Njujorški veliki izlaz iz ormara ruskog utjecaja

Nakon početka totalne agresije Rusije na Ukrajinu, Rusija je prestala biti dijelom međunarodnog poretka u pravom smislu riječi, a Vijeće sigurnosti, jedina institucija u kojoj je ona još uvijek tretirana kao globalna velesila, zbog prava veta, izgubila je pravi smisao postojanja. Umjesto pred Vijećem sigurnosti, o ključnim se pitanjima međunarodne sigurnosti od početka općeg rata u Ukrajini odlučuje u Generalnoj skupštini UN, pa se tako i Rezolucija o sjećanju na genocid u Srebrenici našla pred Generalnom skupštinom UN-a.

Bosanskohercegovačka diplomacija akcijom lobiranja za ovu Rezoluciju doživjela je svojevrsnu renesansu, prije svega zahvaljujući neupitnim diplomatskim i političkim kapacitetima šefa bosanskohercegovačke misije u Ujedinjenim nacijama, Zlatku Lagumdžiji. Kad je „diplomacijama Rusije i Srbije postalo jasno da nema izgleda za okupljanje „protorezolucijske većine”, kad je čak i Vučiću postalo jasno da je vehementni povijesni revizionizam izrađen negiranjem genocida u Srebrenici, potvrđenog judikaturom i UN-ovog Međunarodnog suda u Haagu, i ICTY-ja kontraproduktivan, argument koji je revizionističkoj strani preostao je tvrdnja da Generalna skupština nije nadležna za odlučivanje o ovakvoj rezoluciji, nego da je to Vijeće sigurnosti, jer da je Bosna i Hercegovina i inače pod nadzorom tog tijela kao nestabilna i osjetljiva država.

Ideja sazivanja izvanredne sjednice Vijeća sigurnosti, što ju je pokrenula Rusija, vezana je upravo uz pokušaj da se blokira rasprava o Rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini, a očito je da su nastupi ruskog stalnog predstavnika i članice Predsjedništva BiH birane iz reda srpskog naroda bili posve usklađeni. Kao što je inicijalno groteskno pismo članicama UN-a, koje je distribuirala misija Srbije u UN-u, bila dio Vučićeve kampanje, tako je i ovaj telekonferencijski nastup bio dio scenarija što ga je osmislio šef misije Rusije u UN Vitalij Nebenzja.

Prvi rusko-srpski poraz

Prvi rusko-srpski poraz na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti o BiH bila je prisustvo visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Christiana Schmidta, ali i njegovo vrlo precizno izlaganje, koje je jasno definiralo uzročnike krize i nestabilnosti u BiH. Nebenzja, koji je morao progutati da Schmidt govori pred Vijećem sigurnosti i time jasno demantira ono što je ruska propaganda, zajedno sa srpskom, uporno ponavljala, kako Schmidt nema legitimitet pred Vijećem sigurnosti za imenovanje na funkciju, tek je prividno osnažio svoju „argumentaciju” time što je članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda govorila prema njegovu scenariju, ali je ostao izoliran u negiranju Schmidtova legitimiteta, i u svojoj providnoj kritici Schmidtova djelovanja.

Odgovor bosanskohercegovačkog diplomata Lagumdžije, bio je dobro pripremljen, a i vrijednosno uslađen s nastupom američkog, britanskog i francuskog predstavnika u UN-u. Govoreći u ime Vlade BiH, Lagumdžija je jasno pozicionirao Bosnu i Hercegovinu u demokratski međunarodni kontekst, u euroatlantski politički prostor. Rasprava pred Vijećem sigurnosti pokazala je posve jasno da unutar demokratskog svijeta o Bosni i Hercegovini nema niti dilema, niti kontroverzi. Posve je jasno tko je tko u političkom reljefu Bosne i Hercegovine, tko nastoji konsolidirati jedinstvenu, suverenu i funkcionalnu državu, a tko nastoji izazvati nestabilnost. Akteri koji nastoje destabilizirati državu, na izvanrednoj su sjednici Vijeća sigurnosti prostodušno priznali „za koji tim igraju”, a Rusija je jasno pokazala da je Balkan, preciznije Bosna i Hercegovina, jedan od prostora u kojima nastoje izazvati konflikte i nestabilnost, kako bi fokus međunarodne politike pomakli s njihove agresije na Ukrajinu.

Paradoksalno je da je upravo u danu kad je članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda otvoreno samu sebe predstavila kao izvedbenu umjetnicu koja ne djeluje prema vlastitome, nego prema ruskom scenariju, Srbija, drugi pokrovitelj destabilizacije Bosne i Hercegovine i kosponzor akcije pokušaja sprečavanja usvajanja Rezolucije o Srebrenici, objavljuje sastav nove vlade u kojoj su čak dva člana, jedan potpredsjednik i jedan ministar bez portfelja, osobe s popisa sankcioniranih zbog koruptivnog djelovanja u korist totalitarnog režima u Moskvi.

Dan izvanredne sjednice Vijeća sigurnosti o Bosni i Hercegovini kao da je bio veliki dan „izlaska iz ormara”, dan „outanja” ruskih podložnika u Srbiji i manjem entitetu Bosne i Hercegovine

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.