Putin položio zakletvu za peti mandat na mjestu predsjednika

Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je položio zakletvu za novi šestogodišnji predsjednički mandat na ceremoniji koju su SAD i mnoge članice Evropske unije bojkotirale zbog rata u Ukrajini, prenosi Hina.

Putin je premoćno pobijedio na predsjedničkim izborima u martu.

Dio zapadnih vlada izbore ne smatra pravim izrazom demokratske volje ruskih birača jer na njima nije bilo prave alternative Putinu, prenosi Reuters.

Kremlj odbacuje te optužbe i tvrdi da Putin zaista ima premoćnu podršku ruskog naroda.

Putin, na vlasti kao predsjednik ili premijer od 1999, započinje peti šestogodišnji mandat više od dvije godine nakon što je poslao desetke hiljada vojnika u Ukrajinu, gdje su ruske snage ponovno preuzele inicijativu nakon niza preokreta i nastoje dalje napredovati.

Sa 71 godinom, Putin dominira domaćom političkom scenom. Na međunarodnoj sceni, on je u sukobu sa zapadnim zemljama koje optužuje da koriste Ukrajinu kao sredstvo za komadanje Rusije.

“Za Rusiju, ovo je nastavak našeg puta, ovo je stabilnost – možete pitati bilo kojeg građanina na ulici”, rekao je Sergej Čemezov, bliski Putinov saveznik, za Reuters prije ceremonije.

“Predsjednik Putin je ponovno izabran i nastavit će tim putem, iako se Zapadu to vjerovatno ne sviđa. Ali oni će shvatiti da je Putin stabilnost za Rusiju, a ne neka vrsta nove osobe koja je došla s novom politikom”, rekao je.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je kako bi Putin u utorak mogao imenovati premijera koji će voditi njegovu vladu.

Prema ruskom ustavu vlada mora odstupiti na početku novog predsjedničkog mandata, nakon čega on imenuje novog premijera.

Aktuelni premijer je Mihail Mišustin, a Putin bi ga mogao nominirati ponovno.

Sjedinjene Američke Države i većina država Evropske unije bojkotirale su u utorak svečanost inauguracije ruskog predsjednika.

Uvjerljiva pobjeda na izborima

Putin je odnio uvjerljivu pobjedu na predsjedničkim izborima u martu, održanim samo nekoliko sedmica nakon smrti opozicijskog lidera Alekseja Navaljnog. Vlade zapadnih država osudile su njegov reizbor, ocijenivši ga nepoštenim i nedemokratskim, a isti stav ima i Ukrajina.

“Ukrajina ne vidi zakonsku osnovu prema kojoj Putin može biti priznat kao legitiman i demokratski izabran predsjednik Ruske Federacije”, saopćilo je Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.

Današnja inauguracija, ističe Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova, služi isključivo stvaranju privida legalnosti, iza kojeg se krije čovjek koji namjerava doživotno ostati na vlasti, čovjek koji je Rusku Federaciju pretvorio u agresorsku državu, a vladajući režim u diktaturu.

Rusija je na inauguraciju pozvala čelne osobe svih stranih diplomatskih misija u Moskvi, objavila je novinska agencija Interfax, pozivajući se na visokopozicioniranog zvaničnika Kremlja.

Ni ambasador Evropske unije u Rusiji nije bio na ceremoniji, što je u skladu sa stajalištem većine država članica EU-a. Putinovu inauguraciju bojkotovalo je tako 20 država Unije.

Baltičke države, koje više nemaju svoje izaslanike u ruskoj prijestolnici, kategorički su odbile učešće na inauguraciji.

“Smatramo da se izolacija Rusije i njenog kriminalnog lidera moraju nastaviti”, rekao je litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis.

“Učešće na Putinovoj inauguraciji nije prihvatljivo za Litvaniju. Podrška ukrajinskom narodu koji se bori protiv ruske agresije ostaje naš prioritet”, poručio je.