Hoće li biti podizanja kamatnih stopa?
MMF je izdao preporuku centralnim bankama da budu vrlo oprezne u primjenu instrumenata za borbu protiv inflacije.
Ujesen 2021. godine, Međunarodni monetarni fond (MMF) je u svom saopštenju, nakon održanog sastanka, upozorio da svijet ulazi u period rastuće inflacije do kraja 2021. godine, te period umjerene inflacije barem do polovine 2022. godine.
Tada, doduše, nije bila aktuelna tema oko sukoba na relaciji Rusija – Ukrajina, što dodatno može usložiti prognoze za ovu godinu. Pored tog upozorenja, MMF je izdao preporuku centralnim bankama da budu „vrlo, vrlo oprezne“ da primijene instrumente za borbu protiv inflacije – podizanje kamatnih stopa.
Podizanje kamatnih stopa nije nova mjera koja stoji na raspolaganju kreatorima monetarne politike. Obično se ova mjera koristi da kada se ekonomija pregrijava, tj. prebrzo raste, što dovodi i do većeg rasta cijena – inflacije. Do pojave pandemije COVID-19, svijet je od Velike recesije imao pristup gotovo besplatnom novcu, što znači da su kamatne stope bile vrlo niske, čak i blizu nule.
Povećanje nezaposlenosti i pad ekonomske aktivnosti
Upravo je ova mogućnost gotovo besplatnog finansiranja omogućila i ekspanziju kreditnih zaduženja mnogih vlada i finansiranje potrošnje kroz zaduženje, što je ubrzavalo ekonomski rast. Međutim, snažan paket pomoći tokom pandemije COVID-19, koji se je finansirao iz novo štampanog novca, doveo je snažnog rasta cijena. Razlog zbog čega mnoge centralne banke nisu do sada potezali za ovom mjerom podizanja kamatnih stopa jeste što ova mjera za sobom obično dovodi i do povećanja nezaposlenosti i pada ekonomske aktivnosti.
Drugi razlog jeste što nije bilo jedinstvenog mišljenja da li je trenutni nivo inflacije privremeni, što će značiti da će doći do samostalne stabilizacije i vraćanje na prethodni nivo, ili da će ova inflacija potrajati još neko vrijeme.
Ipak, trenutni nivo inflacije izmiče kontroli. U SAD-u je indeks potrošačkih cijena dostigao od sedam posto, što je daleko od toga da se može smatrati privremenom inflacijom. Slično je i u mnogim zemljama EU-a.
Na nivou EU, prema ovom indeksu, inflacija iznosi 5,1 posto u prosjeku, gdje su zemlje poput Poljske imale iznadprosječni nivo inflacije, 8,6 posto, ili Belgije, 7,6 posto. U Bosni i Hercegovini je nivo inflacije 6,4 posto. Zemlje poput Turske su još u težoj situaciji, gdje je registrovana inflacija u januaru iznosila 48,7 posto.
SAD krenuo u povećanje, EU neodlučan
Ovi registrovani nivoi inflacije su bili dovoljni da tokom 2021. godine 12 centralnih banaka na rastućim tržištima, te Bank of England, povećaju kamatne stope. Iako je američki FED najavio podizanje kamatne stope na nivo od dva posto do kraja 2024. godine, mnoge prognoze govore da će u kratkom roku, do kraja ove 2022. godine kamatna stopa narasti na 1,75 posto, što je gotovo nivo koji je prognoziran do kraja 2024. godine.
Evropska centralna banka još uvijek nije načisto šta da uradi u kratkom roku. Za razliku od SAD-a koji je krenuo sa povećanjem kamatnih stopa, Evropska unija možda to ipak neće uraditi tokom ove godine. Interesi zemalja će u ovom slučaju biti suprotstavljeni, jer pojedinačne zemlje imaju različite interese. Možda Francuskoj u ovom trenutku nije interes da se povećaju kamatne stope, jer je trenutni nivo inflacije 2,9 posto za razliku do već spomenute Belgije koja ima 7,6 posto.
Dodatni faktor i izazov za Evropsku uniju bit će razvoj situacije i mogući sukob između Rusije i Ukrajine, što može dodatno dovesti do rasta cijene energenata i hrane u Evropskoj uniji, čime će rasti pritisak za rastom cijena hrane.
Poseban problem u kratkom roku predstavljaju očekivanja i rast očekivane inflacije. Ako radnici očekuju da će inflacija u narednom periodu biti veća, da će doći do rasta cijena hrane, električne energije, plina, goriva, ili drugih izdataka za 10 ili 15 posto, onda će radnici tražiti da povećanje plata bude veće ne samo za dosadašnji rast cijena, već i dodatno za budući rast.
Kamatne stope u BiH
Drugim riječima, ako su očekivanja da će u budućnosti doći do još većeg rasta cijena hrane, radnici će već sada uključiti i taj iznos budućeg rasta cijena u trenutni nivo povećanja plata, što stvara dodatni pritisak na privredu da i oni još više, spiralno, povećavaju cijene vlastitih proizvoda i usluga.
Za Bosnu i Hercegovinu poseban problem predstavlja činjenica da njena monetarna politika ne može uticati na nivo kamatnih stopa, a time obuzdati rastući nivo inflacije. Mjere koje bude donosila Evropska unija, prelit će se i na BiH, tako da ako Evropska centralna banka odluči povećati nivo kamatnih stopa, to će se odraziti i na rast kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini.
Širom svijeta, rast kratkoročnih kamatnih stopa će vrlo vjerovatno biti veći nego što mnogi očekuju, ali u dugom roku će taj rast biti manji, zbog većeg nivoa štednje. U Bosni i Hercegovini, rast kamatnih stopa nije izvjestan u ovoj godini, ali se lagano trebamo pripremati da je vrijeme gotovo besplatnog novca gotovo.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.