Sahwa – pokret buđenja pod pritiskom u Saudijskoj Arabiji

Saudijska al-Sahwa al-Islamiyya (islamsko buđenje), ili Sahwa, bio je period moćne društvene i političke promjene u Saudijskoj Arabiji između 1960-ih i 1980-ih.

Uprkos nekoliko talasa državne represije od 1990-ih, ovaj vjerski pokret inspirisan Muslimanskom braćom održao je utjecaj tokom godina.

Iako su grupe unutar ovog pokreta imale niz ideja, vjerovale su u nenasilje i podržavale presjek između religije i politike.

Nekoliko ličnosti iz Sahwe radilo je na tome da se pojača uloga vjerskih učenjaka u politici kao i javno zastupanje u saudijskoj državi, osporavajući hegemoniju kraljevske porodice.

Grupe okupljene oko Sahwe su imale različite poglede na društvo, ali sveukupno su imale progresivne poglede – naprimjer, neke su podržavale veća ženska prava – u poređenju sa ostatkom Saudijske Arabije.

U suštini, ove grupe su zagovarale integrisanja islamskih učenja u obrazovanju i svakodnevnom životu.

Nedavno je saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman (poznat kao MBS) uveo oštre mjere protiv potencijalnih oponenata, uključujući vjerske učenjake koji su inspirisani Sahwom ili u nju uključeni.

Među najistaknutijim zatvorenicima su saudijski muslimanski učenjaci Salman al-Awdah, Awad al-Qarni i Ali al-Omari.

Sva trojica su suočeni sa smrtnom kaznom i prema nepotvrđenim izvještajima, mogu biti pogubljeni nakon ramazana.

Šta je Sahwa?

Sahwa je fenomen u okviru kojeg su reformistički pokreti inspirisani Muslimanskom braćom utjecali na saudijsko društvo.

U svom originalnom obliku prestala je postojati, ali ideje i aktivisti Sahwe i dalje su utjecajni.

Još davnih 1950-ih, kada je na vlasti bio kralj Faysal al-Saud, Saudijska Arabija je pružila utočište hiljadama članova Muslimanske braće koji su pobjegli od represivnih vlada u Egiptu, Siriji i drugdje.

Ovi prognanici su propagirali svoju ideologiju kada su se ušančili na ključnim vladinim pozicijama i predvodili obrazovne uloge na univerzitetima i školama. Inkorporirali su elemente saudijske religijske kulture u svoj način razmišljanja.

„Članovi Muslimanske braće su vidjeli potrebu da inkorporiraju saudijske tradicije u svoja gledišta dok su se prilagođavali na svoju novu okolinu“, rekao je Saad al-Faqih, saudijski disident koji je odrastao u vrijeme kada je Sahwa bila na vrhuncu i koji predvodi Pokret za islamsku reformu u Arabiji.

Ovaj pokret je stoga rođen iz spoja ideologije Muslimanske braće i saudijske državne selefijsko-vehabijske tradicije, kaže al-Faqih.

„Sahwa je bila mješavina ove dvije tradicije. Proizvela je snažan i impresivan pristup koji je uspio privući mlade i napraviti revoluciju u društvu“, rekao je al-Faqih.

Do 1970-ih, Sahwa je postala mreža nekoliko religijskih grupa koje su usvojile širok spektar vjerskih i socijalnih gledišta, od kojih su neka bila konzervativnija od drugih.

„Sahwa nije pokret već fenomen. Razvila se prirodno prije nego djelovanjem određene grupe ljudi. Također je uključivala mnoge aktiviste i niz ideologija“, objasnio je al-Faqih. 

Neki kažu da je Sahwa povela religijski preporod i reformu, koja se osjetila širom muslimanskog svijeta.

„Sahwa je islamski preporod koja je izrasla iz lokalnih pokreta kao izraz vjere u islam kao sveobuhvatni način života“, Ahmed bin Rashid bin Said, saudijski profesor komunikacija koji sada živi u egzilu u Velikoj Britaniji, rekao je Al Jazeeri.

Koja je ideologija Sahwe i šta želi?

Na svom presjeku, pokreti Sahwe su bili definisani svojim propagiranjem kontrakulture koja je govorila protiv prevalentnih društvenih normi. Vremenom je njihovo stajalište postalo u većoj mjeri politizirano.

Prema mišljenju al-Faqiha, „islamističke“ grupe koje su se razvile u okviru Sahwe uglavnom su se fokusirale na društvene aktivnosti, kao što je uspostavljanje ljetnih kampova za mlade.

„Sahwin pogled na svijet privukao je mlade koje je državno svećenstvo gurnulo u stranu. Fokusirala se na izgradnju ponosa u muslimanski identitet i osjećaj odgovornosti prema muslimanima širom svijeta“, rekao je al-Faqih. 

Osim tog, Sahwa je smatrala da religija ima svoju ulogu u politici, što je bio atipičan stav u Saudijskoj Arabiji u to vrijeme.

„Tradicionalno je saudijsko svećenstvo ostavljalo politiku al-Saudu [vladajućoj saudijskoj porodici], ali novi lideri [iz Sahwe] podsticali su zanimanje za netradicionalne poglede kao što su politika i glasanje“, rekao je al-Faqih. „Oni su vidjeli islam kroz praktičnu i sveobuhvatnu prizmu koja je adresirala sva pitanja.“

Prema mišljenju Alija al-Ahmeda, saudijskog analitičara i stručnjaka za islamske pokrete i saudijsku političku historiju nastanjenog u Washingtonu, država je vidjela ovaj aspekt Sahwine ideologije kao prijetnju.

„Sahwa je osporila ideju da treba postojati pokornost vladaru, uvodeći ideje koje nisu bile dobrodošle u vehabijskim krugovima“, rekao je on.

Kako je ovaj pokret postao istaknut?

Iako je saudijska država nakon izvjesnog vremena pooštrila mjere protiv pokreta Sahwe, vlada je bila ključna u njihovom rastu do 1990-ih, kažu stručnjaci.

Ovo nije bilo tačno samo za društvene i obrazovne aktivnosti pokreta već i za njihove političke poduhvate.

„Sahwinu političku aktivnost tokom 1980-ih snažno je podržala i podsticala država. Država je zapravo bila lider Sahwe u to vrijeme, posebno kada je u pitanju afganistanski džihad“, profesor Said je rekao Al Jazeeri.

Prema mišljenju al-Faqiha, Sahwin uspon 1980-ih rezultat je tri ključna događaja: zauzimanja svete džamije u Meki od strane tvrdokorne grupe, Iranske revolucije i Afganistanskog rata.

Bivši kaplar Juhayman al-Otaybi je 1979. preuzeo kontrolu nad Velikom džamijom u Meki u vrijeme kada je Saudijska Arabija pokušala promaknuti planove za društvene reforme.

„Ovaj incident je bio velika lekcija za državu. Prisilio ju je da obuzda svoj projekat vesternizacije [u pokušaju da se dopadne saudijskim islamistima],“ rekao je al-Faqih. 

Iste te godine Iranska revolucija je bila drugi izazov. Da bi suzbilo iranski utjecaj, kraljevstvo je sponzoriralo „islamističke“ aktivnosti među pokretima Sahwe da bi propagiralo sliku dobronamjerne saudijske monarhije, rekao je al-Faqih.

„Uspjeh Iranske revolucije nagnao je saudijski režim da se pokuša dokazati kao bolji sunitski primjer nakon što je Homeini prodao islam kao uspješan način da se muslimanske države riješe tiranina“, rekao je al-Faqih.

Treći faktor je bila odluka Saudijske Arabije da podrži afganistanske borce protiv sovjetske invazije, stav koji je zauzeo njen saveznik, SAD.

Analitičari su rekli da je Saudijska Arabija podržavala pokrete Sahwe da uvjeri hiljade Saudijaca da ih ili finansiraju ili da se bore zajedno sa mudžahedinima u Afganistanu.

„Čitavu deceniju su Saudijci bili zaokupljeni afganistanskim ratom i podržavali su mudžahedine finansijski“, rekao je profesor Said. „Hiljade Saudijaca pridružile su se borbi i država ih nije pokušavala zaustaviti. Umjesto tog, lideri džihada su dočekani s dobrodošlicom u Rijadu.“

Kakav je odnos Sahwe prema državi?

Odnos između Sahwe i države je prošao kroz nekoliko faza.

Prva faza državnog sponzorstva i podrške okončana je sa Zaljevskim ratom, u kojem je Rijad dozvolio američkim četama da se rasporede na saudijskom tlu.

Ovaj potez je izazvao ljutit odgovor i podudario se sa pozivima na političku reformu, predvođenim ličnostima iz Sahwe kao što su Salman al-Awdah i Safar al-Hawali.

„Prvi zreo politički korak Sahwe desio se 1990-ih sa objavom 12 zahtjeva u pismu državi“, rekao je al-Faqih. 

Ovi zahtjevi, koji su uključivali dijeljenje moći, reformisanje pravosudnog sistema i borbu protiv korupcije, su detaljno razloženi u memorandumu od 44 stranice godinu dana kasnije, rekao je on.

Država je odgovorila oštrim mjerama protiv pokreta Sahwe i zatvaranjem stotina aktivista Sahwe i nekoliko lidera, uključujući al-Awdaha i al-Hawalija 1994.

Kada su pušteni na slobodu krajem 1990-ih, započela je faza ponovnog približavanja dok se država oslanjala na osobe poput al-Awdaha da se bore protiv „ekstremizma“, posebno nakon događaja od 11. septembra.

„Kada je moj otac pušten na slobodu, njegova publika i broj sljedbenika su porasli u Saudijskoj Arabiji i šire“, Abdullah Alaoudh, postdoktorski saradnik na Univerzitetu Georgetown, rekao je Al Jazeeri.

„Tokom te faze on [Salman al-Awdah] je mnogo pomogao državi u borbi protiv ekstremizma. On je propagirao umjereni islam i radio je na borbi protiv ekstremizma kroz uključivanje ljudi.“

Ali ovaj odnos se ponovo pogoršao nakon Arapskog proljeća 2011, kada su deseci ličnosti iz Sahwe, uključujući al-Awdaha, podržali revolucije, a neki su pozvali na žustre promjene u kraljevstvu.

Zašto je MBS zatvorio istaknute ličnosti Sahwe?

Pribojavajući se da bi revolucionarna plima mogla doprijeti do kraljevstva, Saudijska Arabija je pokušala ukušiti neslaganje.

Nakon što je MBS postao prestolonasljednik, intenzivirao je represiju protiv širokog niza potencijalnih oponenata uključujući saudijske islamiste, posebno one povezane sa Sahwom.

„MBS ne voli konkurenciju i ljude koji nisu pod njegovom kontrolom. On se plaši svakog protivljenja i vjeruje da će ovi ljudi [aktivisti Sahwe] zbaciti njegov režim“, objasnio je saudijski analitičar al-Ahmed.

Alaoudh je rekao: „MBS je odlučio da ukloni nezavisne glasove koji mogu tražiti stvarnu promjenu i zahtijevati osnovne slobode dok također prezentuje diskurs koji ima religijski autoritet i legitimitet.“

Kakva je budućnost Sahwe?

Prema mišljenju al-Ahmeda, najnovije oštre mjere države prema Sahwi mogle bi dovesti do njihovog potpunog razdvajanja zauvijek.

„Ako Sahwa ponovo dobije slobodu, ima potencijal da postane moćnija od vlade jer reaguje i adresira pitanja koja utječu na društvo.“

„Ali odnos između ovo dvoje je dostigao konačni razvod jer se MBS vjerovatno neće vratiti na svoj pristup“, rekao je al-Ahmed, upozoravajući da bi pogubljenje al-Awdaha i drugih moglo dovesti do tog da društvo izgubi povjerenje u državu.

Uprkos pooštrenim mjerama, međutim, profesor Said vjeruje da će Sahwa preživjeti.

„Trenutne oštre mjere MBS-a spram Sahwe će propasti. Ideje se ne mogu suzbiti“, rekao je on. „Kada dođe vrijeme za to, ovi ljudi će se ponovo pojaviti i izraziti se opet.“

Izvor: Al Jazeera