Kad prođe panika ostat će značajni inflatorni pritisci

U jeku smo pojačane potrošnje – ne samo regija Zapadnog Balkana, ali ovdje se to itekako osjeti. Prvo je nastupilo otvaranje nakon COVID-mjera i želja da se što brže nadoknadi izgubljeno. Taj val poskupljenja je bio zanemariv u odnosu na onaj udar inflacije i cikličnog rasta cijena izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu. Kao posljedicu na regiju je imao panično kupovanje u posljednjoj sedmici februara i prvoj sedmici marta. Pokušali smo saznati koliko nas je sve to koštalo.

Najjednostavnije je pratiti potrošnju na fiskalnim uređajima, a kao posmatrani period je uzet prvi kvartal tekuće godine. Dio prometa se obavi i mimo fiskalnih transakcija, a to nikada nećemo saznati, ali podaci koje imamo dovoljno govore o aktuelnoj temi.

U Bosni i Hercegovini entitetske porezne uprave imaju ingerencije nad prometom na fiskalnim uređajima. Njima treba dodati i obavljeni promet roba i usluga u Brčko distriktu, ali to je podatak koji spade u domen do 1,0 posto onoga što se prometuje u bh. entitetu Republika Srpska.

Sporadične manipulacije cijenom i zalihama

Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaju u RS-u za period januar-mart 2022. godine je iznosio 1.993.941.309 konvertibilnih maraka (1,019 milijardi eura), dok je promet u istom period prošle godine bio 1.669.955.419 KM (853 miliona eura)”, navode iz Poreske uprave RS-a.

Povećanje je to od 16,25 posto i veće je nego u drugom entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje je zabilježen rast prometa od 14,4 posto. U Federaciji je u prvom kvartalu ostvaren promet od 12.315.977.139 KM (6,296 milijardi eura).

“U kratkom roku panična kupovina je uvjetovala izuzetan rast cijena određenih finalnih proizvoda. Prije svega prehrambenih, poput ulja, brašna i šećera. Tržište nije bilo spremno za ovakvo ponašanje potrošača, tako da se reakcija ponude manifestirala u vidu dizanja cijena, ali nažalost, i sporadičnih manipulacija cijenom i zalihama – neformalna prodaja, ekstra marže…“, ocjenjuje Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Prognozira da će, zbog stabilizacije ponude i normalizacije tržišnih odnosa, uskoro doći do stabilizacije cijena proizvoda koji su bili predmet panične kupovine. S kolegama Farukom Hadžićem i Damirom Bećirovićem je proveo istraživanje i došao do zabrinjavajućih saznanja.

“Fokus potrošnje preusmjerava se samo na prehrambene proizvode i energiju kroz zadovoljenje egzistencijalnih potreba. Paralelno se zanemaruju ostali dijelovi privrede, što nas možda gura u spiralu stagflacije, o čemu je još rano govoriti”, upozorava.

‘Pobjednici’ država i pojedinci, ‘gubitnici’ svi ostali

Također, nastavlja, “ovakvo ponašanje, koje je razumljivo i očekivano, ima potencijal da uspori tendenciju pada cijene ranije spominjanih proizvoda”.

“Analizirajući prvi kvartal, izvjesno je da je nekoliko ‘pobjednika’ i ‘gubitnika’. Pobjednici su, ali samo u kratkom roku, država, jer je ubrala više prihoda od poreza, naročito poreza na potrošnju, i pojedinci (pravna i fizička lica) koji su iskoristili novonastale situacije na tržištu. Gubitnici su svi ostali”, zaključuje Čavalić.

U Hrvatskoj je Porezna uprava na svojoj stranici objavila detaljne podatke o prometu na fiskalnim uređajima, pa se mogu analizirati i privredni sektori. Kroz njihove podatke vidimo da raste ne samo nominalni broj potrošenog novca, kojega se može pripisati poskupljenju, nego i broj izdatih fiskalnih računa, koji je u prvom kvartalu ove godine povećan za 13 posto u odnosu na isti period lanjske godine. No, promet izražen kroz nominalnu cifru potrošenog novca na fiskalnim kasama je veći za 14,4 posto, jer je prometovano 92.553.719.561 kuna (12,263 milijardi eura).

“Val poskupljenja je počeo još u prošloj godini, a kriza u Ukrajini je samo dolijevanje ulja na vatru. U listopadu [oktobru] prošle godine inflacija u Europskoj uniji je dostigla dvostruku razinu ciljane i iznosila je 4,4 posto, a danas je već trostruko veća od ciljane, jer je preko 6,0 posto. U nekim zemljama regije danas već prelazi 8,0 posto”, ukazuje Vladimir Čavrak, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

“Nezavisni ekonomisti su još prije pola godine upozoravali na opasnost rasta inflacije, ali je većina centralnih banaka to upozorenje ignorirala, nadajući se da je riječ o privremenoj pojavi. Pred nama je sada opasnost daljnjeg ubrzanja inflacije na dvocifrene brojke. Prema podacima Eurostata, Nizozemska i Češka su već prešle i tu razinu. To su općenito najveće stope inflacije u posljednja tri desetljeća, pa je krajnji čas da se aktiviraju antiinflacijski programi”, rekao je Čavrak.

Prijeti nam stagflacija, istovremena inflacija i nezaposlenost

Tražeći uzroke, na prvo mjesto stavlja disbalans ponude i potražnje uzrokovan posljedicama epidemije i zatvaranja većine svjetske privrede.

“S jedne strane djeluju uzroci na strani manjka ponude i loma proizvodno-distribucijskih lanaca, koji se oporavljaju sporije od očekivanja. A s druge strane djeluju brojne mjere fiskalne politike usmjerene na održavanje zaposlenosti i potražnje u uvjetima zaključavanja brojnih ekonomija. Dakle, istovremeno imamo manjak ponude i višak potražnje, uz ekspanzivnu monetarnu politiku, koja je ciljala na ubrzanje oporavka rasta, koji se nije dogodio. Izbor mogućih politika sada je ograničen, jer restriktivna monetarna politika može utjecati na zauzdavanje inflacije, ali uz nužnu posljedicu odgađanja oporavka i rasta, a to znači ulazak u stagflaciju, istovremenu inflaciju i nezaposlenost. To je kombinacija koju smo zadnji puta imali prije više desetljeća”, napominje Čavrak, uz opasku da “nas rat u Ukrajini uvodi u dugotrajnije nevolje i strateško rekombiniranje temelja funkcioniranja suvremenog svjetskog gospodarstva”.

Iz Srbije smo od Narodne banke dobili podatke za prošlu godinu, jer je “još uvek u toku period u kojem pružaoci platnih usluga dostavljaju podatke za prvo tromesečje tekuće godine”. Poreska uprava je rekla da imaju samo podatke iz kojih oni izdvajaju njima potrebne zaključke za oporezivanje i da po njima ne bi dobili realnu sliku prometa u Srbiji. Ipak, promet se pojačao.

“Inflacija koja je zahvatila naš region i Evropu uzrokovana je i promenama u ponudi (supply shock i cost push) i promenama na strani tražnje (demand pull). Paralelno sa padom ponude, imali smo i troškovni pritisak na formiranje viših cena u nekim domenima, uglavnom uzrokovani višim cenama mikročipova i znatno višim cenama teretnog morskog saobraćaja, koji su nastali zbog logističkih problema uzrokovanih naglim padom i naglim oporavkom ekonomske aktivnosti tokom 2020. i 2021. godine”, smatra Dejan Šoškić, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i bivši guverner Narodne banke Srbije.

Prema njegovim riječima, “inflacija bi se vremenom verovatno smirila i zbog toga su prve procene u vezi inflacije bile da je inflacija privremena i prolazna”.

Ruska invazija na Ukrajinu ne stvara prostor za optimizam

“Međutim, veliki broj zemalja sveta je u pandemijskoj krizi kreirao dodatni novac i davao ga preduzećima, ali i građanima. Srbija je primer takve zemlje u našem regionu i jedan deo inflacije sada dolazi i sa te strane, odnosno sa strane tražnje”, navodi Šoškić.

Ono što se stanjem u Ukrajini danas događa, uz inflaciona očekivanja koja se kreiraju nakon što državni zvaničnici utvrde da je inflacija prolazna i ne provode restriktivne mjere, ne stvara prostor za optimizam.

“Zbog ove krize dolazi do novih problema na strani smanjenja ponude energenata, hrane, đubriva za poljoprivrednu proizvodnju i mnogih drugih artikala sa kojima Ukrajina i Rusija učestvuju u svetskoj trgovini. Na to se onda nadovezuje pitanje preteranih kupovina i panike koja je zavladala među potrošačima. Međutim, i kad panika prođe, ostaće ozbiljni inflatorni pritisci na strani ponude, ali i u domenu kreiranih inflatornih očekivanja, tako da i kada potrošači stvore određene zalihe, to nužno ne znači da će se cene vratiti na nivoe pre ‘paničnih’ kupovina, jer dublji razlozi za inflaciju na strani ponude i inflacionih očekivanja nisu otklonjeni”, upozorava Šoškić.