Iranski napad: Kraj hladnog rata ili nametanje nove jednadžbe s Izraelom?

Teheran – Otprilike dvije sedmice nakon izraelskog napada na iranski konzulat u Damasku, Teheran je pokrenuo direktan uzvratni udar duboko u izraelski teritorij, potvrđujući da je izveo operaciju “Istinsko obećanje” pod sloganom “O Božiji poslaniče” i da je “uspio da udari na lokacije sa kojih je pokrenut napad na njegov konzulat u Siriji”.

Iranski odgovor bio je identičan onome što je za Al Jazeeru, u maju prošle godine, opisao vojni stručnjak blizak Revolucionarnoj gardi Ali Abdi u tekstu pod naslovom “Eskalacija međusobnih prijetnji… Šta je plan Teherana i kako će odgovoriti na mogući izraelski napad?”. Tada je govorio o upotrebi desetina dronova i projektila u prvom direktnom napadu na Izrael od Islamske revolucije u Iranu 1989. godine.

Vojni stručnjak Ali Abdi smatra da je nedavni iranski napad doveo u pitanje sve odbrambene sisteme Izraela, Sjedinjenih Američkih Država, NATO-a i evropskih zemalja, na čelu sa Velikom Britanijom i Francuskom.

On je sinoćnji vojni sukob na nebu Levanta opisao kao “globalni – između drugorazredne i trećerazredne iranske vojne industrije, s jedne strane, i najnovijih zapadnih vojnih industrija, s druge strane”.

Govoreći za Al Jazeeru, iranski stručnjak je objasnio da je siguran da su “iranske rakete sposobne probiti radare i pogoditi ciljeve duboko unutar Izraela bez dronova, uprkos cionističkoj, američkoj i zapadnoj spremnosti da se suoče s njima”.

Dodao je da je odgovor njegove zemlje bio ispod očekivanja vojnih krugova, jer Teheran nije koristio najnoviju vojnu tehniku poput hipersoničnih projektila i onih koje je opisao kao “nevjerovatne i superefikasne” koji još nisu otkriveni, rekao je.

Ekspert blizak Revolucionarnoj gardi nastavio je da je plan koji je njegova zemlja provela u napadu najjednostavniji među složenim vojnim planovima koji bi vojnim stručnjacima mogli pasti na pamet, ističući da je iznenađen proporcionalnošću odgovora kao i zapadnom i regionalnom vojnom pripravnošću da zaštiti Izrael.

Prijeteće poruke

Što se tiče uticaja iranske operacije, smatra da je ona “bila relativno uspješna u usmjeravanju udarca cionističkoj tvorevini i slanju vojne poruke Tel Avivu i njegovim regionalnim i zapadnim saveznicima, ali nije uspjela osvetiti krv prosutu na putu ka Jerusalemu, bilo u Iranu ili među njegovim saveznicima unutar osovine otpora”.

“Opcija stvarne osvete moguća je kroz nametanje novih pravila konfrontacije pokrenutih nedavnom operacijom, a svaki potencijalni odgovor Izraela može opravdati Teheransko provođenje njegovih uzvratnih operacija”, dodao je.

Zaključio je da je učešće nekih zapadnih i regionalnih zemalja u obaranju iranskih projektila i dronova pokazalo da su iste u predstojećim potencijalnim sukobima izabrale prikloniti se okupaciji, upozorivši da je strana koja je u roku od nekoliko sati uspjela lansirati stotine projektila i dronova također sposobna lansirati ih hiljade istovremeno.

Sa svoje strane, politički istraživač Salah al-Din Khadio rekao je da kontrola Revolucionarne garde nad izraelskim brodom MSC Aries u blizini Hormuškog moreuza, prije napada, ima za cilj da pošalje jasnu preventivnu poruku američkoj i britanskoj strani da će svaki odgovor na iransku operaciju ugroziti sigurnost moreuza.

U razgovoru za Al Jazeeru, istraživač vjeruje da njegova zemlja namjerno nije gađala mete u većim izraelskim gradovima, te da “operacija ograničenog razmjera ima za cilj povratiti moć iranskog odvraćanja prema Izraelu”, dodajući da je Teheran gađao okupirani sirijski Golan i vojne ciljeve u pustinji Negev imajući za cilj obuzdati razvoj događaja i spriječiti buduće izraelske provokacije.

Dodao je da očekuje da će se Islamska Republika povući iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) ako njen teritorij bude izložen hibridnom izraelsko-američko-zapadnom napadu, što bi joj otvorilo put ka brzoj proizvodnji atomske bombe, dodajući da ova hipoteza može potaknuti druge strane da obuzdaju iransko-izraelsku napetost u toku sljedeće faze, ali i ne isključuje mogućnost da Tel Aviv krene u kontranapad na Iran.

Crvene linije

Khadio je zaključio da glavni cilj iranskog napada na Izrael nije bio nanošenje teških gubitaka okupaciji, već dokazivanje sposobnosti Teherana da zaobiđe izraelske vazdušne sisteme.

U tom kontekstu, bivši komandant Revolucionarne garde Hossein Kanani Moghaddam smatra da je iranska operacija okončala 45-godišnji hladni rat između Teherana i Tel Aviva, te nametnula novu jednačinu odvraćanja koja će poslije 14. aprila 2024. biti potpuno drugačija.

Penzionisani brigadni general Revolucionarne garde smatra da je Izrael prvi koji je prešao crvene linije Teherana gađajući konzulat u Siriji, što Teheranu daje za pravo prelazak svih crvenih linija u svom sukobu s okupacijom.

Kanani je isključio mogućnost da će Izrael pokrenuti direktan odgovor na iransku teritoriju u svjetlu ataka na njegovu moć odvraćanja, protivljenja Washingtona takvom napadu, ali i namjere saveznika Teherana u Vijeću sigurnosti UN-a da iskoriste pravo veta na sastanku koji je zakazan za danas kada će se raspravljati o tenzijama na Bliskom istoku.

Očekuje da će izraelski odgovor tokom sljedeće faze biti ograničen na gađanje snaga Islamskog otpora – saveznika Teherana, kao i na obnavljanje kopnene operacije u Rafahu, te povratak politici atentata i sabotaža unutar Irana.

Kritike i izazovi

Iranska operacija nije pošteđena kritika u političkim krugovima, koji smatraju da napad služi ruskoj politici u skretanju pažnje sa rata koji vodi protiv Ukrajine.

U tom kontekstu Yadollah Karimi Pour, profesor političke geografije na Univerzitetu Al-Khawarizmi, smatra da iranska operacija nije uzela u obzir element udaljenosti između Islamske Republike i Izraela, kao ni sporost dronova, što je protivničkoj strani dalo dovoljno vremena da se pripremi i obori ih.

U komentaru objavljenom na njegovoj stranici na platformi Telegram, akademski istraživač ističe učešće regionalnih i zapadnih zemalja u suprotstavljanju iranskim projektilima i dronovima, naglašavajući da učinak oružanih grupa otpora – saveznika Teherana nije bio na željenom nivou, te da Iran to mora uzeti u obzir u svojoj konfrontaciji s Izraelom.