Tri predstavnika različitih žanrova stripa

Piše: Adnan Učambarlić

U nastavku priče o deset omiljenih stripova na području bivše Jugoslavije predstavljamo vam novu trojku koju čine Dylan Dog, Mister No i Komandant Mark.

Dylan Dog

Dylan Dog je jedan od rijetkih Bonellijevih stripova koji nije western. Naime, popularnost Texa Willera je toliko izdigla western kao žanr da su se svi ostali stripovi smatrali neprofitabilnima. To se promijenilo tek ’80-ih godina prošlog stoljeća sa pojavom Martina Mysterea i Dylana Doga.

Mladi scenarista Tiziano Sclavi, do tada poznat po nekoliko scenarija u Zagoru i Mister Nou, dolazi na ideju o detektivu specijaliziranom za noćne more, fizički modeliranom po liku Ruperta Everetta.

Dylan Dog 1986. godine kreće sa svojim objavljivanjem i odmah privlači ogromnu pažnju publike, vrlo vjerovatno, zasićene silnim westernima. Najveći uspjeh strip ostvaruje kod studenata, ljepšeg spola, pa i kod mnogih akademika.

Sam Umberto Eco jednom je rekao da jedino što može da čita u svako doba su „Biblija, novine i Dylan Dog“.

Prvobitne teme su bile dosta uobičajene za žanr horora, kojem strip pripada: zombiji, serijske ubice, vještice, vukodlaci, sablasti, Sotona, vanzemaljci, Smrt (kao lik, ali i kao pojava), vampiri, razni demoni…

S vremenom se sve više vidi namjera autora da prikaže užas svakodnevnice i strip nerijetko nudi filozofske i/ili psihološke analize svakodnevnih pojava, poput života, smrti, društva, politike, porodice…

Radnja stripa se odvija u Londonu, a glavni lik je Dylan Dog, detektiv noćnih mora, a nekadašnji policajac Scotland Yarda. On je bivši alkoholičar, vegetarijanac, pati od morske bolesti i boji se aviona i visine.

Sanjar je, što je jedan od glavnih razloga napuštanja Scotland Yarda, jer je želio biti Istraživač noćnih mora. Kao što sam kaže: “Bio bih jedini takav istraživač, dakle, i najbolji.”

Zanimljivo je da se Mark prvo pojavio na francuskom tržištu, te je zbog toga dosta njegovih osobina nastalo prilagođavanjem lika francuskoj publici. Tek nakon što je izašlo nekoliko brojeva u Francuskoj, Sergio Bonelli kontaktirao je autore i Mark se pojavio i u Italiji.

Tokom Sedmogodišnjeg rata između Francuske i Engleske, 1756. godine u blizini američke obale, engleski ratni brod napada i potapa francuski jedrenjak koji je prevozio francusko plemstvo.

Jedino dvoje preživjelih bili su jedan dječak i sredovječni gospodin koji ga je spasio od valova. Preživjele pronalaze Pawnee Indijanci i primaju ih u svoje pleme. Čovjek postaje dječakovim starateljem, a dječak dobija ime Mark, prema slovu M izvezenom na njegovoj košulji.

Mark djetinjstvo provodi u plemenu Pawneeja uz svog poočima koji ga uči čitanju i pisanju, ali i mačevanju i korištenju pištolja i puške.

Kao što to obično biva u ovakvim stripovima, poočimova tragična smrt (biva obješen od strane Engleza) prekida Markov miran život i on posvećuje svoj život borbi protiv Engleza i za nezavisnost Amerike.

Pridružuje se grupici patriota koji ga ubrzo biraju za vođu, a sebe nazivaju Vukovima sa Ontarija (prema Markovom indijanskom imenu Mark Vuk).

Komandant Mark je utjelovljenje klasičnog heroja; karizmatičan je i nepobjediv, bilo u borbi oružjem ili prsa u prsa, dopadljive vanjštine i fizičkog izgleda, neumoran borac ali i genijalan strateg koji uvijek smisli plan kako pobijediti neprijatelja bez obzira na situaciju u kojoj se nalazi.

Autori su mu, također, dodali i neke ljudske vrline poput ideala o jednakosti, pravdi i slobodi, vedrinu i druželjubivost, galantne manire u ophođenju prema ljepšem spolu.

Sve u svemu, ispao je sušta suprotnost grubom i priprostom Bleku (drugom junaku istih autora, a koji pripada istom vremenskom periodu). Međutim, kao i Blek, i on ima sa sobom komični dvojac koji ga vjerno prati.

Ipak, za razliku od Bleka i pogotovo Mikija, gdje Rody i Ocultis konstantno upadaju u nevolje i time više odmažu nego pomažu glavnom junaku, Mister Bluff i Žalosna Sova su bitan faktor u Markovim avanturama i često imaju presudnu ulogu u raspletima.

Tu je i Markova vječita zaručnica Betty, koja svojom ljubomorom često izaziva komične situacije.

Komandant Mark svoj kraj doživljava u januaru 1990. kada izlazi posljednji 281. broj nazvan Konačna pobjeda, u kojem patrioti bitkom kod Yorktowna konačno pobjeđuju Engleze i proglašavaju nezavisnost, a Mark i Betty se vjenčavaju (na vjenčanje su došli i Veliki Blek i George Washington), čime je saga završena.

Na našim prostorima Komandant Mark je doživio zavidan uspjeh te ostavio bitan pečat na generacije rođene ‘70-ih i ‘80-ih godina prošlog stoljeća, koje i dan-danas koriste neke fraze i izraze Žalosne Sove.

Opširnije na: www.radiosarajevo.ba/novost/32949/strip-mahala

Izvor: Al Jazeera