Nenamjerne posljedice Trumpovog nuklearnog gambita

SAD vrši pritisak na Kinu da učestvuje u trostranim pregovorima o kontroli oružja u kojoj učestvuje i Rusija, pored SAD-a. Vašingtonski zahtjev za „trilateralnim“ pregovorima dešava se u vrijeme kada se Novi sporazum o strateškom smanjenju upotrebe oružja (novi START), najnoviji bilateralni sporazum između SAD-a i Rusije o smanjenju upotrebe nuklearnog oružja, bliži isteku.

Novi START, koji su potpisali tadašnji američki predsjednik Barack Obama i njegov ruski kolega Dimitrij Medvjedov u aprilu 2010, stupio je na snagu 5. februara 2011. Ovaj sporazum će isteći 5. februara 2021., izuzev ako se obje strane slože da će ga produžiti za još pet godina.

Pod vlašću predsjednika Donalda Trumpa, SAD je napustio brojne sporazume o kontroli oružja, a Sporazum o otvorenom nebu najnoviji je primjer ovog uznemirujućeg trenda.

Kao rezultat, lideri i diplomate iz cijelog svijeta izrazili su svoju zabrinutost zbog budućnosti Novog START-a i pozvali su na produženje ovog sporazuma. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je izjavio da „je ključno da Novi START…bude produžen i nakon 2021“, a ruski predsjednik Vladimir Putin je upozorio da, ako ovaj sporazum prestane postojati, „onda neće u svijetu postojati instrument da suzbije utrku u naoružanju“. Ako bude dozvoljeno da ovaj sporazum istekne, bit će otvoren put za novu opasnu utrku u naoružanju između Washingtona i Moskve.

Budući da je Rusija stavila u upotrebu svoju prvu regimentu supersoničnih kliznih vozila u decembru 2019, a SAD je počeo koristiti nuklearne bojeve glave niskog nivoa W76-2 na podmornicama klase Ohio u februaru 2020, jasno je da su Washington i Moskva radili na eskaliranju modernizacije programa svog nuklearnog naoružanja.

Prvi američki nuklearni testovi u 28 godina

Novi START omogućava SAD-u i Rusiji da izvšre 18 inspekcija nuklearnih baza onog drugog godišnje na lokaciji i s kratkom najavom. Zahvaljujući ovom intruzivnom režimu inspekcije, svjedočili smo nekoj sličnosti stabilnosti u nuklearnim arsenalima ove dvije nacije otkako je ratificiran ovaj sporazum. Naprimjer, Novi START je dozvolio SAD-u  da ispita ruski sisitem Avangard u novembru 2019. 

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Da ne bude zabune, Rusija je izrazila svoju spremnost da proširi Novi START odmah i bez ikakvih preduslova. Predsjednik Putin je ovo potvrdio na sastanku sa zvaničnicima ministarstva odbrane u decembru 2019, gdje je rekao: „Rusija je spremna da odmah, čim prije, prije kraja ove godine, obnovi ovaj sporazum bez ikakvih preduslova.“

Međutim, američki zvaničnici kažu da još nisu odlučili o mogućem produženju, jer su „fokusirani na adresiranje šireg obima prijetnji izuzev samo oružja koje podliježe ovom sporazumu“.

Umjesto da se posveti održavanju Novog START-a na životu, Washington insistira da nagovori Kinu da se pridruži predstojećim diskusijama u vezi kontrole oružja s Rusijom, s mogućim ciljem da se zamijeni ovaj sporazum.

Razgovor će se održati 22. juna između američkog izaslanika za kontrolu oružja Marshalla Billingslea i ruskog zamjenika ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova u Beču.  Billingslea je prošli mjesec izjavio da SAD očekuje da će budući sporazum o smanjenju upotrebe oružja biti multilateralni, rekavši reporterima „Mi apsolutno očekujemo da kakvi god sporazumi se postignu, da će Kinezi biti dio trilateralnog okvira koji ide naprijed.“ Ranije ovog mjeseca Billingslea je čak na Twitteru pitao: Dakle, „hoće li se Kina pojaviti i pregovarati s dobrim namjerama?“

Kina je u više navrata odbijala da učestvuje u ovim diskusijama i umjesto tog je pozivala SAD da odgovori na poziv Rusije da produži Novi START bez Kine, za sada. Kineski glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian je izjavio da će produženje „kreirati uslove za druge države sa nuklearnim oružjem da se pridruže multilateralnim pregovorima o nuklearnom naoružanju.“

Mnogi sumnjaju da je vašingtonsko insistiranje na trilateralnom sporazumu otvaranje da se uništi Novi START, dok prebacuje odgovornost za propadanje ovog pakta na Kinu i Rusiju. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying potvrdio je ovu sumnju. „Primijetili smo da SAD uvlači Kinu u ovo pitanje…kad god se ono potegne“, s namjerom da skine odgovornost sa sebe, rekao je Hua u Pekingu 10. juna.

Američki zvaničnici su čak raspravljali o tome da li da izvrše prve američke nuklearne testove u 28 godina kao način da se izvrši pritisak na Rusiju i Kinu da se pridruže pregovorima, nakon što su optužili i Rusiju i Kinu da su izveli tajne tastove nuklearnog oružja niskog nivoa. Obje države su kategorički opovrgle ovu optužbu.

Zašto SAD želi učešće Kine

Rusija je također odbacila mogućnost da Kina učestvuje u ovim pregovorima. Obraćajući se Vijeću za vanjskopolitičke odnose, Ryabkov je rekao „Moj odgovor na direktno pitanje mislimo li ili ne da li bi bilo moguće dovesti Kinu za sto je čisto i direktno ne…Trebamo čuti jasno i glasno šta [američka] administracija želi, kako vjeruje da bi bilo moguće uraditi nešto pozitivno a ne samo razarati jedan za drugim sporezum o kontroli oružja.“

Jasno je da su Amerikanci pokazali veliko zanimanje za učešćem Kine u ovim pregovorima, ali zašto?

Nema jasnih podsticaja za Kinu da se pridruži ovim sporazumima, uzimajući u obzir nesrazmjer njenog nuklearnog arsenala u poređenju sa ruskim i američkim. Washington i Moskva posjeduju više od 6000 bojevih glava, dok Peking ima približno 290. S obzirom da je Novi START prije svega sporazum o smanjenju arsenala nuklearnog oružja, nema mnogo smisla pozvati Kinu na diskusiju. Kina oduvijek tvrdi da je njena nuklearna moć na najnižem nivou nužnom za nacionalnu sigurnost, što nije u istom obimu kao što su ogromni nuklearni arsenali SAD-a i Rusije. Hans Kristensen, direktor Nuklearnog informacionog projekta pri Federaciji američkih naučnika, ističe da je za Kinu „stvar u brojevima. To je njihov stav već nekoliko decenija: kada se spustite na naš nivo, onda ćemo razgovarati.“

Ako američka pozivnica ne predstavlja gambit, i Washington zaista želi novi, multilateralni sporazum o smanjenju nuklearnog naoružanja, onda su i Velika Britanija, Francuska, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael trebali biti pozvani na ove pregovore.

Vašingtonski očigledni gambit, međutim, imao je nenamjerne posljedice. Sugestija o trilateralnim pregovorima o smajenju količine odružja otvorila je prijeko potrebna pitanja o trenutnom stanju globalne kontrole oružja.

Jedno takvo pitanje tiče se pitanja novog naprednog konvencionalnog oružja, kao što su supersonične rakete, antisatelitsko oružje, cyber oružje i umjetnička inteligencija, između ostalih. Ovo novo ofanzivno oružje, koje može uzrokovati masovno uništenje bez upotrebe nuklearnog oružja, izazov je za tradicionalne pristupe kontroli naoružanja i razoružanju, koji razdvaja nuklearno oružje od konvencionalnog oružja i sposobnosti.

Washingtom i Moskva se izgleda slažu da danas strateški napad konvencionalnim oružjem može, pod određenim uslovima, opravdati nuklearni odgovor. Stoga se Kina, sa svojim snažnim konvencionalnim oružjem, ne može distancirati od novih kompleksa i konvencionalnih strateških trouglova, sve i ako s pravom želi biti isključena iz predstojećih diskusija o Novom START-u. Ali to ne mogu ni Velika Britanija, Francuska, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja, Izrael i njihovi saveznici i neprijatelji. Ove nuklearne sile, i druge nenuklearne države, sve su pogođene smanjenjem pragova za upotrebu nuklearnog oružja.

Stoga je apsurdno da se svijet trenutno oslanja na postojeće pristupe kao što je Novi START koji se fokusira samo na brojeve i fizičke atribute nuklearnog oružja, unutar zastarjelih binarnih strateških odnosa. Na istom fonu, sve je jasnije da više ne možemo pristupiti nuklearnom razoružanju prvenstveno kroz leće američko-ruskog odnosa, i trebamo kritički propitati da li su takvi alati za kontrolu oružja prikladni u 2020. ili bismo se mogli zatvorenih očiju kretati ka nuklearnoj katastrofi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera