Rusija pojačava napade dok Ukrajina upozorava na hitnu potrebu za oružjem

Ukrajina je odbila napad mehanizirane pješadije veličine bataljona na svom istočnom frontu – što je prvi napad takvog obima u pet mjeseci – čime je dokazala otpornost svoje odbrane, ali je to izazvalo zabrinutost da Rusija postaje sve ambicioznija dok se sprema za očekivanu veliku ofanzivu.

Napad u nedjelju navodno je uključivao tridesetak tenkova i desetak pješadijskih borbenih vozila, a bio je izveden blizu Tonenkea, sela u blizini Avdijivke, grada koji je Rusija zauzela 17. februara i od tada se polako približava zapadu. Ukrajinski vojnik izvijestio je da je uništena trećina tenkova i dvije trećine pješadijskih borbenih vozila.

“Početak je bio jako dobar. Izveli smo kombinirani napad”, rekao je ruski trener jurišnih snaga nazvanih Storm-Z. “U narednim napadima, koji su trajali do ručka, otvaranje vatre se svelo na rijetku artiljerijsku paljbu… a onda je došlo do značajnih gubitaka.”

Ipak, naglasio je da posljednja grupa vozila koja se uključila u borbu nije pretrpjela gubitke, što vjerovatno ukazuje na to da je lokalna ukrajinska odbrana bila iscrpljena: “Usudio bih se oprezno procijeniti da bi ovi redovni napadi mogli u konačnici preopteretiti neprijateljske udarne sposobnosti.”

“Pokušavamo pronaći način da se ne povučemo”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski Davidu Ignatiusu, novinaru Washington Posta, u intervjuu objavljenom dva dana prije bitke.

“Ako nema podrške SAD-a, to znači da nemamo protuzračnu odbranu, nemamo rakete Patriot, nemamo ometače za elektronsko ratovanje, nemamo artiljerijske projektile od 155 milimetara”, rekao je. “To znači da ćemo ići nazad, povući se, korak po korak, malim koracima.”

Vojnu pomoć vrijednu gotovo 60,1 milijardi američkih dolara koju je administracija Joea Bidena zatražila prošlog decembra blokirala je mala grupa zastupnika lojalnih bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu, koji se nada povratku na vlast na izborima u novembru.

Evropa je uskočila kako bi pokrila neke nedostatke. Češka inicijativa je navodno pronašla milion artiljerijskih granata širom svijeta koje će se ovaj mjesec početi isporučivati Ukrajini; a Francuska je obećala stotine obnovljenih oklopnih vozila.

Ukrajinski vrhovni zapovjednik Oleksandr Sirski rekao je za Ukrinform da Avdijivka ne bi pala da je isporuka zapadne vojne pomoći bila konstantnija te da bi ukrajinska protuofanziva koja je vratila veliki dio Harkova i Hersona u septembru 2022. bila održivija.

Rekao je da su ukrajinski vojnici bili brojčano nadjačani i slabije naoružani u omjeru 6:1, ali uprkos tome su Rusi pretrpjeli zapanjujuće gubitke – 570 tenkova, 1.430 oklopnih vozila i 1.680 artiljerijskih sistema samo u posljednja dva mjeseca – zahvaljujući promjenama u taktici koje su optimizirale dostupne resurse.

Rusija polako napreduje

Iako su ukrajinske snage uglavnom uspjele stabilizirati liniju fronta nakon pada Avdijevke, Ukrajina nije bila spremna da zaustavi još jednu veliku rusku ofanzivu, rekao je Zelenski američkoj televiziji CBS. “Partneri su ponekad jako sretni što smo stabilizirali situaciju”, rekao je Zelenski. “Ne, kažem da nam odmah sada treba pomoć.”

A ta stabilizacija nije 100 posto čvrsta. Ruske snage nastavile su s neznatnim napredovanjem.

Većina njih bila je u susjedstvu Avdijivke. Uprkos porazu u nedjelju, ostvarili su marginalno napredovanje zapadno od Tonenkea, a u ponedjeljak i utorak su fotografirani u naseljima Semenivka i Berdiči, koja se nalaze sjeverozapadno od Avdijivke.

Na jugu su 27. marta napredovali u naselju Novomihailivka, jugozapadno od grada Donjecka. A na sjevernom kraju fronta, u Lugansku, počeli su u utorak polako ulaziti u Bilohorivku.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu pohvalio se u utorak na video sastanku s vojnim osobljem da su ruske snage osvojile 403 kvadratna kilometra od početka godine. Institut za proučavanje rata, grupa za strateško promišljanje sa sjedištem u Washingtonu, iznio je brojku od 305 kvadratnih kilometara od 1. januara, a ukupno 505 kvadratnih kilometara – što je pet puta veća površina od Pariza – otkako su ruske snage krenule u ofanzivu u oktobru.

Rusija pokušava da zaustavi ukrajinsku industriju

Rusija je gađala ukrajinske elektrane, a prošle sedmice je osim termoelektrana počela bombardirati i hidroelektrane. Hidroelektrana Kaniv, 80 kilometara jugoistočno od Kijeva, i hidroelektrana Dnjester, 300 kilometara jugozapadno od Kijeva, sjeverno od moldavske granice, bile su među glavnim metama.

Baraž bespilotnih letjelica i projektila koji su gađali ove brane i drugu infrastrukturu bio je ogroman: 60 iranskih bespilotnih letjelica Shahed i 37 projektila različitih tipova. Ukrajina je uspjela oboriti 58 bespilotnih letjelica i 26 projektila, no Zelenski je naglasio potrebu za snažnijom protuzračnom odbranom. “Potrebno je brže obnoviti zalihe”, rekao je. Zelenski je za Washington Post rekao da je municija za protuzračnu odbranu pri kraju, a za CBS da bi Ukrajina mogla zaključati svoje nebo od ruskih napada s još pet do sedam baterija sistema Patriot.

“Raspon mogućih ishoda od najpovoljnijih do najopasnijih – vrlo je širok i takav će ostati sve dok ne bude jasno hoće li SAD nastaviti s vojnom podrškom”, rekao je Institut za proučavanje rata.

Druga velika varijabla je, kako se navodi, broj ukrajinskog ljudstva, a Zelenski je u utorak potpisao dugo očekivani zakon kojim se snižava dob za regrutaciju s 27 na 25 godina. Očekuje se da će zakon omogućiti da se regrutira do pola miliona novih vojnika za Ukrajinu, iako je Sirski rekao da bi učinkovitija rotacija postojećeg ljudstva učinila taj obim regrutiranja nepotrebnim.

Rusija je također dosegla novu prekretnicu 22. marta, kada je potpuno uništila jednu od najvećih termoelektrana u Harkovu. “Sve jedinice su uništene” u elektrani Zmiivska, rekao je njen operater, Tsentrenergo. “Stepen uništenja je različit.”

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je Rusija lansirala 140 bespilotnih letjelica i 190 projektila na civilnu infrastrukturu koja se nalazi daleko od prve linije fronta u samo jednoj sedmici, od 18. do 24. marta. Francuski ministar odbrane Sebastien Lecornu rekao je da će njegova zemlja poslati rakete zemlja-zrak Aster 30 za jačanje protuzračne odbrane.

Ukrajina uzvraća udarac

Ukrajinski odgovor bio je da uzvrati napadima na rusku energetsku infrastrukturu – posebno rafinerije nafte – a u utorak je ukrajinski dron pogodio rafineriju Taneko u Tatarstanu, treće najveće rusko rafinerijskog postrojenje, udaljeno više od 1.000 kilometara od ukrajinske granice. Šef Tatarstana Rustam Minihanov tvrdio je da “nije pričinjena nikakva ozbiljna šteta”, ali je Reuters izvijestio da je dron pogodio u jezgru rafinerije i prepolovio kapacitet tvornice.

U istom napadu, Ukrajina je pogodila i studentski dom na Politehnici Alabuga, koji se navodno koristi za izradu dronova Shahed. Ukrajinska vojna obavještajna služba (GUR), koja je izvela napad, rekla je da je došlo do “značajnog uništenja proizvodnih pogona”.

Zamjenik čelnika GUR-a Vadim Skibicki predviđa da će Rusija pauzirati svoje raketne napade na Ukrajinu nakon još dva ili tri vala udara kako bi obnovila zalihe.

“Rusija ima otprilike 950 visokopreciznih projektila operativno-strateškog i strateškog nivoa s dometom većim od 350 kilometara. Primjećujemo tendenciju da oni, u pravilu, pokušavaju zadržati svoje zalihe na nivou od najmanje 900 projektila”, rekao je Skibicki.