Britanski istraživač: Hoće li sukob između Izraela i Irana izazvati treći svjetski rat?

Bliski istok gori, a strahovi od moguće eskalacije sukoba su sve veći, posebno između Izraela i Irana. Druge zemlje u regiji i međunarodni akteri, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), već su uvučeni u sukob zbog čega Zapad, više nego ikad prije, mora spriječiti eskalaciju.

Ovako na situaciju gleda kolumnista i stručnjak za bliskoistočna pitanja dr. David Roberts, a prema njegovim riječima postoji prijetnja da će stvari prerasti u nešto veće od regionalnog rata, kako je napisao svom članku u britanskom listu The Independent.

Rat u sjeni i mogućnost zaoštravanja situacije

Britanski kolumnista, koji radi kao predavač na King's Collegeu u Londonu, smatra da je srž problema takozvani rat u sjeni između Izraela i Irana koji traje već decenijama. Napominje da je uvijek postojao rizik da eskalacija napetosti dovede do situacije kojoj danas svjedočimo. Stoga postavlja pitanje: “Ali, do koje mjere će se situacija pogoršati?”.

Prije nego što je početkom ovog mjeseca odgovorio na izraelsko bombardiranje iranskog konzulata u Damasku, Iran je poslao rano upozorenje Izraelu i SAD-u o svojim namjerama. To je dalo vremena ovoj koaliciji da se pripremi za neminovni napad. Iran, također, nije tražio od svog libanskog saveznika Hezbollaha da rasporedi veći broj svojih projektila, koji se procjenjuje na 150.000.

Roberts je u svom članku spomenuo da je iranski odgovor ostavio za sobom samo jednu žrtvu koja je u kritičnom stanju, sedmogodišnju djevojčicu iz palestinske zajednice na teritorijama okupiranim 1948. “Smatra li se to neuspjehom za Iran ili pažljivo proračunatim udarcem koji bi rezultirao maksimalnim stepenom političkih posljedica uz minimalnu štetu?”, postavio je pitanje.

Značenje iranskih izjava

Autor je skrenuo pažnju na izjave iranske misije pri Ujedinjenim nacijama da je odgovor na bombardiranje njihovog konzulata u Siriji okončan i da se stvar smatra “gotovom”.

Rekao je da ove izjave pokazuju da je iranskom vodstvu bila potrebna pažljivo isplanirana osveta, što pokazuje da Iran ne želi zadati razoran udarac koji bi mogao natjerati Izrael da odgovori akcijom velikih razmjera, a možda i uz američko učešće.

Roberts očekuje da će Izrael odgovoriti na iranski napad, jer vodstvo u Tel Avivu, jednako kao i vodstvo u Teheranu, ne može smatrati takvu situaciju normalnom i neće dopustiti da prođe nekažnjeno.

Razmjeri izraelskog odgovora

Ono što Izrael, u najmanju ruku, može učiniti jeste da proširi svoje akcije koje provodi već neko vrijeme, tako da cilja ”iranske agente” na Bliskom istoku i snage Iranske revolucionarne garde u Siriji i Iraku, navodi autor članka. Smatra kako postoji mogućnost da se ti napadi prošire i na ciljanje grupa povezanih s Teheranom u Iraku i Jemenu.

Manji vojni napadi na iranske pogone za proizvodnju bespilotnih letjelica ili vojne opreme također bi se mogli posmatrati kao relativno ograničeni napadi.

Prema članku u The Independentu, strahovi se u značajnijoj mjeri povećavaju kada se govori o scenarijima u kojima bi Izrael mogao usmjeriti svoje napade na iranski nuklearni program.

Svijetla strana

Jedina svijetla strana u ovom scenariju, prema mišljenju autora, jeste ta da većina analiza pokazuje da Izrael nije u stanju samostalno pokrenuti takvu operaciju. Potrebna mu je pomoć američkih snaga stacioniranih u Zaljevu da bi postojala ikakva razumna šansa za uspjeh. Međutim, američka administracija je do sada odbijala učestvovati u bilo kakvoj operaciji te vrste.

Postoji mogućnost da Izrael napravi racionalnije procjene na temelju kojih bi izraelski lideri mogli priznati da se iranski vojni establišment “osramotio tako neefikasnim napadom”. Izrael je imao sreće što napad nije bio složeniji i nije uključivao snage Hezbollaha. Teško da bi Izrael mogao podnijeti trošak od dodatnih milijardu dolara za svoju odbranu, što je iznos koji je potrošen samo te jedne noći. Svijet više ne naginje ka tome da “posmatra Izrael kao Davida koji se suprotstavlja iranskom Golijatu” (ili kao dobro protiv zla), što se odrazilo i na smanjenje zločina koje okupacijske snage čine u Pojasu Gaze u kontekstu trenutnih događanja.

Scenarij velikog napada

Autor, također, smatra da je gotovo sigurno da će libanski Hezbollah stati na stranu Irana i napasti sjeverni Izrael ako Iran bude izložen velikom izraelskom napadu.

Predviđa da se ovaj sukob neće zaustaviti samo na regiji Levanta, već da će grupa Ansar Allah (Husi) u Jemenu pojačati svoje napade na komercijalne brodove u Crvenom moru i da će ponovo pokrenuti svoje napade na zemlje Zaljeva.

Međutim, autor kaže da je mala vjerovatnoća da će doći do scenarija u kojem bi sukob koji se zaoštrava prešao granice Bliskog istoka i proširio se na Evropu, Istočnu ili Južnu Aziju ili veliki dio Afrike.

Roberts nastavlja sa svojim nagađanjima, tvrdeći da bi geoekonomski utjecaj sukoba, koji izbija s vremena na vrijeme širom Bliskog istoka, mogao dovesti do povećanja cijene nafte i time ugroziti globalni ekonomski oporavak.

U svjetlu ovih sumornih i logičnih pretpostavki, intervencija Zapada s ciljem da se sve strane u sukobu odvrate od eskalaciju postaje važnija nego ikada, smatra autor.