Turska, SAD i S-400: Mirovna ponuda Ankare

Turski prijedlog da ne aktivira u potpunosti svoj kontroverzni ruski raketni sistem S-400 predstavlja maslinovu grančicu za novu američku administraciju za početak pregovora o problemu koji je prilično zakomplicirao bilateralne odnose, navode analitičari.

Ministar odbrane Hulusi Akar je u intervjuu za turski list naveo kako je njegova država otvorena za dogovor sličan onome sa Grčkom, još jednom članicom NATO-a, koji je napravljen nakon što je ona kupila sisteme S-300 (stariju generaciju ruskog odbrambenog sistema) 1997. godine.

„Nema odluke da S-400 bude stalno u upotrebi“, prenio je list Hurriyet u utorak, dodavši kako rakete mogu biti razmještene samo ako se Turska nađe u opasnosti.

Turska kupovina sistema S-400 jedan je od ključnih problema koji su zamračili veze Turske i Sjedinjenih Američkih Država, što je dovelo do nametanja američkih sankcija.

Akar je ponovio pozive Ankare SAD-u za razgovore o ruskim sistemima S-400, a koje je do sada ignorirala administracija novog predsjednika Joea Bidena.

„Naveli smo kako pregovori mogu biti vođeni pod pokroviteljstvom NATO-a. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je također kazao kako ima pozitivan stav oko ove situacije“, istakao je turski ministar.

Priča o grčkim S-300

Washington je stava kako bi Moskva mogla koristiti sistem S-400 kako bi iz pritaje došla do tajnih informacija o američkom i oružju NATO-a, što bi moglo biti veliki rizik za Alijansu.

Iz SAD-a također smatraju kako turska kupovina pruža značajnu sumu novca ruskom odbrambenom sektoru, te kako su S-400 nekompatibilni sa sistemima NATO-a.

Turska, sa druge strane, tvrdi kako ne planira povezati S-400 sa svojim naoružanjem pri NATO-u, te kako rusko oružje ne predstavlja prijetnju američkim i saveznim sistemima.

Sinan Ulgen, bivši diplomata i aktuelni analitičar, za Al Jazeeru kaže kako bi Akarov istup mogao biti osnova za razgovore između SAD-a i Turske kako bi se riješio spor.

„Ankara pokušava pokrenuti dijalog sa SAD-om kazavši kako neće stalno držati aktivirane S-400. Grčki S-30 nisu stalno aktivni i rijetko se koriste, uključujući NATO manevre u kojima učestvuje, a u kojima Savez zapravo bolje upoznaje Rusiju“, ističe on.

„Ne vjerujem kako bi Turska koristila S-400 u manevrima. To bi moglo stvoriti krizu između Moskve i Ankare. Ne vjerujem da bi neaktivnost sistema smetala Rusiji. Glavni problem bi bio, ako bi došlo do takvog dogovora, pronaći mehanizam za kontrolu između dva saveznika iz NATO-a kako bi se potvrdio status odbrambenog sistema.“

Grčka je do sistema S-300, koji je inače trebao biti razmješten na Kipru, došla tokom krize između Turske i vlade kiparskih Grka krajem 1990-ih. Problem je riješen decembra 1998. nakon što je Vlada kiparskih Grka poslala sistem Grčkoj u zamjenu za drugo oružje. Trenutno su sistemi S-300 na otoku Krit, drže se u skladištu i nisu dio NATO-ve odbrambene mreže.

Američke sankcije

Washington je nametnuo sankcije Ankari zbog kupovine zračnog odbrambenog sistema decembra 2020. godine prema Zakonu protiv američkih protivnika kroz sankcije (CAATSA).

U intervjuu Akar je kritizirao američke sankcije i istakao kako ime zakona bukvalno naziva Tursku „protivnikom“.

„Mi odbijamo nazivanje Turske – saveznika NATO-a i američkog strateškog partnera – protivnikom. Kako je to moguće“, rekao je šef turske odbrane.

Na meti sankcija su agencija za nabavke turske vojske, njen šef i troje viših zvaničnika. Blokirana im je sva imovina koji imaju u SAD-u i zabranjen im je ulazak u tu državu.

Dodatno, penali uključuju i zabranu na neke izvozne licence, pozajmice i kredit turskoj agenciji Predsjedništvo odbrambene industrije.

Podrška Kurdima

Američko-turski odnosi su zakomplicirani posljednjih godina zbog serije nesporazuma, uključujući američku podršku borcima iz redova sirijskih Kurda koje Ankara posmatra kao „teroriste“.

Turska smatra kurdske Jedinice narodne zaštite (YPG) kao istureni odjel oružane Radničke partije Kurdistana (PKK) koja se bori protiv turske države već decenijama tražeći autonomiju.

Kako ističe Mensur Akgun, profesor međunarodnih odnosa na istanbulskom Univerzitetu Kultur, Turska će vjerovatno govoriti o toj američkoj podršci sirijskim kurdskim borcima u budućim razgovorima sa SAD-om.

„U prošlosti je Turska odgovarala na američke kritike oko S-400 na tehničkom nivou, ali su nedavno zvaničnici, među kojima i Akar, počeli povezivati ovu problematiku sa sporom oko kurdskih boraca u Siriji“, navodi Akgun.

„Ankara tvrdi kako su američke kritike zbog turske kupovine S-400 od Rusije, protivnika NATO-a, ništavne jer sam SAD podržava Jedinice narodne odbrane koje su turski neprijatelj. Turska traži od SAD pregovore i dijalog, a ne sankcije. Sada je pitanje da li je nova administracija SAD-a spremna na razgovore od S-400.“

Dodaje kako će, za razliku od prethodnika Donalda Trumpa i njegovog pristupa Ankari, predsjednik Biden dodati na plan razgovora i ljudska prava i demokratske principe u Turskoj.

Program aviona F-35

U julu 2019. godine SAD je uklonio Ankaru iz svog ključnog programa borbenog mlažnjaka F-35 nekoliko dana nakon što je prvi sistem S-400 isporučen Turskoj. Turska je u programu bila i proizvođač i kupac.

Bidenova administracija navodi kako će nastaviti sa Trumpovom politikom isključenja Ankare iz razvoja mlažnjaka F-35.

„Naš stav se nije promijenio. Pozivamo Tursku da ne zadrži sistem S-400“, naveo je glasnogovornik Pentagona John Kirby na prošlosedmičnoj konferenciji za novinare.

Ibrahim Kalin, glasnogovornik turskog predsjednika, i savjetnik za američku nacionalnu sigurnost Jake Sullivan telefonom su razgovarali prošle sedmice i to je bio prvi zvanični kontakt saveznika otkako je Biden preuzeo mandat 20. januara. Spor oko S-400 je bio dio razgovora, naveli su i turski i američki mediji.

Turska je odlučila kupiti S-400 nakon što se nije uspjela dogovoriti sa administracijom bivšeg predsjednika SAD-a Baracka Obame oko kupovine sistema US Patriot koji su jako korišteni u NATO-u. Dogovor sa Rusijom oko S-400 je potpisan 2017. godine.

Trump je priznao kako je turska kupovina ruskih sistema opravdana i krivio Obamu za krizu.

„Obamina administracija je rekla ne, ne, ne Turskoj kada je ona željela kupiti Patriote i onda je [Turska] kupila S-400“, kazao je tokom govora Trump 2019. godine i naveo kako je Obamina odluka stvorila „metež“ sa Ankarom.

Trump i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan su imali bliske odnose i stalne direktne kontakte. Biden i Erdogan još nisu razgovarali.

Erdogan je prošlog mjeseca kazao kako se nada da „možemo razgovarati i vidjeti pozitivne rezultate“ o problema sa S-400.