Sud u Hagu: Nikaragva optužuje Njemačku za učešće u genocidu, Berlin demantira

U podnesku sudu na 43 stranice Nikaragva tvrdi da Njemačka krši Konvenciju Ujedinjenih naroda o genocidu iz 1948, donesenu nakon holokausta.

Nema sumnje da je Njemačka itekako svjesna ozbiljnog rizika od počinjenja genocida u Pojasu Gaze, rekao je ambasador Nikaragve (REUTERS/Piroschka van de Wouw)

Međunarodni sud pravde (ICJ) počeo je dvodnevnu raspravu kako bi razmotrio zahtjev Nikaragve da se Njemačkoj uvedu mjere zbog njene podrške izraelskom ratu protiv Gaze.

Njemačka se suočava s optužbama Nikaragve na najvišem sudu UN-a da je “omogućavala počinjenje genocida” nad Palestincima vojnom i političkom podrškom Izraelu.

Nikaragva je tužila Njemačku pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), zahtijevajući od sudija da hitnim mjerama spriječe Berlin da Izraelu dostavlja oružje i drugu pomoć, prenosi Hina.

Nikaragvanski ambasador Carlos Jose Arguello Gomez rekao je Sudu da je Njemačka prekršila Konvenciju o genocidu iz 1948, nastavivši opskrbljivati Izrael oružjem nakon što je ICJ presudio da je moguće da je Izrael prekršio neka prava zagarantirana konvencijom tokom napada na Gazu.

“Nema sumnje da je Njemačka bila itekako svjesna, i da je dobro svjesna, u najmanju ruku ozbiljnog rizika od počinjenja genocida” u Pojasu, rekao je Gomez Sudu.

Pravni stručnjak Alain Pellet, francuski advokat koji predaje međunarodno pravo na Univerzitetu Paris Nanterre, govorio je pred Sudom u ime Nikaragve.

Njemačka je, kazao je, “odgovorna za kršenja vlastitih međunarodnih obaveza povezanih s ovom užasnom situacijom” u Gazi.

Berlin je žestoko odbacio optužbe.

“Njemačka u potpunosti odbacuje optužbe. Nikada nismo prekršili Konvenciju o genocidu niti međunarodno humanitarno pravo, niti direktno, niti indirektno”, rekla je pravnica koja zastupa Njemačku, Tania von Uslar-Gleichen.

“Prezentacija Nikaragve bila je krajnje pristrasna i sutra ćemo vam reći kako u potpunosti ispunjavamo svoje odgovornosti”, dodala je.

Njemačka će svoju odbranu pred ICJ-om iznijeti u utorak.

Drugi najveći dobavljač oružja Izraelu

Berlin je jedan od ključnih saveznika Izraela i njegov drugi najveći dobavljač oružja nakon SAD-a, na koji otpada 30 posto izraelskog uvoza oružja, prema Štokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira.

Njemačka je 2023. poslala Izraelu 327 miliona eura u vojnoj opremi i oružju, prema podacima Ministarstva ekonomije.

Sebastian Fischer, glasnogovornik Njemačkog ministarstva vanjskih poslova, rekao je novinarima uoči saslušanja: “Odbacujemo optužbe iz Nikaragve.”

“Njemačka nije prekršila niti Konvenciju o genocidu niti međunarodno humanitarno pravo i to ćemo u potpunosti dokazati pred Međunarodnim sudom pravde”, dodao je Fischer.

Nikaragva iznosi svoje argumente u ponedjeljak, a Njemačka bi trebala odgovoriti sljedeći dan.

U podnesku sudu na 43 stranice Nikaragva tvrdi da Njemačka krši Konvenciju Ujedinjenih naroda o genocidu iz 1948, donesenu nakon holokausta.

“Slanjem vojne opreme i sada uskraćivanjem sredstava UNRWA-i (UN-ovoj agenciji za palestinske izbjeglice) Njemačka olakšava počinjenje genocida”, kaže se u podnesku.

“Podbačaj Njemačke je tim više za osudu s obzirom na to da je ona s Izraelom uspostavila privilegirani odnos, što bi joj omogućilo da pozitivno utječe na ponašanje” te zemlje, dodala je Nikaragva.

Nikaragva je zatražila od ICJ-a da donese odluku o “privremenim mjerama” – hitnim naredbama koje se izriču dok sud razmatra širi slučaj.

“Imperativno je i hitno” da sud naredi takve mjere s obzirom na to da je riječ o životima “stotina hiljada ljudi”, stoji u nikaragvanskim argumentima.

‘Odgovarajuća reakcija’

ICJ je osnovan kako bi presuđivao u sporovima među nacijama i postao je ključni igrač u ratu između Izraela i Hamasa koji je izbio 7. oktobra.

U drugom slučaju, Južnoafrička Republika je optužila Izrael za počinjenje genocida u Pojasu Gaze, što Izrael oštro poriče.

U tom je slučaju sud naredio Izraelu da učini sve što je u njegovoj moći kako bi spriječio genocidne radnje, a nedavno je pooštrio svoj stav, naredivši dodatne mjere kojima se Izrael obavezuje da pojača pristup humanitarnoj pomoći.

Odluke suda su obavezujuće, ali im nedostaje mehanizam provedbe. Naprimjer, naredio je Rusiji da zaustavi invaziju na Ukrajinu, ali bezuspješno.

Nikaragva je zatražila pet privremenih mjera, uključujući da Njemačka “odmah obustavi pomoć Izraelu, posebno vojnu pomoć uključujući vojnu opremu”.

Sud se, također, poziva da naredi Njemačkoj da “poništi svoju odluku o obustavi finansiranja UNRWA-e”.

Njemačka je u januaru saopštila da zaustavlja finansiranje u iščekivanju istrage izraelskih optužbi da je nekoliko članova osoblja UNRWA-e učestvovalo u napadu na Izrael 7. oktobra.

Nikaragva je u podnesku napisala da bi “moglo biti razumljivo” da Njemačka podrži “odgovarajuću reakciju” saveznika Izraela na napade Hamasa u oktobru, “ali to ne može biti opravdanje za djelovanje u suprotnosti s međunarodnim pravom”.

U petak je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla da Izrael “nema više izgovora” za odgodu pomoći u Gazi.

Najkrvaviji rat u Gazi počeo je Hamasovim napadom bez presedana na Izrael 7. oktobra, koji je rezultirao smrću 1.170 Izraelaca i stranaca, većinom civila.

Palestinski borci su, također, uzeli oko 250 talaca, od kojih je oko 130 ostalo u Gazi, uključujući 34 za koje vojska tvrdi da su mrtvi.

U izraelskoj vojnoj odmazdi ubijeno je više od 33.175 ljudi.

Ujedinjeni narodi upozorili su na “katastrofalnu” glad kojoj je izloženo stanovništvo Gaze.

Izvor: Al Jazeera i agencije