Lavina i suša na sjeveru Italije: Novi podsjetnici klimatskih promjena

Dvije prirodne katastrofe koje su pogodile sjever Italije prethodnih dana – lavina izazvana lomljenjem glečera u Alpama u kojoj je poginulo 11 osoba te suša zbog koje je proglašeno vanredno stanje u pet regija – novi su podsjetnici kako globalne klimatske promjene utječu na život ljudi.

Nakon što su lanjski ljetni požari poharali jug Evrope, pogotovo Grčku, odnijevši živote, usjeve i cijele šume, a razorne poplave u Njemačkoj ubilo gotovo 200 ljudi i nanijele štete od 30 milijardi eura, sjever Italije ovog ljeta trpi posljedice visokih temperatura neuobičajenih za ovo podneblje i ovaj period.

Početkom jula na planini Marmoladi odlomio se komad glečera širok 80 i visok 30 metara prouzročivši lavinu koja je zatrpala grupu planinara na popularnoj stazi. Od početnog volumena procijenjenog na 40.000 kubnih metara lavina je obrušavajući se narasla sedam puta, uništivši sve što joj se našlo na putu. U nesreći je stradalo 11 planinara koji su sunčanu nedjelju namjeravali iskoristiti za pohod na vrh 3.300 metara visoke planine.

Stručnjaci ne sumnjaju da je glavni uzrok toplotni val koji je još početkom ljeta pogodio Italiju.

Nepredvidiva pojava

„Niko nije mogao predvidjeti da bi se glečer poput ovog na Marmoladi mogao tako odlomiti. Radi se o ledenjaku koji se smatra mirnim i predvidljivim, za koji bi se prije moglo očekivati da će se topiti“, prenio je Reuters izjavu Giovannija Baccola, glaciologa sa milanskog univerziteta Bicocca.

„No, bojim se da bi sušna zima s vrlo malo snijega i vrelo ljeto mogli biti ubitačna kombinacija za urušavanje glečera“, dodao je stručnjak koji proučava prirodne pojave vezane uz led.

Temperature na vrhovima Marmolade, najviše planine u lancu Dolomiti, obično su u ovom periodu godine oko nule. No, 2. jula, dan uoči lavine, izmjereno je 10 stepeni.

„Urušavanje ledenjaka Marmolada prirodna je katastrofa izravno povezana s klimatskim promjenama. Ledenjaci na visokim nadmorskim visinama kao što je Marmolada često su strmi, ali ih stabilnim čine niske temperature, ispod nule. Međutim, klimatske promjene donose sve više otopljene vode, koja oslobađa toplinu koja pak zagrijava led ili još gore, ako se ponovo smrzne, može podići ledenjak sa stijene ispod njega i uzrokovati iznenadni kolaps“, pojašnjava Poul Christoffersen, profesor glaciologije na britanskom Univerzitetu Cambridge.

Glečeri bi mogli nestati za četvrt vijeka

Urušavanja ledenjaka su prirodne katastrofe o kojima ćemo slušati sve češće, upozoravaju stručnjaci.

„Ovakvi događaji će usljed globalnog zagrijavanja biti sve češći, a ako temperature nastave rasti, glečera više nećemo niti imati“, ističe Susanna Corti, koordinatorica odjeljenja koje se bavi klimatskim promjenama pri Državnom istraživačkom vijeću.

U Italiji trenutno postoji blizu 920 ledenjaka koji se definiraju kao pokretna ledena masa nastala od debelih naslaga snijega pod utjecajem pritiska gornjih ledenih slojeva. Gotovo svi su u Alpama. Voda koja se otapa služi za punjenje vještačkih jezera na kojima su napravljene hidroelektrane ili se njome direktno napajaju rijeke u vrijeme suša.

Studijom koju je 2019. radio tim stručnjaka s Corti na čelu, utvrđeno je da je ukupni volumen svih italijanskih glečera u periodu od 2004. do 2015. smanjen za 30 posto. Istraživanje predviđa da bi glečeri u Alpama u narednih 25 do 30 godina mogli potpuno nestati.

Pomjeranje iz Švicarske u Italiju

Pomjeranje glečera nije tako rijetka pojava. Jedan od najeksponiranijih slučajeva desio se na planini Materhorn (na italijanskom Červino), gdje se jedan planinarski dom pomjerio s onu stranu italijansko-švicarske državne granice. Neplanirano izmještanje u Švicarsku je vlasnicima, koji su preferirali ostanak u Italiji, donijelo birokratske nevolje.

Topljenje glečera na vrhu planine Skorluzo iznad Stelvija nedavno je otkrilo bunkere i drvene barake u kojima su još u Prvom svjetskom ratu boravili austro-ugarski vojnici koji su se borili protiv italijanskih trupa. Nakon što su po završetku rata naglo napušteni, bunkeri su ostali zaleđeni cijelo jedno stoljeće. Njihovim otkrivanjem historičari su dobili priliku da proučavaju izvanredno očuvane primjerke oružja i oruđa. Pronađeni ostaci kao i odjeća i obuća, novine, konzerve hrane, novčići… poslužit će kao eksponati u muzeju grada Bormija.

Još jedna posljedica dugotrajnog toplotnog vala koji je zahvatio Italiju početkom ovog ljeta je suša zbog koje nivo vode u najvećoj rijeci Po nikad nije bio niži u posljednjih 70 godina.

Uslijed suše u pet regija na sjeveru zemlje – Lombardiji, Emiliji-Romanji, Venetu, Piemontu i Furlaniji-Julijskoj Krajini – proglašeno je vanredno stanje zbog vremenskih nepogoda koje će trajati do 31. decembra. Državna vlada izdvojila je iz budžeta 36,5 miliona eura za pomoć svima koje suša pogodi.

Ugašene fontane u Milanu

Naravno, to neće biti dovoljno da se saniraju sve posljedice ove prirodne nepogode. Udruženje Coldiretti procjenjuje da je sušom ugroženo 30 posto cjelokupne italijanske agrarne industrije, odnosno polovina farmi u dolini rijeke Po.

Vanredne mjere uvedene su i u nekim gradovima, pa su tako u Veroni stupile na snagu restrikcije u distribuciji pitke vode, dok je gradonačelnik Milana naredio zatvaranje gradskih fontana.

Minule sedmice temperature su na nekoliko dana pale na podnošljivih 30-ak stepeni u prosjeku, no Italiji, kao i ostatku Evrope, sada prijeti novi toplotni val koji će, prema prognozama meteorologa biti još gori.

Nadolazeća afrička anticiklona prouzročit će još više temperature, koje bi prema prognozama mogle nadmašiti prošlogodišnje, kada je, primjera radi, na Siciliji u gradu Sirakuza izmjeren evropski rekord od 48,8 stepeni.

Prema scenariju stručnjaka, čak i na sjeveru Italije živa će se u termometrima penjati iznad 40 stepeni. Za 19. jul predviđa se vrhunac i temperature od 40 stepeni u Milanu, Mantovi, Bolonji, Padovi, Veroni, Ferari, Firenci… Ako se prognoze ostvare, bit će to deset stepeni iznad julskog prosjeka.