NYT: Ovo je put prema građanskom ratu u SAD-u

U članku u američkom listu The New York Times, politički analitičar Ross Douthat uporedio je prizor pojavljivanja bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa pred sudom na Manhattanu u New Yorku, prošlog ponedjeljka, u slučaju krivotvorenja dokumenata, s događajima iz filma Građanski rat režisera Alexa Garlanda.

Suđenje Trumpu započelo je zbog optužbi povezanih s isplatom novca glumici filmova za odrasle Stormy Daniels kako bi se kupila njena šutnja i da sakrije njegovu vezu s njom. Ovaj slučaj bi mogao utjecati na Trumpove ambicije da  ponovno pobjedi na predsjedničkim izborima i da se vrati u Bijelu kuću.

Film, koji je trenutno najveći takve vrste prikazan u kinima u Sjedinjenim Američkim Državama, prikazuje verziju savremene Amerike koju razdire građanski rat, gdje razne secesionističke snage vode rat protiv tiranskog predsjednika koji je na vlasti već tri predsjednička mandata.

Douthat, kolumnista ovog američkog lista, kaže da je očigledno da lik tog predsjednika podsjeća na Trumpa, ali da se film površno bavi pitanjima politike. Umjesto toga, većinu svoje pažnje posvećuje prikazima scena brutalnosti koje se prepliću – od masovnih grobnica, mučenja zatvorenika, okršaja vatrenim oružjem i proizvoljnih pogubljenja nakon suđenja po kratkom postupku, uz uobičajene prizore tržnih centara, autopraonica i stubova Bijele kuće.

Protivljenje građanskom ratu

Poklonici filma Građanski rat smatraju da je njegov površan pristup politici vrijedan divljenja, budući da oslobađa film od trenutnih ideoloških preokupacija i omogućuje gledatelju da jasno shvati antiratnu poruku.

Što se tiče ljudi kojima se film ne sviđa, a autor članka priznaje da je jedan od njih, smatraju da daje nepotpuno objašnjenje sa elementom izbjegavanja odgovornosti. Zbog toga građanski ratovi izgledaju kao prirodna katastrofa ili zombi apokalipsa, dok u stvarnosti predstavlja produžetak politike zastrašujućim, ali naizgled razumnim sredstvima.

Politički analitičar u svom članku kaže da ta logika protivljenja postaje slabija kad god put prema drugom građanskom ratu u SAD-u postane očigledniji.

Budući da mnogi ljudi ovih dana vjeruju u tu logiku, autor je naveo kratku listu razloga zašto nisu u pravu. Među tim razlozima je i taj da američke ideološke podjele ne slijede takve geografske ili regionalne linije koje su pogodne za secesionističke pokrete ili oružane sukobe.

Manja polarizacija

Američke političke koalicije, smatra autor, postale su u posljednje vrijeme manje polarizirane na rasnoj i etničkoj osnovi, a ne više od toga.

Prema članku, Amerika iz godine u godinu postaje sve starija i bogatija, a i jedno i drugo su snažni faktori koji smanjuju motivaciju za pretvaranje političkih neslaganja u sporove vojne prirode.

Štaviše, za građanski rat je potreban veliki broj ljudi željnih borbe u ratu na cijelom kontinentu, kao što je prikazano u filmu, navodi se u članku The New York Timesa.

Autor se vraća na razgovor o Trumpu, pitajući se: Hoće li njegov drugi predsjednički mandat biti varnica koja bi mogla zapaliti građanski rat? Kao primjer za to navodi ponašanje njegovih pristalica, koje su 6. januara 2021. upale u zgradu Capitol Hilla u pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi pobjedu sadašnjeg predsjednika Joea Bidena na izborima.

Govorio je o protestima i nasilju u ljeto 2020. godine, gradovima u plamenu i suzavcu ispred Bijele kuće, te upitao: ”Nisu li Amerikanci tada pokazali apetit za međusobne sukobe?”

Odgovarajući na ova pitanja, Douthat kaže da je za uvlačenje SAD-a u oružani sukob dovoljno da se zemlja podijeli na zaraćene tabore, a ne samo na polarizirane blokove glasača.

Dodao je da je lekcija naučena u 2020. godini da postojanje neke vrste rascjepa i konflikta, te potraga za nekim vanjskim ili unutrašnjim silama koje imaju globalni utjecaj, predstavljaju nužan preduvjet za izbijanje građanskog rata.