Austriji nije problem ekstremno desničarska stranka

Prošle godine je mnogim posmatračima, koji su bili zabrinuti zbog jačanja ekstremne desnice u Evropi i Sjedinjenim Američkom Državama, laknulo kada je bivši lider male stranke Zelenih Alexander Van der Bellen zamalo pobijedio na predsjedničkim izborima u Austriji.

On je uspio pobijediti naizgled lijepo lice austrijske ekstremno desne Slobodarske partije (FPO) Norberta Hofera tako što je mobilizirao liberalne, lijeve, kosmopolitske i urbane dijelove izbornoga tijela da stanu uz njega. No, ta utrka je bila za političku poziciju sa ograničenim utjecajem (Austrija je parlamentarna demokratija) i Bellen je pobijedio malom razlikom.

Sada se Austrija sprema za parlamentarne izbore i većina anketa predviđa kako će ekstremna desnica opet bili za malo na drugom mjestu. Prema posljednjoj anketi koja je napravljena prije nedjeljnog glasanja, očekuje se da FPO dobije 27 posto glasova iza konzervativne stranke OVP kojoj predviđaju dobijanje približno 33 posto. Trenutno vladajući socijaldemokrati SPO trebali bi dobiti samo 24 posto glasova.

No, relativna snaga ekstremne desnice u anketama, koja ukazuje kako ona može postati slabiji partner u koalicijskoj vladi, nije ono što najviše brine na predstojećim izborima – više brine zamah ka desnoj strani političkog spektra vladajuće dvije partije.

Tradicionalni politički establišment koji čine SPO i OVP vlada Austrijom već dugo vremena. Ovaj sistem, gdje dvije glavne stranke dijele moć većinu vremena, bio je potresen samo krajem 1980-ih kada su osnovani FPO i Zeleni. Vremenom, FPO je postao manji partner u vlasti 2000. godine. Ono što je značajnije, FPO je imao duboki utjecaj na državni politički diskurs proteklih godina jer je uspio prenijeti svoju agresivnu politiku prema manjinama u glavne političke tokove.

Zamišljeni “muslimanski neprijatelj”

Slobodarska stranka FPO, koja je nastala kao tradicionalna stranka protesta, izgubila je na svome imidžu i skoro se raspala nakon što je bila dio vladajuće koalicije od 2000. do 2005. godine. Ipak, FPO se uzdigao iz pepela u protekloj deceniji. Kako bi se vratila na scenu, stranka je uklonila svoje ekonomske liberalne članove i zamijenila ih sa ekstremno desnim fondom bratstava tradicionalnog sporta mečevanja.

Rezultat toga je da se od 2005. FPO koncentrirao na zamišljenog „muslimanskog neprijatelja“ kako bi ostao relevantan i predstavio muslimanske doseljenike kao žrtveno janje za sve socijalne i političke probleme današnje Austrije. Traže da islam ne bude pravno prepoznat kao vjera i svakodnevno koristi slogane kao što su „ovo nije dom islama“ i slično tokom svojih izbornih kampanja. Stranka je čak zatražila da se postave sistemi prismotre u muslimanskim prostorijama za molitvu i blizu muslimanskih vrtića i škola.

Kratko rečeno, FPO želi promijeniti zakon iz 1912. godine koji priznaje islam kao zvaničnu vjeru u Austriji i promijeniti stav države prema muslimanima koji je, u odnosu na nekoliko drugih evropskih država, veoma tolerantan.

Polako, ali sigurno, ostatak političkih stranaka u Austriji je počelo pratiti ovaj put. Vrhunac razvoja situacije desio se Zakonom o islamu 2015. i Zakonom o integraciji 2017. godine. Dok je prvi institucionalizirao određeni broj protivmuslimanskih tvrdnji FPO-a, drugi je zabranio nošenje velova koji prekrivaju cijelo lice. Zabrana vela imala je dalekosežne posljedice. Od njenog uvođenja 1. oktobra, civili –a ne policija! – zaustavljali su muslimanke i sprečavali ih da koriste svoje pravo slobodnog kretanja.

Nijedan od ovih zakona nije djelo samo ekstremno desne FPO: oba su odobrena u Parlamentu od strane većine parlamentaraca iz redova SPO-a i OVP-a.

Ovogodišnje predizborne kampanje za parlamentarne izbore bili su u skladu sa protivmuslimanskim stavovima koji su doveli do uvođenja ova dva zakona i generalno su oblikovani u ekstremno desnom okruženju.

Široki dijapazon diskursa

Ministar vanjskih poslova i novi lider OVP-a, 31-godišnji Sebastian Kurz, koji je promijenio ime stranke u „Lista Kurza – Nova narodna partija“, predstavio se kao tvrdokorni političar zakona i reda kroz predizbornu kampanju. Radio je na zatvaranju balkanskih i mediteranskih imigracijskih puteva tokom angažmana na mjestu šefa diplomatije.

U svojoj kampanji, Kurz je pozvao desno nastrojene austrijske glasače da glasaju za OVP, tvrdeći kako je on sposoban u stvarnost i u zakone provesti prvobitne antiimigrantske stavove OVP-a.

No, on nije ciljao samo stalne pristalice FPO-a, ponudio je ponešto i drugima također: Njegov diskurs ima daleko više grana od diskursa bilo kojeg mu rivala, tako da daje prostora interpretaciju i daje slušateljima imidž ovog političara kao nekog sa kime se mogu povezati, bez obzira kojem dijelu političkog spektra oni pripadaju.

Sa druge strane, SPO ima manju širinu diskursa i dosta je tiši o „užarenim pitanjima“. Čini se kako stranka ima programsku dilemu između pokazivanja međunarodne solidarnosti sa marginaliziranima, migrantima i maloplaćenim radnicima sa jedne strane i zaštitom austrijskih radnika kao tradicionalna radnička stranka sa druge strane.

Kada se govori o muslimanskim stereotipima, partijska dilema nastaje između njene antirasističke agende i njene sekularističke protivvjerske agende na drugoj strani. Oba dijela su aktivna i glasna u stranci i stvaraju podjele unutar nje. Stranački lider i trenutni austrijski kancelar Christian Kern nije pokazao sposobnost vođenja stranke strogom strategijom. Stoga ima šanse da stranka ode dodatno udesno nakon izbora.

Malo je vjerovatno kako će OVP i SPO formirati novu koaliciju ako se uzme u obzir posljednja koalicija ove dvije stranke glavnog toka bila ispunjena sporovima i blokadama prije neko što se konačno raspala ranije ove godine, što je dovelo do ovih izbora.

Male šanse za male stranke

Tako da će nakon nedjeljnih izbora glavno pitanje vjerovatno biti: Ko će se udružiti sa FPO i formirati vladajuću koaliciju?

Da li će to, kako većina analitičara ukazuje, biti OVP pošto je, zapravo, ova stranka usvojila dosta stavova koji su originalno FPO-ovi i od tada obje stranke dijele neoliberalni ekonomski program koji jača bogate i šteti siromašnima? Ovaj model sve već praktično vodi u dijelu države Gornjoj Austriji.

Ili će to biti SPO? Ako desno nastrojeni dio stranke, koji ima tvrde stavove o imigracijskoj politici, postane dominantniji, stranka može lako naći dosta zajedničkih tačaka sa FPO-om kako bi formirali koaliciju. Ovaj model se trenutno provodi u dijelu države Burgenlandu.

Dugoročni stav SPO-a da ne formira koaliciju sa ekstremno desnim FPO-om, koji je nastao pod vodstvom Frantza Vranitzkyjem 1986. godine, zvanično je odbačen, ne samo zbog pragmatičnih razloga slabljenja prilika saradnje sa OVP-om, već i zato što je tradicionalno ljevičarska stranka usvojila vremenom dosta stavova FPO-a.

Manje stranke kao što su liberali, Zeleni i druge marginalizirane grupe imaju male šanse da budu dio vladajuće koalicije i ponovo će ostati u opoziciji.

Na kraju, kakav god bude ishod izbora – do određene mjere – sekundaran je kada se uporedi sa austrijskim naginjanjem ka desnici jer je populizam desnice dugo na vlasti i u politikama i OVP-a i SPO-a.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera