Freelancing u BiH: Nova perspektiva zapošljavanja

Rad od kuće, rad preko online platformi za zapošljavanje, za većinu radnika u Bosni i Hercegovini nije prvo na što pomisle kada se spomene zapošljavanje. No, u mnoštvu promjena koje su okolnosti izazvane pandemijom COVID-19 donijele je i činjenica da su, tamo gdje je to bilo moguće, poslodavci pružali mogućnost rada od kuće, a istovremeno se sve veći broj osoba zanima za online platforme za zapošljavanje. Ovaj trend će i dalje biti prisutan, s obzirom da su deseci hiljada ljudi u Bosni i Hercegovini ostali bez posla zbog pandemije.

Iako je freelancing u Bosni i Hercegovini prisutan već duže vrijeme, javnost se u posljednje vrijeme sve više zanima za ovakvu vrstu angažmana, upravo zbog određenih pogodnosti koje su došle do izražaja u vrijeme pandemije. Predrasuda je da se freelancingom bave samo IT stručnjaci. Najveće potrebe jesu za uslugama iz oblasti informacionih tehnologija, kreativne industrije, digitalnog marketinga, ali zapravo, osobe različitih znanja i vještina pronalaze zaposlenje putem online platformi.

Od učitelja do arhitekata

“Freelancing definitivno nije samo IT-u, tu su i mnoga druga zanimanja, te je tako na tržištu moguće naći poslove koji su trenutno vrlo traženi: menadžer socijalnih mreža, kreiranje i pisanje marketinškog sadržaja, SEO expert, novinar, pisac, PR, poslovni konsultant, projekt menadžer… a tu su još i poslovi za glumce, arhitekte, prevodioce, učitelje stranih jezika, analitičare raznih vrsta, istraživače, virtualne asistente te mnoga druga”, kaže Elena Babić, predsjednica Udruženja Freelance u Bosni i Hercegovni.

Lejla D. radi kao freelancer na administrativnom polju već nekoliko godina. Lični je asistent i najčešće se bavi web pretraživanjem i unosom podataka, iako klijenti povremeno traže da se odradi i neki drugi posao, kao što je marketing ili SEO, što često spada u domenu rada virtualnog asistenta.

“Što se tiče konkretno mog posla, jako sam zadovoljna, u dosadašnjem radu sam se susretala s osobama koje cijene trud i rad koji neko ulaže da bi im pomogao. Danas postoji mnogo platformi za online rad i svako imalo zainteresiran i s osnovnim znanjem nekog od stranih jezika može pronaći željeni posao. Od povremenih poslova, koji su idealni za studente, ili nekoga ko jednostavno želi dodatnu zaradu, do poslova s punim radnim vremenom za one koji žele raditi iz udobnosti svoga doma. Na početku je malo teže doći do bolje plaćenog posla, ali uz malo truda i rada, mislim da svako ko se odluči na ovu vrstu rada može naći idealan posao za sebe bez obzira na to čime se bavi”, govori Lejla D.

Sedmi u svijetu po statistikama

Iako ne postoji zvaničan registar freelancera, prema procjenama Svjetske banke, Bosna i Hercegovina se nalazi na sedmom mjestu po broju freelancera u odnosu na broj stanovnika. Prema statistikama online platformi za rad, više od 5.000 freelancera dolazi iz Bosne i Hercegovine, iako Elena Babić napominje da su oni došli do cifre od čak 10.000.

Ipak, značaj ovih, pretežno mladih, ljudi nije prepoznat od države i njenih institucija. Naprotiv, država ih često gleda samo kao priliku za ubiranje dodatnih poreza, ne nudeći im skoro nikakva prava. Javnosti su poznate aktivnosti Porezne uprave entiteta Federacija Bosne i Hercegovine na retroaktivnoj naplati poreza freelancerima.

“Naš ključni problem leži u činjenici da u našim zakonima o radu još uvijek ne postoji definirana kategorija kroz koju bi freelanceri riješili svoj radno-pravni status. Stoga smo pokrenuli rad na inicijativi za uvođenje kategorije samozaposlenika, kojoj pripadaju frelanceri, i kroz koju bismo u skoroj budućnosti mogli ostvariti pristup pravima i uslugama koja trenutno nemamo. Po trenutno važećim zakonima, imamo obaveze plaćanja poreza na dohodak i uplate doprinosa za javno zdravstvo, ali kroz uplatu četiri posto doprinosa ne ostavarujemo i pristup ličnom zdravstvenom osiguranju. Nemamo pravo na stvarne rashode za ulaganja, koja imamo u poslovanju, niti pravo na lični odbitak ukoliko nismo registrirani. Trenutne mogućnosti registracije nisu adekvatno rješenje za nas koji poslujemo s inostranstvom, osim toga, za mnoge freelancere su to veoma visoki troškovi”, govori Elena Babić.

Upozorava na prijedlog Zakona o doprinosima, koji bi mogli u potpunosti uništiti ovaj perspektivan sektor. A koliko je freelancing perspektivan govori i činjenica da svake godine “unesu” u državu više stotina miliona eura, a samo za poreze plate više desetina miliona eura.

Nikakvo opterećenje državi

“Freelancer, kao takav, ne traži finansijsku podršku države kako bi obavljao svoj posao. Sam kupuje svoju opremu, investira u profesionalni razvoj, unapređuje svoje vještine o vlastitom trošku. Drugim riječima, država ne ulaže ni jednu marku za bilo kakav poticaj freelancerima. Samim tim, freelanceri na troše budžetski novac, niti bilo kakve državne resurse, pa zbog toga nisu nikakvo ekonomsko opterećenje državi, već isključivo samo doprinose. Sada je došao momenat kada država još samo to treba prepoznati i podržati, kako bi ovaj sektor imao čvrst temelj, na kojem će se moći dalje razvijati i nastaviti još više ekonomski jačati zemlju”, ističe Elena Babić.

A da se freelancing i dalje razvija govori i skorašnje puštanje u rad prve bh. platforme za freelancere Beecreative.ba, koju je razvio Centar za edukaciju i istraživanje Nahla iz Sarajeva, uz pomoć Švicarske agencije za razvoj i saradnju SDC i MarketMakers projekta. Cilj platforme je spajanje mladih ljudi koji se žele baviti freelancingom s potencijalnim poslodavcima.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Mladi su kroz formalno obrazovanje usmjereni ka klasičnom vidu zapošljavanja. Nema usmjeravanja kroz adekvatne modalitete kako bi se razvila samostalnost u radu i stvorila dodatna vrijednost, niti se promoviraju različite perspektive zapošljavanja, kao što su poduzetništvo i freelancing. Dobijamo generacije mladih ljudi koji se nalaze u potpunom beznađu kad poslije fakulteta nisu u stanju naći posao, ili, bolje rečeno, kad ih posao ne nađe, jer često vidimo neaktivnost u traženju posla i nefleksibilnost u nadograđivanju vještina. Dodatna otežavajuća okolnost je slaba uvezanost sistema, pa mladi završavaju neperspektivne fakultete, čime se stopa nezaposlenosti iz godine u godinu povećava”, kaže Anela Šemić, voditeljica Nahline poslovne zajednice.

Cilj platforme Beecreative.ba je dati mladim ljudima novu perspektivu o zapošljavanju te im pružiti mogućnost da dođu do svojih prvih klijenata, kako bi ostvarili svoje prve poslovne angažmane. Trenutno obuhvata kategorije kreativne idustrije, kao što su fotografija, grafički dizajn, web dizajn i digitalni marketing, a plan je da se u narednih šest mjeseci razvija u smjeru IT industrije i administrativnih poslova. Tim koji se nalazi iza platforme Beecreative.ba će aktivno pratiti situaciju na tržištu te će se platforma dograđivati na način da adekvatno odgovori zahtjevima tržišta.

Mjesto susreta poslodavaca i freelancera

Bh. poslodavci do sada su rijetko koristili usluge freelancera, a platforma Beecreative.ba ima namjeru to promjeniti.

“Centar Nahla već 20 godina aktivno sluša svoje korisnice i prilagođava se njihovim zahtjevima, čemu je dokaz i platforma Beecreative.ba. Korisnice su već duže vrijeme negodovale, zbog manjka mogućnosti za freelance angažman u našoj državi, naročito za osobe koje su početnici u novoj oblasti kojom se žele baviti, te je neophodno da što prije kreiraju vlastiti portfolio. Svjesne su postojanja i značaja globalnih platformi, ali ih prevelika konkurencija na takvim platformama demotivira da se ozbiljno upuste u svijet freelancinga”, govori Anela Šemić.

S druge strane, dodaje, konstantnim radom s poduzetnicama, vlasnicama mikro i malih firmi (kojih je u Bosni i Hercegovini 25.846), uvidjela se potreba za angažmanom freelancera, jer takve firme ne mogu priuštiti puni angažman osobe na određenim poslovima. Uočen je taj gap na tržištu između profesionalnih pružalaca usluga i poslodavaca i ponuđeno im je online mjesto susreta.

Prostor za objavljivanje projekta/konkursa za freelancerske usluge jedna je od primarnih usluga za poslodavce, a freelancerima se nudi prostor gdje mogu prezentirati sebe, svoja dosadašnja znanja i vještine kroz kreiranje profila te vlastite radove kroz kreiranje portfolija.

“Domaći poslodavci mogu angažirati freelancere na način da objave projekat/konkurs na platformi Beecreative.ba s uputstvom i zahtjevima za freelancera, nakon čega će svi freelanceri koji budu zainteresirani za saradnju imati priliku odazvati se. Poslodavci će imati priliku i direktno se javiti freelanceru čiji portfolio bude odgovarao njihovim preferencijama”, ističu pokretači prve bh. platforme za freelancere, vjerujući da će postati balkanski Upwork i biti spona između domaćih i regionalnih poslodavaca i freelancera.

Izvor: Agencije