Schmidtov pilot skener: U ime naroda!

„Izbori se održavaju u interesu naroda, moramo voditi računa o tome da budu organizirani na pravi način i provedeni kako treba. Građani moraju biti sigurni da političari moraju donositi važne odluke; njih su izabrali birači i moramo se postarati da se glasovi koje daju ispravno prebroje“, poručio je u četvrtak visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, potvrdivši tako da je „diplomata od integriteta“. Dobro, nije baš bio „vjerodostojan“ što se vremenskog okvira tiče, jer je tehničke izmjene (paket integriteta) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nametnuo gotovo tri mjeseca nakon najave, ali ima „alibi“ – čekao je i sačekao da Evropska komisija i Evropsko vijeće odobre pregovarački okvir s Evropskom unijom.

Nego, da vidimo šta nam to novog i savremenog (do)nosi Schmidt: uvodi skenere za glasačke listiće i videonadzor, kako bi se identificirali birači te osigurano da glasaju samo jednom; državna Centralna izborna komisija će birati predsjednike biračkih odbora; nijedna osoba koju je bilo koji međunarodni ili domaći sud osudio za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obnašati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu dužnost, nego će biti samo ono što i jesu – ratni zločinci; domaćim vlastima dao je rok od tri sedmice da ove izmjene “poprave” u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ako smatraju da je to potrebno. Bonus je da će međunarodne sudije ostati u državnom Ustavnom sudu, što nije direktno vezano za izbore i Izborni zakon, ali nije zanemarivo, naprotiv.

Ima i to – ‘radna verzija izbornog zakona RS-a’

Moguće je da je ovo subjektivan i od mnogih (pogotovo iz bh. entiteta Republika Srpska) neprihvatljiv ugao gledanja, ali „izborni“ nastup njemačkog diplomate bio je najbolji do sada: precizan, konkretan, razložan, obećavajući, donekle pomirujući, ali istovremeno „strog i pravedan“, na fonu demokratskih i civilizacijskih tekovina. Istina, imao je visoki predstavnik dovoljno vremena da ne žuri s odlukama, a da istovremeno ne zakasni da pilot skeneri i videonadzor „učestvuju“ na oktobarskim lokalnim izborima (na ograničenom broju birališta – na njih 165 u deset općina do sada su „trenirali“ iz Centralne izborne komisije), nije tretirao „škakljivi“ izbor članova državnog Predsjedništva i izbornih jedinica, jer su opći izbori (tek) u oktobru 2006. godine…

Vremena za (re)akciju su imali i oni kojima ne odgovaraju izmjene Izbornog zakona koje se odnose na integritet izbornog procesa, ni nove tehnologije, skeneri, videonadzor, da im neko drugi bira biračke odbore i miješa se u brojanje glasova, a pogotovo oni koji „ne priznaju nelegalnog njemačkog turistu“. Pa su, samo par sati prije nego što se oglasio Schmidt, ekskluzivno promovirali „radnu verziju izbornog zakona RS-a“. Ne priznaju izmjene državnog Izbornog zakona, pa će, najavljuju, sami birati i imenovati poslanike u Narodnoj skupštini RS-a i delegate u Vijeće naroda RS-a, predsjednika i potpredsjednike RS-a, delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz RS-a, odbornike u skupštinama gradova i opština, gradonačelnike i opštinske načelnike… sve do mjesne zajednice i kućnog savjeta.

Po „radnoj verziji“, sredstva (kojih je sve manje) za provođenje izbora osigurat će se iz budžeta RS-a, gradova i opština, zavisno od toga za koji nivo vlasti se provode izbori, sjedište će biti u Banjoj Luci, ostalo je samo da je usvoji Narodna skupština RS-a. Što je (usvajanje) vrlo moguće vrlo skoro, da se puk, dok je „stvar vruća“, još jednom uvjeri da je RS ispred svega, ali ne bi bilo novo i iznenađujuće da sve ostane „viralno“, samo na papiru, kao i raniji „projekti“ entitetske vojske, carine, agencije za lijekove, pasoša, registarskih tablica… Ako, pak, predsjednik RS-a Milorad Dodik potpiše ovaj neustavni zakon, poništit će ga visoki predstavnik, delegimitirat će ga i Ustavni sud Bosne i Hercegovine (u kojem nema sudija iz RS-a, a znamo i zašto), ko zna, možda se sve (opet) završi pred tužiteljima i sudijama Suda Bosne i Hercegovine…

Birački odbori oteti iz ruku političkih partija

Pilot projekat sa skenerima i videonadzorom obećava, ali će njegova puna provedba ipak sačekati 2026. i opće izbore, a ono što će uzburkati izborne duhove će biti novi i od ljepljivih stranačkih prstiju odvojeni birački odbori, koji se sastoje od tri ili pet članova. Schmidt je prelomio da predsjednik odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi ili dužnosnici političke stranke, udruženja ili fondacije povezanim s partijom; od sada će biti profesionalci, imenovat će ih (i razrješavati), voditi evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje državna Centralna izborna komisija, i to nakon provedene javne procedure i prema kriterijima utvrđenim zakonom, a imenovat će ih općinske izborne komisije najkasnije 45 dana prije dana održavanja izbora.

Reakcija na Schmidtov „izborni udar“ nije manjkalo ni prije objave, a onda je stigao tsunami iz Banje Luke. „Radna verzija izbornog zakona RS-a“ najava je, kako je poručio Dodik, odgovor na Schmidtovu akciju, koja je “poništenje svih izrečenih vrijednosti do sada, pa i onih o Evropskoj uniji, o kojima smo slušali, pogotovo u posljednje vrijeme, kada su dali Bosni i Hercegovini pregovarački status”. Premijer RS-a Radovan Višković je podržao gazdu s najavom kako je „nametanjem izmjena Izbornog zakona vjerovatno završen evropski put Bosne i Hercegovine“. Članica državnog Predsjedništva iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović brani Bosnu i Hercegovinu od visokog predstavnika, koji, „zajedno s mentorima i nalogodavcima, diktatorskim odlukama svjesno urušava kredibilitet Еvropske unije u Bosni i Hercegovini… Kad god predstavnici naroda u Bosni i Hercegovini naprave korak naprijed, Schmidt nas vrati tri unazad“, što je „šamar demokratskom procesu i evropskom putu Bosne i Hercegovine, a šamarčina Еvropskoj uniji”, slikovito se izrazila Cvijanović.

Očekivano, pozitivno su se o Schmidtovom „šamaru“ oglasili iz „Trojke“, svjesni da u Parlamentarnoj skupštini do konsenzusa o tehničkim izmjenama Izbornog zakona (ali i zakona o sudovima, Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i stranim sudijama u njemu) zadugo ne bi došli, pa je visoki predstavnik napravio još jedan evropski korak umjesto domaćih vlasti. Njemačkog diplomatu podržala je čak i Stranka demokratske akcije, ali iz „praktičnih“ razloga – ne što je to dobro za izborni proces, nego da „naruže“ aktuelnu vlast, ponajviše probosanske stranke sa sjedištem u Sarajevu, koja nije podržala izmjene Izbornog zakona koje je ranije sama predložila te ih „opstruirala i praktično odbila usvajanje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine“.

‘Da napokon odlučuju glasači, a ne brojači’

Zadovoljan je i član državnog Predsjedništva Željko Komšić, jer će Schmidtove izmjene Izbornog zakona dugoročno osigurati poštenije izbore te da Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine „nema više mogućnost podmetati svoje političke ambicije u vidu trećeg entiteta u proces zaštite izbornog integriteta“. Iz H komponente se još ne oglašavaju, njihova (ali i ukupno bosanskohercegovačka) boljka ostaje izbor (četiri puta Komšića) člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Poslije općih izbora 2022. godine visoki predstavnik ih je dobro „pripazio“, a sada im je uskratio kompletan paket izmjene Izbornog zakona. No, opći izbori su za dvije i po godine, bit će vremena i načina da se „nadoknadi izgubljeno“.

„Bolje išta, nego ništa; bolje sada, nego kasnije“; „Da napokon odlučuju glasači, a ne brojači“; „Vratimo građanima povjerenje u izborni proces, spriječimo falsificiranje njihove izborne volje“, neke su od reakcija na Schmidtovu odluku, koja će nedvojbeno dovesti do kriznih momenata, ali teško da može biti teže eskalacije i neželjenih efekata. Na „obične“ (tehničke, paket integriteta) izmjene Izbornog zakona Bosanci i Hercegovci čekaju više od desetljeća i teško da bi ih dočekali još najmanje toliko da nije djelovao visoki predstavnik. Rezultate, u nešto „skromnijem“ obliku, vidjet ćemo već 7. oktobra, nakon lokalnih izbora. Važno je da je krenulo…

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.