Novi obrisi hrvatske ekonomije i cirkulacija mozgova

Pitanje je vremena kada će procirkulirani mozgovi s doktoratima ekonomskog fakulteta pronaći mjesto pod suncem u okviru dobro uspostavljene cirkularne ekonomije.

Problemi za ministra zdravstva počeli su kada je (ne)funkcioniranje platforme za prijavu na cijepljenje izazvalo pažnju javnosti, piše autor (EPA)

Dva zanimljiva, ali zasad nepovezana, slučaja su se posljednjih tjedana pojavila u javnom prostoru Hrvatske. Jedan se odnosi na ugovaranje IT poslova ispred Ministarstva zdravstva, koji su, u najmanju ruku, zanimljivi. S druge strane, kandidat Hrvatske demokratske zajednice za gradonačelnika Splita Vice Mihanović optužen je za plagijat doktorata, koji je pisao na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Usto, ispostavilo se da dio vodstva splitskog HDZ-a studira na Ekonomskom fakultetu u Osijeku te su spremno kombijem odlazili tamo kako bi pozorno slušali predavanja.

Problemi za ministra zdravstva Vilija Beroša počeli su prije desetak dana, kada je (ne)funkcioniranje platforme za prijavu na cijepljenje izazvalo pozornost javnosti. Uskoro su počele izlaziti informacije o preplaćenosti izrade takve platforme te da je posao radila tvrtka čiji je vlasnik blizak s ministrom Berošem.

Uloga ruža i mimoza u javnom zdravstvu

Naravno, puka slučajnost je da je ista tvrtka unosne poslove počela dobivati od trenutka kada je Beroš 2018. godine postao pomoćnik ministra. Još jedna zanimljiva slučajnost je da je vlasnik te tvrtke svojevremeno radio na izradi prve web stranice HDZ-a. Posluje njegova tvrtka i u Bosni i Hercegovini, gdje ga, također, prozivaju za sumnjive poslove, a Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine je utvrdilo je da su sačinjeni natječaji davali ekskluzivno pravo upravo ponudi te tvrtke.

Osim ovog zanimljivog upliva ministra Beroša u javnonatječajnu problematiku, izašao je na površinu još jedan posao. Posao informatizacije bolnica dobila je tvrtka koja se bavi izradom cvjetnih aranžmana. Još do jučer su rezuckali ruže, slagali mimoze i uređivali krizanteme, a onda su se naglo prebacili na jedan od zahtjevnijih i odgovornijih poslova modernizacije javnog zdravstva. Zasigurno će nova sučelja koja će koristiti bolnice imati prigodni cvjetni uzorak, a svaku uspješnu razmjenu informacija između ustanova će popratiti neki pop-up buket.

Izgledno je da je ministar Beroš uveo potpuno inventivno poimanje cirkularne ekonomije. Ne radi se tu više o povratku prirodi i ponovnom iskorištavanju upotrjebljenih resursa. Cirkularna ekonomija se u ovim okvirima vidi kao sfera u kojoj cirkuliraju tvrtke bliskih ljudi, izmjenjuju se na natječajima, cirkuliraju tvrtke iz sfere cvjećarstva u IT sektor, a potencijalno cirkulira i novac. Ono što je sigurno jest da se ništa ne baca, barem za sada. Doduše, mediji su počeli pisati o potencijalnoj smjeni ministra Beroša, ali još nije sigurno hoće li ga se, kada i s kojim razlozima premijer Andrej Plenković odreći. Ipak, treba održavati cirkulaciju, jer ako nema dotoka sredstava, onda i organizam kolabira.

Do doktorata kombijem u Osijek

Jedna druga, i izravno nepovezana, priča odnosi se na desetak splitskih HDZ-ovaca koji su odlučili svoje visoko obrazovanje nastaviti na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Cijelu priču pokrenule su sumnje u plagijat dijelova doktorske disertacije HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Splita Vice Mihanovića. Uskoro se saznalo da grupa HDZ-ovaca putuje kombijem u Osijek na studij, ponekad je organiziran i dolazak profesora iz Osijeka u okolicu Splita kako bi se izašlo u susret ovim upornim studentima, a trojica studenata su, eto, baš odabrali istog mentora.

Zasigurno je zanimljiva i obrazovna pozadina ovih vrlih studenata. Neki su prethodno završili pravo, neki pomorstvo, drugi elektrotehnika, a našlo se i onih koji su završili studij prometa. Međutim, na svom obrazovnom putu, baš pri prijelazu ka doktorskom ili specijalističkom studiju, razvili su interes za ekonomiju. I to onu u Osijeku. Guraju tako ovi stranački studenti jednu od prioritetnih tema prošlogodišnjeg hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije – cirkulaciju mozgova.

Kako se navodi na web stranici Ministarstva znanosti i obrazovanja, cirkulacija mozgova “predstavlja pozitivan oblik mobilnosti u koji su uključeni znanstvenici i istraživači koji se kreću diljem različitih geografskih regija, pridonoseći tako difuziji, ali i apsorpciji novog znanja. Osim mobilnosti, važan aspekt cirkulacije mozgova je i međusektorska mobilnost, koja u značajnoj mjeri može pridonijeti razvoju i konkurentnosti gospodarstva.“ Moguće da je na nekom lokalnom sastanku HDZ-a u Splitu dogovoreno podržavanje ovog fenomena te je odlučeno da se doprinese ostvarivanju nacionalnih prioriteta.

Nije ni čudo što se stalno vrtimo u krug

Odlaze li oni u drugu regiju? Odlaze. Dolaze li predavači iz druge regije u Split? Dolaze. Stječu li studenti oni nova znanja? Možda, ali nove diplome zasigurno. Postoji li međusektorska mobilnost? Naravno, rijetki su prije završili ekonomiju, ali sad su svi na tom studiju. Konkurentnost gospodarstva? Zasigurno će netko od njih prije ili kasnije imati neku cvjećaru koja će se baviti IT poslovima. Gdje ćeš bolje konkurentnosti na domaćem tržištu.

Cirkularna ekonomija i cirkulacija mozgova tako dobivaju sasvim nove obrise u okviru našeg gospodarstva. Pitanje je samo vremena kada će ovi procirkulirani mozgovi s doktoratima ekonomskog fakulteta pronaći svoje mjesto pod suncem u okviru dobro uspostavljene cirkularne ekonomije. U konačnici, kad sve tako dobro i lijepo cirkulira nije ni čudo što se stalno vrtimo u krug.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera