Bugarska – između bezvlašća i siromaštva
Piše: Metodi Metodijev
Premijer Bugarske i lider vladajuće stranke GERB Bojko Borisov objavio je u srijedu da njegova Vlada podnosi ostavku, da bi Parlament, na vanrednoj sjednici u četvrtak, tu ostavku i prihvatio. Šta slijedi, šta je mogući scenario? U što kraćem roku predsjednik Bugarske Rosen Plevnelijev mora obaviti konsultacije s glavnim političkim snagama u zemlji – GERB-om, Bugarskom socialističkom partijom, Pokretom za prava i slobode, Plavom koalicijom – kako bi se formirala nova vladajuća većina.
Novac iz Brisela je bio svojevrstan bajpas za ublažavanje teške socijalne situacije i finansijskog disbalansa.
No, već sada se sumnja da će najavljene konsultacije biti uspješne, pošto se sve stranke uveliko pripremaju za vanredne izbore i nije im u interesu da preuzmu vlast na kratak period i u teškoj situaciji. Predsjednik mora odrediti mandatara koji će formirati prelaznu vladu, a čiji je jedan od glavnih zadataka pripremiti izborni proces, a izbori će, kako je ranije najavljeno, biti održani između 28. aprila i 13. maja. Premijer u ostavci je, odmah po odluci o ostavci Vlade, poručio da njegova stranka neće učestvovati u procesu formiranja prelazne vlade.
Analizirajući glavne razloge za ostavku Vlade, nesumnjivo je da se radi o logičnom završetku dugog i napornog procesa tzv. bugarskog prelaza još od pristupanja Bugarske Evropskoj uniji. Primanje Bugarske u EU nesumnjivo je bila politička odluka, a ne proces koja se zasnivao na realnom stanju bugarske ekonomije i javnog života. Disbalans između ekonomije i razvoja Bugarske i razvijenih zapadnih zemalja je doveo do brzog i drastičnog siromašenja velikog dijela stanovništva. No, zahvaljujući lijevo orijentiranoj socijalnoj politici u tom periodu i prilivu svježih sredstava iz evropskih fondova, taj proces je nekako i funkcionirao. Novac iz Brisela je bio svojevrstan bajpas za ublažavanje teške socijalne situacije i finansijskog disbalansa.
Ispaštaju najsiromašniji
Vlada Bojka Borisova naslijedila je koalicionu vladu tri stranke, predvođenu BSP-om, ali upravo tada je krenula svjetska ekonomska kriza, koja je, kako to obično biva, najviše naštetila najsiromašnima. Vladin program je predviđao mjere za amortizaciju efekata krize, al je evidentno da taj plan nije uspio. Bugarska je bila, jeste i dalje će biti najsiromašnija država članica Unije.
Ni u vanjskoj politici prioritet Borisova nije uspio – Bugarska nije postala dio Šengenskog prostora. Borisov je i lično podnio težak udarac – u javnosti se pojavio njegov dosije, u kojem je evidentirano da je bugarski premijer bio pod prismotrom policije zvog mogućih veza s organiziranim kriminalnim grupama pod kodnim imenom “Buda”. Slijedi negativan rezultat referenduma za izgradnju nove nuklearke, jedan od najvećih bugarskih kriminalaca je upucan na samom ulazu u Vrhovni sud u Sofiji…
Vladin program je predviđao mjere za amortizaciju efekata krize, al je evidentno da taj plan nije uspio.
Građani su spontano izašli na ulice u više gradova jer su bili bukvalno pritisnuti do zida, bez ikakvih mogućnosti za posao (nezaposlenost je premašila 15 posto, što je najviše u zadnjih deset godine), bez priliva novca, bez mogućnosti za plaćanje dažbina, računa, komunalija… Osnovni razlog za ovu političku koliziju je drastično povećanje broja siromašnih i pad ionako niskog životnog standarda cjelokupnog stanovništva. Bugarska ekonomija je u katastrofalnom stanju, a fiskalne rezerve su na minimumu i bez priliva sredstava iz fondova EU-a.
Iako je Vlada Bojka Borisova ranije dogovorila 12 milijardi eura evropskih poticaja za naredne četiri godine, građani velike koristi od tog novca neće imati, jer će se on koristiti uglavnom za izgradnju infrastrukture i neće direktno utjecati na životni standard građana. U takvoj situaciji stižu enormni januarski računi za struju i grijanje, a vlasnici tih kompanija su tri strana privatna društva za distribuciju električne energiju do potrošača u Bugarskoj – ČEZ, EoN i Energo Pro. Uprkos najave da će biti procesuirani, optuženi i osuđeni oni koji su odgovorni i krivi za korupciju i malverzacije, Vlada Bojka Borisova nije uradila ništa po tom pitanju, a bugarski političari se vrte u začaranom krugu već 22 godine.
Krvavi protesti
Ne samo Vlada, nego i cijela politička struktura u Bugarskoj je podnijela težak udarac i sada je na političarama da vrate povjerenje građana. Borisov nije ispunio veći dio svojih obećanja, siromaštvo se uvećava iz dana u dan. Osim toga, ne radi Ustavni sud Bugarske, Državna komisija za energetiku i vodne resurse, koja je odgovorna za haos s visokim računima za struju i grijanje, također ne funkcionira, jedva da je krenuo proces isplate evropskih poticaja poljoprivrednicima, i to na račun fiskalnih rezervi države.
Cijela politička struktura u Bugarskoj je podnijela težak udarac i sada je na političarama da vrate povjerenje građana.
Protesti se nastavljaju, podržava ih čak 92 posto stanovništva, a kulminacija demonstracija se očekuje u nedelju. Ostavka Vladinog kabineta je uslijedila nakon 11-dnevnih masovnih protesta, od kojih su neki okončani krvavim sukobima policije i demonstranata. Ostavka Borisova i njegove Vlade nisu smirili strasti, protesti ne jenjavaju u svim većim gradovima Bugarske, ali se već politiziraju među simpatizerima i protivnicima premijera u ostavci.
Na političarima je sada da urade duboke i temeljite reforme, potpuno promijene odnos prema narodu, da shvate težak položaj “običnih” Bugara. A građanima ostaje da i dalje trpe, stežu kaiš, plaćaju enormne račune i da se nadaju da će doći bolja vremena… Kada će to biti? Na to pitanje odgovor, barem ne u skorom periodu, niko ne može dati.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera