Bitcoin – zlatno doba digitalnih valuta

Digitalne valute od prvih dana većini ljudi naviklih na dobru, staru gotovinu zvuče prilično čudno i nejasno, ali vijesti o ogromnim skokovima vrijednosti takvih valuta privlače pažnju čak i onih koji izbjegavaju i plaćanja putem kreditnih kartica. A kako i ne bi kada se uzme u obzir da je vrijednost bitcoina ovog mjeseca premašila 40.000 dolara, udvostručivši se za manje od mjesec dana.

Vrijednost bitcoina na početku pandemije korona virusa je bila oko 5.000 dolara.

Bitcoin je prva kriptovaluta, nastala 1. marta 2009. godine, a njen osnivač (čiji stvarni identitet nije poznat),Satoshi Nakomoto zamislio je Bitcoin kao P2P (Peer-to-Peer) digitalni cash, odnosno anonimno, sigurno i transparentno sredstvo prenosa vrijednosti bez potrebe za posrednikom, pojašnjava David Orešković sa Hrvatskog Bitcoin Portala.

Decentraliziranost valuta i finansija

“Blockchain tehnologija je temelj Bitcoina i ostalih kriptovaluta, jer omogućuje decentraliziranost, nepromjenjivost te sigurnost ovakvih valuta. Ostale kriptovalute nastale su po uzoru na Bitcoin, ali pravu renesansu na ovom tržištu ostvario je Ethereum, trenutačno druga najveća kriptovaluta, koja je izašla 2015. godine. Trenutno je preko 90 posto kripto ekosustava izgrađeno na Ethereumu. Ideja Ethereuma je biti ‘svjetsko računalo’, odnosno decentralizirani sustav na kojemu će se graditi ostali sustavi poput trenutno aktualnih ‘decentraliziranih financija’ [DeFi]”, dodaje.

Orešković pojašnjava da stvaranje kriptovaluta ovisi o konsenzus algoritmu, koji je odabran u određenom projektu, te da stoga postoji više načina, ali najpoznatiji je stvaranja novih kriptovaluta Proof-of-Work algoritam, koji koristi Bitcoin.

“Proof-of-Work je konsenzus algoritam, čiji sudionici (rudari) ulažu računalne resurse (rudare) te tako provjeravaju svaku Bitcoin transakciju, osiguravaju mrežu te omogućuju nove transakcije. U zamjenu za utrošenu električnu energiju i rad za korist Bitcoin mreže, rudari su nagrađeni u novim (izrudarenim) Bitcoinima. Tako nastaju novi Bitcoini. Na rudarenje Bitcoina se godišnje utroši više struje nego što potroši cijela Švicarska”, govori Orešković.

Tek je u začecima i sigurno će napredovati

Drugi najpoznatiji konsenzus algoritam je Proof-of-Stake, koji će Ethereum realizirati u narednih 18 mjeseci. Iako u teoriji zvuči privlačno, jer će smanjiti trošak električne energije, P-o-S se još mora dokazati, smatra suradnik Hrvatskog Bitcoin Portala.

Svaki blockchain projekt mora imati svoju kriptovalutu, a otuda proizlazi njihova korisnost, dodaje.

“Blockchain tehnologija tek je u začecima te će zasigurno napredovati u narednim godinama, ali već sada možemo vidjeti razne disruptivne projekte koji imaju popratne kriptovaluta. Te kriptovalute se koriste za održavanje određenih ekosistema, prenos vrijednosti, kao potvrda vlasništva nad nekom imovinom ili za špekulaciju oko kretanja cijena. Ovo su samo neke od stavki za koje se koriste kriptovalute”, kaže Orešković.

Kako uobičajene valute imaju svoje pokriće u “opipljivim” vrijednostima, poput zlata, kriptovalute kod mnogih izazivaju sumnjičavost u vezi stvarne vrijednosti i njihovih prednosti.

Enorman profit i(li) katastrofalan gubitak

Ekonomski analitičar Igor Gavran govori da ako kriptovalute posmatramo kao oblik ulaganja, onda je njihova prednost što im vrijednost može znatno porasti u kratkom roku i omogućiti njihovim vlasnicima enorman profit. Naravno, ova nestabilnost ima i drugu stranu, jer može vlasnike odvesti u katastrofalan gubitak kada im vrijednost padne, dodaje.

Ukoliko se koriste kao sredstvo plaćanja, mogu osigurati viši nivo zaštite privatnosti podataka, jer se prilikom transakcija ne dijele svi oni podaci koji se dijele prilikom uobičajenih digitalnih transakcija (naprimjer korištenjem kreditnih kartica), već se autorizacija obavlja digitalnim ključem. Ali, taj potpuno digitalni karakter opet ima i svoju manu, jer nikada ne možete “podići gotov novac” ili koristiti ga za plaćanja bilo gdje poželite, niti koristiti jednako kao i klasična sredstva plaćanja u svim prilikama, navodi neke primjere Gavran te dodaje da prednosti i mane ovise i o samom korisniku, ličnim preferencijama i konkretnoj namjeni.

Orešković ističe da su ključne prednosti kriptovaluta (van rasta cijena) vlasništvo nad vlastitom imovinom te, po prvi put, mogućnost prenosa vrijednosti putem interneta bez posrednika, bilo gdje u svijetu, gotovo trenutno te za izuzetno nisku naknadu ili čak bez naknade pomoću nekih kriptovaluta.

U ‘sadejstvu’ s nacionalnim valutama

Gavran se osvrnuo i na pitanje sigurnosti i pouzdanosti korištenja ovih digitalnih valuta. Iako se nazivaju valutama i mogu koristiti za neka plaćanja, kriptovalute još velikim dijelom predstavljaju investicioni proizvod, ulaganje iz očekivanja da će njihova vrijednost dalje rasti, odnosno oblik imovine, pojašnjava.

Kao i kod svih ulaganja, to podrazumijeva i rizik, koji je prilično visok, jer su njihove cijene veoma nestabilne. Iako postoji i valutni rizik i nacionalne valute također mogu dobijati i gubiti na vrijednosti, rizik kod kriptovaluta je mnogo viši i nestabilnost njihove vrijednosti mnogo veća. Sama pouzdanost u tehnološkom smislu kod vodećih takvih valuta je prilično visoka, kao i sigurnost korištenja u smislu zaštite privatnosti, ali postoji veliki broj kriptovaluta i sigurnost i pouzdanost među njima znatno variraju, dodaje ekonomski analitičar.

Gavran se osvrnuo i pitanja hoće li kriptovalute istisnuti iz upotrebe domaće valute i klasičnu gotovinu.

“Iako je nemoguće prognozirati sve što se ‘jednog dana’ u budućnosti može dogoditi (teorijski je praktično sve moguće), mislim da je mnogo vjerovatnije da kriptovalute poput bitcoina nastave postojati paralelno s nacionalnim valutama, s tim da se njihova razlika u funkcionalnosti umanji, jer će se i nacionalne valute u sve većoj mjeri digitalizirati i virtualizirati. Ukoliko se njihova vrijednost stabilizira i povjerenje u njihovu pouzdanost poveća, moguće je i šire prihvatanje i korištenje kriptovaluta. Mislim da nije realno u nekoj doglednoj budućnosti da ovakve valute u potpunosti zamjene nacionalne i da se ustanove kao univerzalno sredstvo plaćanja, ali značajniji udio u ukupnim globalnim transakcijama svakako da je vjerovatan.”

Nesumnjive posljedice po gotovinu

Što se tiče “opipljivog novca”, digitalne valute dodatno će doprinijeti smanjenju udjela gotovine u transakcijama i potaknuti bržu i veću digitalizaciju i virtualizaciju nacionalnih valuta, ali i bez kriptovaluta ovaj trend se odvija i gotovina gubi na značaju.

“Neke su centralne banke već izdale svoje digitalne valute, a neke se pripremaju ili analiziraju ovu mogućnost. Dakle, trend je pokrenut i vodi ka daljem umanjenju značaja gotovine, a postupno vjerovatno i nestanku iz upotrebe. Ipak, ne toliko skoro, kao što se čini u ovome trenutku, jer nije sve do tehnološkog razvoja, već je riječ i o kulturološkom i psihološkom momentu, povjerenju ili odsustvu povjerenja i finansijski sektor…”

Orešković ističe da ne bi sve kriptovalute definirao kao valute, zbog raznih načina na koje se koriste. Bitcoin se, primjerice, često definira kao moderno zlato i sredstvo čuvanja vrijednosti, iako ta definicija također ima mane, ističe.

Automobil u Hrvatskoj kupljen kriptovalutom

Postoje kriptovalute koje zasigurno mogu biti korištene kao valuta (za svakodnevne transakcije) te su čak i efikasnije od klasičnih (fiat) valuta, a u nekim svjetskim gradovima već je moguće plaćanje računa kriptovalutama. Kako kaže, sve su popularniji kripto platni procesori, koji omogućuju prihvaćanje kriptovaluta od trgovaca.

“Sve se češće može vidjeti kako trgovci u Hrvatskoj prihvaćaju kriptovalute kao način plaćanja. Na primjer, nedavno je kupljen prvi auto koji je plaćen bitcoinom, a kripto zajednica često prikuplja sredstva u razne humanitarne svrhe. Zadnja humanitarna akcija bila je suradnja s Crvenim križem, kada su se prikupljala sredstva putem kriptovaluta za unesrećene u razornom potresu u Petrinji i Sisku. U Hrvatskoj se trenutno radi na implementaciji mogućnosti plaćanja javnih usluga kriptovalutama u gradu Sv. Nedelja, a vjerujem da će ostali gradovi slijediti ovaj trend”, navodi novinar Hrvatskog Bitcoin Portala.