Azerbejdžan poziva ICJ da odbaci tužbu Armenije za etničko čišćenje

Azerbejdžan je zatražio od Međunarodnog suda UN-a da odbaci slučaj koji ga optužuje za etničko čišćenje koji je pokrenula Armenija.

Advokati Azerbejdžana smatraju da slučaj ne ispunjava uvjete sporazuma Ujedinjenih naroda protiv diskriminacije. Također tvrde da ICJ nije nadležan odlučivati o pitanjima sadržanim u tužbi.

Dvije kavkaske zemlje sporile su se oko teritorija Nagorno-Karabaha tokom tri desetljeća od raspada Sovjetskog Saveza. Erevan je nastojao privući međunarodnu pažnju na planinsku enklavu otkako je Baku preuzeo kontrolu u vojnoj operaciji u septembru.

Tužba pred ICJ-om, koju je podnijela Armenija 2021, optužuje Azerbejdžan za veličanje rasizma i dopuštanje govora mržnje protiv Armenaca te uništavanje armenskih kulturnih znamenitosti. Baku je negirao sve tvrdnje.

Slučaj proizlazi iz rata 2020. oko Nagorno-Karabaha u kojem je poginulo više od 6.600 ljudi, što je jedan od tri sukoba punih razmjera u kojima su se dvije zemlje borile oko tog pitanja.

‘Preuranjena tužba’

Konvencija UN-a o suzbijanju rasne diskriminacije ima klauzulu koja dopušta rješavanje sporova pred ICJ-om ako bilateralni pregovori ne dovedu do nagodbe.

Zastupnik Azerbejdžana Elnur Mammadov tvrdio je sudu da se Armenija nije “upustila u pregovore s Azerbejdžanom u pokušaju rješavanja” problema i da je tužba stoga “preuranjena”.

Bilo je “ograničenih pregovora”, ali ih Erevan “nije uspio nastaviti”, rekao je Mammadov. “Od samog početka, Armenija je imala čvrstu namjeru pokrenuti ovaj postupak pred sudom i iskoristiti činjenicu ovog postupka za vođenje javne medijske kampanje protiv Azerbejdžana.”

Profesor međunarodnog prava Stefan Talmon, koji predstavlja Azerbejdžan, dodao je da Armenija “nikada nije dala priliku pregovorima”.

Tvrdi da je “bez pregovora i istinskih pokušaja pregovora to zapravo kraj armenske tužbe”.

Azerbejdžan također smatra da većina optužbi u armenskom slučaju ne spada u okvire konvencije o diskriminaciji, što znači da sud nije nadležan.

Armenija bi u utorak trebala odgovoriti na argumente Azerbejdžana.

Azerbejdžan također želi podnijeti tužbu protiv Armenije, zbog navodnih kršenja iste konvencije. Prigovori koje je Armenija podnijela na taj slučaj bit će saslušani krajem ovog mjeseca.

Sukob 2020. završio je sporazumom o prekidu vatre uz posredovanje Rusije kojim je Azerbejdžan dobio kontrolu nad dijelovima Nagorno-Karabaha, kao i nekim susjednim teritorijima.

Azerbejdžan je potom poveo munjevitu vojnu kampanju u Nagorno-Karabahu 2023. koja je rezultirala bijegom velike većine od 120.000 stanovnika regije.

U decembru su se dvije strane složile započeti pregovore o mirovnom sporazumu. Međutim, mnogi stanovnici pograničnih područja Armenije opirali su se naporima za razgraničenje, smatrajući da Azerbejdžan zadire u područja koja smatraju svojima.