Kriza u Italiji: Orkestar svira dok ‘Titanic’ tone
Mediji kritiziraju Mattea Renzija da je gurnuo zemlju u politički haos u dramatičnim trenucima te se pitaju kako se premijer Giuseppe Conte može izvući iz krize.
Politička kriza koju je izazvao predsjednik stranke Italia Viva Matteo Renzi, povukavši svoje dvije ministarke iz državne Vlade, udarna je tema italijanskih medija.
Nekadašnji premijer u srijedu je povukao dugo najavljivani potez i gurnuo Italiju u politički haos u, kako to većina komentatora primjećuje, dramatičnom trenutku za zemlju koja se grčevito bori s korona virusom i ekonomskim posljedicama pandemije.
Renzi, čija stranka u državnom Senatu ima minornih, ali za vladajuću koaliciju presudnih 18 glasova, kao objašnjenje za rušenje Vlade ponudio je nezadovoljstvom radom premijera Giuseppea Contea.
“Biti odgovoran je suočiti se s problemima, a ne kriti se od njih“, poručio je Renzi na konferenciji za novinare, na kojoj je, nakon mjeseci najava, prijetnji i ucjena, objavio da se ministarke iz stranke Italia Viva Teresa Bellanova i Elena Bonetti, zadužene za resore agrara i porodice, povlače iz Vlade.
Renzi je naveo da se ne slaže s Conteovim planom oporavka italijanske ekonomije te mu je zamjerio kako upravlja epidemiološkom situacijom.
Kombinacija bijesa i zbunjenosti
Italijani su njegov potez dočekali kombinacijom bijesa i zbunjenosti te su mu poručili da je potpuno pogriješio tajming.
Prema istraživanju relevantnog Ipsosa, 73 procenta anketiranih građana misli da je Renzi motiviran isključivo vlastitim i interesima svoje stranke, dok ih samo 13 posto vjeruje da se bori za dobrobit države.
Skoro polovina (46 posto) ne razumije motive njegovog postupka.
Većina intervjuiranih (54,3 procenta) nada se da će Conte ostati na čelu Vlade, a 27 posto ih priželjkuje vanredne izbore.
List La Stampa prenosi da je sedam od deset anketiranih Italijana bijesno i zabrinuto što je Renzi izazvao krizu Vlade u jeku pandemije.
“Orkestar svira dok ‘Titanic’ tone“, slikovito je komentirao vodeći italijanski virolog Massimo Galli, koji se plaši da će se već od iduće sedmice “bolnice naći u dodatnim poteškoćama i pod pritiskom novih pacijenata oboljelih od COVID-19“, zbog čega je ogorčen političkim prepirkama na vrhu države.
Pokušaj oživljavanja karijere
Analitičari smatraju da iza Renzijevog poteza stoji pokušaj da iskoristi blagi pad Conteove popularnosti i ponovo se prometne u važnu figuru na političkoj sceni, nakon što mu je karijera krenula nizbrdo.
Renzi je 2014. godine, kao 39-godišnjak, postao najmlađi premijer Italije u historiji.
U prvom dijelu mandata imao je veliku podršku i ogromnu popularnost.
Na čelu vlade proveo je malo više od tri godine, prije nego je podnio ostavku, nakon poraza na referendumu o ustavnim reformama koje je sam predložio.
Tada je i počeo njegov politički sunovrat.
Ubrzo je napustio Demokratsku partiju, na čijem se čelu nalazio, te je osnovao Italiu Vivu, koja, prema ispitivanjima, danas uživa podršku ne više od tri posto glasača.
Posebno oštar u kritiziranju Renzija bio je list Il Fatto Quotidiano, koji ga u uvodničkom komentaru čak ne želi osloviti imenom.
“Izdao je sve one koji su se s njim dogovarali. Grmio je protiv malih stranaka kada su željele diktaturu manjine, pa je osnovao jednu da nametne diktaturu svoje manjine. Otpisao je sve čega se dotaknuo, od svoje stranke do svoje vlade, a pokušao je i s Ustavom. Poželio je sruštiti Conteovu Vladu, koju je sam ustoličio prije 17 mjeseci“, piše ovaj list.
Klimava vladajuća koalicija
Il Manifesto Renzijev potez naziva “čistom ludošću“ te ga portretira kao “neodgovornog političara, koji se u dramatičnim trenucima za zemlju poželio igrati pokera“.
Renzijev izlazak ostavio je klimavu vladajuću koaliciju – spoj stranaka lijevog centra (Demokratska partija, Italia Viva i Slobodni i jednaki) i populista (Pokret 5 zvjezdica) – bez parlamentarne većine, pa su sada sve oči uprte u Contea i njegov naredni potez.
“Neću se više baviti Renzijem“, odgovorio je nestranački premijer Conte, koji je odbio mogućnost demisije i pokušat će skupiti glasove podrške za ostanak na čelu Vlade.
Corriere della Sera navodi da u Senatu, u kojem je vladajuća koalicija do sada imala tijesnu većinu (166 od 315 ruku), mora nadoknaditi 18 glasova Italie Vive, dok u Zatupničkom domu ne bi trebao imati problema.
Za iduću sedmicu planirano je njegovo obraćanje u oba parlamentarna doma.
Najtiražniji italijanski list smatra da će Conte potrebne glasove pokušati dobiti od trenutno neopredijeljenih senatora iz malih stranaka.
Desnica traži prijevremene izbore
List upozorava da će, sve i da ishodi podršku, ostatak njegovog drugog mandata na čelu Vlade obilježiti nestabilnosti te stalni i sve jači pritisci opozicione desnice, koju čine Sjeverna liga Mattea Salvinija, Forza Italia Silvia Berlusconija i Fratelli d'Italia Giorgie Meloni.
Kao jedan od mogućih scenarija ovaj list navodi da će, u slučaju da ne skupi dovoljan broj glasova, Conte ponuditi mandat predsjedniku Republike Sergiu Mattarelli, koji bi u tom slučaju vjerovatno pokušao sastaviti vladu nacionalnog jedinstva.
Kao malo vjerovatna, ali ne i nemoguća, opcija pominju se i vanredni izbori, koje priželjkuje opoziciona desnica, ohrabrena podrškom u ispitivanjima javnosti.
Blok predvođen Salvinijevom Ligom već je pozvao Contea na ostavku i zatražio prijevremene izbore nekih dvije godine prije redovnih.