Rast farmacije, e-trgovine i telekomunikacija, pad turizma i avioprevoza

Emir Džanić iz Zagreba ekspert je u području inovacija, a doktorirao je na temi Otvorene inovacije i organizacijska kultura.

Danas surađuje sa velikim kompanijama u području razvoja sustava inovacija i organizacijske kulture, radi na projektima uspostavljanja suradnje među dionicima u inoviranju te jačanju regionalnih inovacijskih kapaciteta, a njegove ekspertize vezane za inoviranje i prilagodbe posebno su došle do izražaja u vrijeme pandemije korona virusa.

U razgovoru za Al Jazeera Balkans komentirao je ekonomsko stanje država na Zapadnom Balkanu te dao nekoliko savjeta poduzetnicima.

Umanjiti utjecaje krize

“Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) uzrokovan koronakrizom nije zaobišao Zapadni Blakan, i važno je pitanje koliko su regionalna gospodarstva žilava i zdrava. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OSCE), u svim državama Zapadnog Balkana došlo je do pada uvoza i izvoza roba i usluga u 2020.  godini, osim u Bosni i Hercegovini koja je održala vrijednosti iz prethodnih godina. U 2021. godini je već primjetan rast ekonomskih aktivnosti, te je za očekivati trend oporavka”, kaže Emir Džanić.

Smatra da će ipak neke posljedice koronakrize i dalje utjecati na zemlje regije.

“Pad u profitabilnosti velikih kompanija globalno, će uzrokovati i pad stranih investicija. Ovo se može odraziti na srednje i male kompanije koje zapošljavaju 73 posto ukupno zaposlenih i sudjeluju u 65 posto vrijednosti koju gospodarstvo Zapadnog Balkana stvara. Zbog ovako značajnog utjecaja malih i srednjih poduzeća na gospodarstvo, države će morati nastaviti sa programima podrške njihovog razvoja te tražiti načine kako da zadrže privlačnost stranim investitorima”, mišljenja je sagovornik.

Napominje kako je koronakriza sve iznenadila te da je bilo malo manevarskog prostora za tvrtke i države kao regulatore da se prilagode.

“Gospodarstvo je zatečeno u novim okolnostima, a države su intervenirale i spasile značajan broj malih tvrtki, te su tako izbjegle još crnji scenarij. Kao društvo smo otkrili da posjedujemo mehanizme kojima možemo umanjiti utjecaje krize. Iz perspektive kompanija, male i velike tvrtke ne ponašaju se jednako u ovakvim okolnostima. Velike kompanije imaju zalihe kojima mogu privremeno kompenzirati stres, dok male kompanije bitno više ovise o novčanom toku, i mogu nestati i uslijed manjih poremećaja. Kako bi izbjegle krizu likvidnosti one moraju brzo reagirati, mijenjati pristupe tržištu, načine kojima zarađuju novac, a time i poslovne modele. Sve ovo doprinosi stvaranju novih vrijednosti i inoviranju”, ističe Emir Džanić.

Potaknut trend digitalizacije

Prema njegovim riječima, koronakriza je kriza lanca opskrbe, i dovela je u pitanje čitave sektore na globalnoj razini.

“Turizam, avioprijevoz putnika i industrija zabave više nisu mogli doći do kupca, došlo je do velike promjene u cijeni nafte zbog smanjene potražnje. Neke druge industrije su ojačale, najviše farmaceutska, prehrambena, telekomunikacije i e-trgovina, a sve zbog nagle promjene ponašanja kupaca i posljedično potražnje za njihovim uslugama i proizvodima. Veliki horizontalni trend koji je ionako postojao, trend digitalizacije je dodatno potaknut ovom krizom. Ostaje nam otkriti kako će se pojedini sektori transformirati i prilagoditi novim i promijenjenim trendovima”, priča sagovornik.

Dodaje da će promjene u načinu rada ostati i nakon ove koronavkrize i pretvoriti se u megatrend.

“Ove promjene bitno utječu na organizacijsku kulturu svake kompanije. Promjena načina rada je promjena poslovnih praksi i običaja, time i osnovnih pretpostavki organizacije, a to je nepoznat teren za mnoge poslodavce. LinkedIn je utvrdio da 30 posto zaposlenih želi hibridan rad, kombinaciju rada od kuće sa radom u uredu, 31 posto želi raditi isključivo od kuće, a samo 4 posto želi raditi puno radno vrijeme u uredu”, govori Emir Džanić.

Naglašava da rad na daljinu može biti produktivniji samo ukoliko organizacija osigura sve potrebne alate.

“Ovi alati nisu ograničeni na razinu digitalizacije procesa i komunikacije, oni uključuju niz novih motivacijskih i kolaborativnih pristupa kao što je gamifikacija (uvođenje igre u poslovne procese), dogfooding, virtualizirana događanja i susreti. Ukoliko kompanije ne posvete dovoljno pažnje razvoju rada na daljinu suočiti će se sa krizom i neki drugi poslodavac će zaposliti kvalitetniji kadar.  Rad od kuće ipak nije moguć za sve sektore kao što je proizvodnja, poljoprivreda i slično”, tvrdi sagovornik.

Novi način razmišljanja

Mišljenja je da u periodu tranzicije, gospodarstavo Zapadnog Balkana isprva nije bilo fokusirano na stvaranje novih proizvoda, usluga i istraživanje, već je u dobroj mjeri služilo kao most između naprednih gospodarstava i vlastitog tržišta.

“Tako su mnoge kompanije regije započele kao trgovci zapadnim proizvodima ili su proizvodile ugovorno nisko zahtjevne komponente za zapadna tržišta. S vremenom i kroz praksu, one su učile od svojih kupaca i dobavljača i stvarale nove prilike te inovirale i dodavale vrijednost proizvodima i uslugama. Inovacija tako ovisi o protoku znanja i sposobnosti kompanija da ga koriste. Vjerujem da je danas malo onih u regiji koji misle da je moguće bez inoviranja i dodavanja vrijednosti proizvodima i uslugama dugoročno opstati na tržištu”, navodi Emir Džanić.

Podvlači da je prošlo vrijeme kada smo opušteno mogli planirati i provoditi poslovne planove te računati na dugačke periode stabilnosti.

“Postajemo svjesni da je sličan događaj ovome moguć i u budućnosti i da ga je teško danas predvidjeti. Zato je potrebno razvijati organizacijske i društvene sposobnosti i mehanizme koji će omogućiti da iz kriznih situacija izađemo sa što manje ozljeda, po mogućnosti jači. Dakle, klasično planiranje će biti potrebno nadopuniti razvojem sposobnosti kompanija da inoviraju i prilagode se novim okolnostima. Konkurentnost u okolnostima u kojima je postojeći lanac opskrbe ugrožen obuhvaća sve razine, od tržišta proizvoda i usluga, sirovina, ljudskih potencijala do tržišta znanja i tehnologija.  Ovo za kompanije podrazumijeva i novi način razmišljanja o organizaciji kao i nove poslovne modele”, jasan je sagovornik.

Poduzetnicima savjetuje da ukoliko nisu do sada, počnu sanjati o vlastitoj organizaciji kao organizaciji znanja prije nego mehanizmu za stvaranje usluga i proizvoda.

Jača podrška inovacijama

“Bez obzira na sektor ili industriju, nikada nije bilo lakše pristupiti novim tehnologijama i stupiti u nove odnose sa mogućim partnerima diljem svijeta. Ovo su nevjerojatne prilike da provjerite vlastite ideje i ponudite nove vrijednosti. Kreirajte nove proizvode sa vašim kupcima i dobavljačima i time izbjegnite greške koje nastaju kada se razvoj odvija unutar četiri zida. Ukoliko ste dobavljač nekoj velikoj kompaniji, što je više moguće učite od njih, osluškujte njihove potrebe i nudite im rješenja. Tako ćete ubrzati svoj i njihov razvoj, tako ćete postati izvor znanja i ideja”, poručuje Emir Džanić.

Naglašava da je uvijek moguće uraditi više, no kako je koronakriza nastupila iznenada, prve reakcije većine država regije su bile dovoljne da spriječe veliki gubitak radnih mjesta, veću krizu opskrbe i slične moguće scenarije.

“Moramo razumjeti da države također imaju ograničenja, i da su u svrhu pomoći kompanijama povećale opskrbu novcem. Prevelika intervencija države može također bitno promijeniti tržišne odnose. S druge strane, kriza nije uzrokovala pad cijena usluga, ali je uzrokovala pad kvalitete usluga, inflaciju kvalitete. Ovo je jednostavno ilustrirati kroz primjer školarina koje nisu smanjene i sada sveučilišta pružaju manje kvalitetnu on-line nastavu za isti novac ili restorana koji umjesto svog ambijenta nude dostavu u kuću za isti novac”, objašnjava sagovornik.

Poentira da je naprosto odnos između regulatora (države), kupaca i kompanija promijenjen te da je uspostavljena nova ravnoteža.

“Na duži rok, države regije trebaju jače podržavati inovacije u gospodarstvu kroz poticanje suradnje sveučilišta i industrije. Ulaganje u inovacije postaje važna investicija za kompanije, omogućuje dodanu vrijednost kupcu te višu marginu zarade kompanijama, a time i više prihode državi od poreza”, zaključuje Emir Džanić.