od pet godina pokriti akumulirani gubitak JZU Opće bolnice u Sanskom Mostu u ukupnom iznosu od 1.763.359 konvertibilnih maraka (850.000 eura) te za potrebe specijalizacija i subspecijalizacija i stručno usavršavanje kadra, obezbijediti Općoj bolnici ukupno 500.000 konvertibilnih maraka (250.000 eura).

Kad ‘tercijara’ kasni

Ministar Halkić ističe kako se vode i ozbiljni pregovori o interventnoj kardiologiji i izgradnji centra za pacijente sa područja USK. Značaj otvaranja ovog centra bio bi ogroman i u finansijskom smislu, jer se milioni maraka dvije decenije odlijevaju u kliničke centre u Tuzli i Sarajevu za kateterizacije i stentove krajiških kardioloških pacijenata. Pitanje na koje neće biti odgovora, jeste kako je vlastima u Krajini trebalo frtalj stoljeća da to „skontaju“.

U KB na Odjelu radiologije sve je spremno za ugradnju nove magnetne rezonance, a nabavku aparata vrijednog 1,9 miliona konvertibilnih maraka (950.000 eura) osigurala je Vlada USK. Kardiolozi i neurolozi KB-a dogovaraju nove lijekove u liječenju srčanog i moždanog udara, na stolu ministra Halkića je inicijativa da se obezbijedi novi lijek za sprečavanje akutnog srčanog udara. Terapija po pacijentu bi iznosila više od 2.000 konvertibilnih maraka (1.000 eura).

Generalni stav Ministarstva zdravstva da bihaćka KB mora i treba da se angažira na razvoju i uvođenu tercijarnih medicinskih usluga odnosno visokodiferenciranih i (naravno) skupih pretraga i kompleksnih terapijskih zahvata. I tu se debelo kasni, ako se ima u vidu da je otvaranjem Opće bolnice u Sanskom Mostu prije 12 godina koja „pokriva“ sekundarnu zdravstvenu zaštitu pacijenata Ključa i Sanskog Mosta, KB u Bihaću izgubila medicinskih usluga u vrijednosti oko dva miliona konvertibilnih maraka (milion eura) i trebala je već tada da sistematski radi na „tercijari“.

Bilo kako bilo, finansijsko zbrinjavanje krajiškog zdravstva „iz Sarajeva“ samo je privremeno smanjilo i deponiralo tenzije oko skoro nerješivih dubioza zdravstvenog sistema koje se ogledaju u nizu pojava koje „u sticaju“ intenzivno prijete da uruše zdravstvo na zapadnom obodu Federacije. Radi se, kao što znate, o kontinuiranom odlasku ljekara specijalista „u bolje evropske krajeve“, lošim uslovima rada, demotiviranosti mladih ljekara da ostanu za mizerne plaće, konkursima za ljekare opće prakse koji propadaju u domovima zdravlja, jer diplomirani doktori medicine u čija školovanja je uloženo ogroman novac odmah sfakulteta „hvataju“ se evropskih država, sve manjem broju zdravstvenih osiguranika a time i manjem broju ljekarskih usluga, sve starijom strukturom stanovnika (mladi u tišini odlaze) zbog čega njihovo liječenje povećava troškove. Unsko-sanski kanton u posljednjih tri godine, mada nema precizne statistike, da čudo i nemar budu veći, napustilo je nekoliko stotina srednjeg medicinskog kadra, oko 50 doktora medicine, među njima i značajan broj specijalista.

Početkom 2023. godine, kada i ako bude potpisan granski kolektivni ugovor, ljekari opće prakse u Krajini imaće startnu platu od 1.600 konvertibilnih maraka (800 eura), ljekari specijalističkih grana 2.400 konvertibilnih maraka (1.200 eura), subspecijalističke grane 2.600 konvertibilnih maraka (1.300 eura). Srednjem medicinskom kadru plaće bi bile povećane za oko 300 konvertibilnih maraka (150 eura) i iznosile bi oko 1.200 konvertibilnih maraka (600 eura).