UNDP uskočio tamo gdje je država zakazala
Razgovarao: Mladen Obrenović
Kad se Bosna i Hercegovina suočila s poplavama, Ujedinjeni narodi pohitali su pomoći. Preko bh. misije Razvojnog programa UN-a (UNDP) ubrzo je počela realizacija dva velika programa sanacije posljedica poplava. Prvi je program za oporavak od poplava financiran sredstvima Europske unije u iznosu od 55,53 milijuna američkih dolara, a drugi UN-ov program “Danas za nas” koji financiraju donatori. Oni su do sada investirali 22,44 milijuna američkih dolara.
Provedba tih vrijednih i značajnih projekata bila je povod za razgovor s Edisom Arifagićem, rukovoditeljem oba programa.
- UNDP u Bosni i Hercegovini bio je među prvima kad je trebalo i pružio pomoć ljudima koje su prošle godine pogodile katastrofalne poplave. Na koji način je realizirana tzv. prva pomoć ugroženima?
– Kada je proglašeno vanredno stanje imali smo već timove na terenu koji su veoma brzo, u saradnji sa općinskim vlastima te pogođenim stanovništvom, ustanovili prioritete koji su varirali od lijekova i hrane za bebe do agregata i pumpi za vodu. U roku od 48 sata smo uspostavili zračni most preko kojeg smo jako brzo dostavili najosnovnije potrepštine kao i materijalno-tehnička sredstva.
Od samog početka krize nastojali smo blisko surađivati sa vlastima na svim razinama i kriznim centrima širom zemlje, a organizirali smo i potrebnu koordinaciju međunarodne humanitarne pomoći pogođenim područjima. U tom prvom razdoblju agencije Ujedinjenih nacija osigurale su ukupno 9,7 miliona američkih dolara za hitnu humanitarnu pomoć i za neposrednu pomoć u sanaciji nakon poplava. Prvi UN-ov avion s opremom za vanredne situacije sletio je već 19. maja, a nakon toga nastavili smo sa dostavljanjem pomoći svim raspoloživim sredstvima. Upravo zahvaljujući UN-ovoj mreži regionalnih kancelarija, omogućili smo dostavu i pružanje pomoći u čak 40 poplavljenih općina.
- Polovicom prošle godine pokrenuta su dva programa sanacije posljedica poplava – EU Program za oporavak od poplava i UN-ov Program ‘Danas za nas’. Kako je zamišljen UN-ov program – na kojem području i s kojim ciljem? Iz kojih su izvora pribavljena sredstva?
– UN-ov Program „Danas za nas“, finansiran sredstvima bilateralnih donatora koji su do sada investirali 22,44 miliona američkih dolara, pokrenut je već u julu 2014. godine, odmah nakon formalnog završetka humanitarne faze, i to u više od 60 lokalnih zajednica koje su bile posebno pogođene poplavama. Cilj programa bio je pomoći ponovnoj uspostavi normalnih uvjeta za život, smještaju porodica koje su privremeno raseljene, očuvanju radnih mjesta, te pružanju podrške devastiranoj lokalnoj privredi.
Odakle sve stiže pomoć?Program „Danas za nas“ finansira 18 bilateralnih donatora, koordinira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), a provode UN-ove agencije UNDP, UNFPA, FAO, UNICEF,UNESCO, UNEP i UN Women.
Zemlje iz kojih su pristigla sredstva za realizaciju programa su Norveška, Japan, Velika Britanija, Srbija, Francuska, Austrija, Belgija, Švedska, Slovačka, Češka, Evropska unija kroz program ECHO, Fondacija Novak Đoković, kao i veći broj domaćih institucija kao što su Federalni fond za oporavak od poplava, Fond solidarnosti Republike Srpske, Federalni fond za zaštitu okoliša te nekolicina općina kroz sufinanciranja projekata lokalne infrastrukture.
Sam program obuhvata osam komponenti koje uključuju javne radove kojima su raščišćene posebno pogođene općine; osiguranje stočne hrane i plastenika za ponovnu uspostavu poljoprivredne proizvodnje; obnovu vodovoda i kanalizacije sa ciljem normalizacije vodosnabdijevanja te prevencije infektivnih oboljenja; ponovne uspostave sustava grijanja; nabavke medicinske opreme za domove zdravlja; renoviranje i pružanje podrške centrima za stara lica koja su posebno ugrožena nakon prirodnih nepogoda; stabilizaciji klizišta; te sanaciji uništene infrastrukture sa težištem na mostove i pristupne puteve.
- Uspjeli ste vrlo brzo izaći na teren, ali i doći među potrebite s konkretnim projektima. Što biste posebno istaknuli?
– Nakon identifikacije korisnika, koji su verificirani u saradnji sa lokalnim vlastima, koristili smo skraćeni proces javnih nabavki koji nam je omogućio da prve projekte realizujemo već u julu i u augustu. Uspjeli smo sanirati veliki broj školskih i predškolskih ustanova prije početka nove školske godine što je omogućilo postepenu normalizaciju života u pogođenim područjima. Prva pomoć u privredi i poljoprivredi je već bila isporučena u augustu, što je osim praktičnog imalo i određeni psihološki efekat na nastradale, jer se stekao dojam da se stvari polako vraćaju na staro te da ti ljudi nisu zaboravljeni.
Vakcinisali smo preko 35.000 grla stoke čime smo spriječili dalje štete na već devastiranom stočnom fondu kao i prevenirali izbijanje bolesti koje se vrlo lako prenose i na ljude. Kada je u pitanju prevencija u zdravstvu, obezbijedili smo i velike količine insekticida koji su korišteni za suzbijanje komaraca u područjima koja su pod vodom bila sedmicama i gdje je postojala realna opasnost od izbijanja epidemije. Od većih projekata, posebno smo ponosni na osposobljavanje toplane u Doboju koja grije 40.000 ljudi kao i sve javne ustanove u gradu, a koja je sanirana prije početka sezone grijanja. Vodovod i kanalizacija su identifikovani kao prioritetni sektori te se u roku od nekoliko sedmica već najveći broj istih vratio u funkciju.
Problemi s klizištima„Obzirom na količinu kiše koja je pala u protekloj godini i to ne samo u maju mjesecu, imali smo skoro svakodnevno aktiviranje novih klizišta gdje smo morali reagovati interventno kako bismo spasili živote te imovinu ljudi koji su bili ugroženi – na području od 11 općina ukupno smo do sada stabilizirali oko 90 prioritetnih klizišta. Ovdje se, nažalost, radi o iznimno maloj brojci, jer su u protekloj godini na području BiH evidentirana brojna nova klizišta i tu su potrebna enormna ulaganja. Situaciju nažalost često usložnjava učestalost bespravne gradnje na nestabilnom tlu kao i neplanska sječa šume“, objašnjava Edis Arifagić.
- Osim infrastrukture, pomagali ste i na način da građanima omogućite zaradu sredstava za život, dostavu stočne hrane i izgradnju plastenika. Što kažu povratne informacije s terena?
– Već krajem maja pokrenuli smo program javnih radova u nizu lokaliteta gdje smo željeli pomoći u bržem raščišćavanju terena ali i ubrizgati nešto novca u devastirane lokalne zajednice. Posebno pogođene lokalne zajednice su dobile bespovratnu pomoć za zapošljavanje socijalno odnosno ekonomski ugroženih pojedinaca koji su onda angažovani na sanaciji terena i čišćenju otpada.
Veoma smo brzo podijelili i značajnu količinu stočne hrane posebno pogođenim ruralnim zajednicama gdje smo ocijenili da postoji posebno izražena opasnost od daljih gubitaka u stočnom fondu. Ogromne količine hrane kao i usjeva su uništeni u poplavama tako da je postojala realna opasnost od pomora stoke zbog nedostatka hrane što bi bilo katastrofalno za dalji razvoj stočarstva u BiH. Na sreću, uspjeli smo, kroz pravovremenu reakciju, dostaviti dovoljne količine hrane kao i sjetvenog materijala koje su omogućile da se trenutni stočni fond održi i čak uveća u proteklom periodu.
Što se tiče plastenika kao i drugih vidova pomoći koje su pružene reanimaciji poljoprivrede u pogođenim područjima, rezultati su iznimno dobri i u nekim dijelovima smo se uspjeli vratiti na nivoe proizvodnje prije poplava. Naša želja, međutim, jeste da se proces oporavka iskoristi i kao poticaj u razvoju pogođenih područja. Iako je kroz ovu komponentu podržano ukupno oko 7.000 porodica potrebno je istaći ogromne potrebe koje još postoje u sektoru poljoprivrede.
- Osim svog programa, radili ste i na realizaciji Programa oporavka od poplava Europske unije. Riječ je o zahtjevnijem, dugotrajnijem i ‘skupljem’ projektu. Kakvi su rezultati postignuti?
– Evropska unija je sredinom augusta pokrenula Program za oporavak od poplava u vrijednosti od 55,53 miliona američkih dolara, a koji na terenu provode UN-ove agencije UNDP, UNICEF i IOM. Program se sastoji od različitih komponenti čiji je cilj brza pomoć u normalizaciji života u poplavljenim područjima. Aktivnosti su usmjerene na hitno vraćanje u funkciju vitalne javne infrastrukture i otvaranje ključnih javnih ustanova, hitnu obnovu domova najugroženijih i marginalizovanih građana, revitalizaciju lokalne privrede i poljoprivredne proizvodnje, kao i obnovu komunalne infrastrukture.
‘Ne možemo svima pomoći’„Očekivanja korisnika pomoći su uokvirena percepcijom da država ili međunarodna zajednica na raspolaganju imaju gotovo neograničena sredstva, jednaka onim koja su implementirana nakon ‘95. To je nerealno i ono što mi imamo, nažalost, nije dovoljno ni da pokrije 20 posto potreba koje su nastale nakon poplava. Naprimjer, mi ćemo kroz stambenu komponentu pokriti tek nešto više od 10 posto ukupno nastradalih domaćinstava gdje je prioritet dat porodicama koje su ekonomski odnosno socijalno ugrožene, starijim osobama koje ne mogu dobiti kredit te osobama sa invaliditetom. Jednostavno nećemo moći izaći u susret svim nastradalim“, ukazuje Edis Arifagić.
U gotovo devet mjeseci provedbe ovog Programa, obnovljeno je stotinu javnih institucija, od čega su većina škole i vrtići, dok su na dodatnih dvadesetak radovi u tijeku. Do danas smo obnovili kuće za najmanje 1.500 porodica od predviđenih 4.000. Završeni su radovi na obnovi 60-ak mostova i putnih komunikacija, dok radovi traju na još 40-ak, a u planu je obnova i još dodatnih 30. Pružena je bespovratna pomoć za 56 malih i srednjih preduzeća čime je sačuvano oko 2.000 radnih mjesta, a u procesu je i obrada javnih poziva za poljoprivrednike, kako bi se onim najugroženijim pružila adekvatna pomoć za nadolazeću sezonu.
U sklopu EU Programa važno je napomenuti da se gleda i korak naprijed, tako da smo trenutno u fazi pripreme dokumenta Procjena rizika od poplava i klizišta, a relevantnim institucijama su već prezentirane preliminarne procjene.
- Za kraj, vjerujem da su vam i država Bosna i Hercegovina, a posebno njezini građani zahvalni na pomoći koju ste im pružili. Jesu li vas i državne institucije, jedinice lokalne samouprave i drugi segmenti bh. društva mogli pratiti i adekvatno pomoći onima kojima je to potrebno?
Od samog početka susrećemo se sa nizom problema koji su često političke, ali nerijetko i operativne prirode. Možda će zvučati grubo, ali su Bosnu i Hercegovinu prošle godine osim poplava „zahvatili“ i izbori koji su u ionako kompleksan proces obnove unijeli neke nove dimenzije koje su često znale usporiti pravovremenu reakciju domaćih vlasti. Na godišnjicu poplava i dalje nemamo plan oporavka kako države tako i entiteta dok donatorski interes za BiH polako jenjava.
Ovdje naravno ne možemo generalizirati – veliki broj ljudi zaposlenih u organima državne službe na svim nivoima je pokazao iznimno visok nivo profesionalizma i požrtvovanosti; postignuti su i značajni rezultati u svim fazama oporavka. No, ipak, teško se oteti utisku da se možda moglo uraditi i više.
Za kraj moram izraziti bojazan da će se priča o poplavama veoma brzo svesti isključivo na obilježavanje godišnjice iako je preostalo još mnogo toga da se uradi na terenu.
Izvor: Al Jazeera