Daleko je Davos

Bili smo svjedoci da su u ovom tjednu u Davosu na Svjetskom ekonomskom forumu svjetski državnici iznosili svoje poglede i prijedloge o krupnim svjetskim, pa i regionalnim pitanjima na manje ili više odgovoran ili uman način.

Sad vidimo da se niko od vođa ni u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, ni u Vijeću ministara BiH nije smio odvažiti na put u Davos da sudjeluju u toj debati o važnim pitanjima za budućnost svijeta. Ali i budućnosti nas oko 2,7 miliona ljudi iz BiH.

Ne na put u turističke svrhe, po čemu su već dobro poznati, već na put u Davos da kažu neku suvislu o tome kako će usmjeravati našu državu u ostvarenju ciljeva odživog razvoja do 2030, postizanju bržeg ekonomskog rasta, višeg socijalnog razvoja, humanijeg i prema radu i prema siromašnim i prema srednjem socijalnom sloju odgovornijeg kapitalizma, u borbi protiv klimatskih promjena, u upravljanju emigracijama svog stanovništva i suočavanju sa migracijama sa Istoka, o tome kako će voditi zemlju ka integracijama u EU i NATO.

Trebali su nešto reći i o svom integritetu u vodstvu države, kako će se suprotstaviti i izaći iz mreže korupcije koju su sami stvorili, iz mreže kriminala kojem su sami kumovali, kako će institucije države okrenuti da rade za građane i ekonomiju, kako će prestati sa negiranjem genocida i ratnih zločina i slavljenjem ratnih zločinaca, kako će ostaviti iza sebe snove o unitarnoj državi, o secesiji i trećem entitetu, kako će izgraditi konsensus o važnim pitanjima budućnosti BiH.

I kad sve to kažu da apeliraju na podršku naprednog demokratskog svijeta i političku i ekonomsku.

Nemamo državnike

E, prevelik je to zadatak za vlast sklepanu na interesima nacionalnih političkih elita i onih koji im služe. Moramo se pomiriti da niti imamo državnike, niti oni što imaju reći Davosu i svijetu. Jer, oni su prvu stratešku odluku usmjerili ka povećanju poreza na dodanu vrijednost. Nema jasnije slike čime se vode vlade koje povećanje poreza stavljaju u prvi plan.

Oni imaju i svoj cilj da obore Vladu Kantona Sarajevo, vladu koja je formirana na građanskom konceptu i koja je za godinu dana svog rada usvojila do sada neviđene standarde transparentnosti i odgovornosti, nulte tolerancije korupcije, socijalne osjetljivosti, podrške mikro i malom poduzetništvu i zapošljavanju i otvorenosti u svom radu prema građanima i ekonomiji.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ta je vlada nudila nadu da bi brojni funkcionalni problemi za građane i privredu (rješavanja zagađenog zraka, unapređenja javnog prometa, ubrzanja građenja putne i komunalne infrastrukture) mogli biti rješavani na efikasniji način.

Svijet tu oko nas se mijenja, a taj svijet su i Hrvatska i Srbija čiji su premijer i predsjednik bili prisutni u Davosu. Svijet mijenja prioritete u svom ekonomskom i socijalnom razvoju, fokusirajući se na dostignuća 3. i 4. tehnološke revolucije, pametni rast pokretan inovacijama i „zelenom ekonomijom“ i veći nivo ekonomske jednakosti i socijalne inkluzije, te iznalaženju rješenja za ključne globalne političke i trgovinske probleme i globalne migracije.

Zabrinjavajuće stope rasta

U isto vrijeme nacionalne političke elite u BiH su dugo vrijeme bile zabavljene uvjetima za formiranje vlada, a ta igra još nije završena, jer je neizvjesna budućnost formiranja Vlade FBiH. Od reformi nema ni traga, počev od toga da nema jasne slike o tome što se radi na provođenju 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije kao uvjeta za dalje razmatranje kandidatskog statusa BiH (demokracija/ funkcioniranje, vladavina prava, osnovna prava, reforma javne uprava).

Nakon dostavljenog programa slijede nova iskušenja u provođenju programa reformi na putu ka NATO. Program zajedničkih reformi u BiH i entitetima za period 2020-2023 ne obećava ključne preokrete u modelu ekonomskog rasta, eliminaciji ključnih prepreka za unapređenje biznisa, te iskorjenjivanje korupcije i kriminala.

Ciljevi održivog razvoja do 2030 za BiH su van dosega aktualnih vlada i izgledaju kao neke nametnute obaveze koje ugrožavaju njihov komoditet. Zato i strategije razvoja entiteta za period 2021-2027. ne uvažavaju dovoljno održive ciljeve razvoja i prijete da će se nastaviti konzervativni model rasta temeljen na tradicionalnoj ekonomskoj strukturi bez uvažavanja inovacija, promjene ekonomske strukture i razvoja na osnovama 3. i 4. tehnološke revolucije i izvoza kao pokretača ekonomskog rasta.

Kao rezultat zastoja u reformama BiH bilježi zabrinjavajuće stope rasta u 2019. od 2,6 posto, znatno niže od svjetskog rasta od tri posto, dok za 2020. slijede nerealne projekcije rasta iznad tri posto za koje nema nikakvih političkih ni ekonomskih pretpostavki.

Nakon duboko iskazanog nepovjerenja domaćih i stranih investitora koji se uzdražavaju investicija u BiH, nepovjerenje prema vlastitoj državi iskazuju i tisuće stanovnika ove zemlje masovnim iseljavanjem (u 2018. godini je izdato u zemljama EU po prvi put za emigrante rođene u BiH 54.107 boravišne dozvole, a za 2019. procjenjujemo da će taj broj reći 60.000).

‘U komforu vlastite samoizolacije’

U dijaspori koncem 2019. živi jedna polovina stanovništva rođenog u BiH, odnosno 1,7 miliona osoba. Zajedničko obilježje emigracija je da na odlaske dominantno djeluju percepcije besperspektivnosti života zbog loše političke, ekonomske i socijalne situacije, a manje individualna obilježja emigranata (dob, stupanj obrazovanja, status zaposleni – nezaposleni, visina plaća, dohodaka, bračni i porodični ststus i druga obilježja).

To znači da iseljavaju svi i to je najubjedljiviji dokaz uspješnosti (ne)transformacije društva i države u BiH i ubjedljivog udaljavanja realnog života od perspektive boljeg života za ljude i boljih uvjeta za funkcioniranje ekonomije.

U 2019. godini Agencija za statistiku BiH (BHAS) procjenjuje stanovništvo BiH na 2,7 miliona ljudi, pa kada se dijaspora uporedi sa tim stanjem onda ona čini 63 posto aktualnog stanovništva i stavlja BiH u sami svjetski vrh prema intenzitetu emigracija.

Eto novog kriterija uspješnosti vlada u BiH – rast stopa udjela dijaspore u ukupnoj populaciji delegitimira vlade i obratno, smanjenje ove stope i otpočinjanje procesa povrataka bi za BiH mogao značiti neki preokret.

I zato, daleko je Davos. Vlade u BiH ostaju na svom bunjištu, u komforu vlastite samoizolacije, tamo gdje im neće neki bjelosvjetski pametnjakovići praviti zavjere, tjerati ih na kojekakve reforme i smetati da uživaju u relaksiranom društvu u kome pritisci za reforme opadaju iseljavanjem najvitalnijeg stanovništva.

Znat će da budu svoji na svome (na svojim proračunima, izvanproračunskim fondovima, javnim poduzećima i sa tajkunima koji služe nacionalnoj eliti, ali i ta elita njima).

I širit će nacionalne političke elite i oni koji ih podržavaju u lojalnom biračkom tijelu svojih klijentela idilu o uspješnosti vlada u BiH i predstavu o svojoj zaštitničkoj ulozi naroda koji odano vode i koji im slijepo služi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera