Zašto se Rusija fokusira na bombardovanje elektrana u Ukrajini?

Rusija je u samo tri sedmice nanijela ozbiljnu štetu ukrajinskom sektoru proizvodnje električne energije kroz intenzivne raketne udare koji su premašili čak i one krajem 2022.

U periodu od 22. do 29. marta Rusija je bombardovala sedam termoelektrana u Ukrajini, a ruski projektili su pogodili i dvije hidroelektrane. Tim udarima uništeno je oko 80 posto termo i hidroelektrana, koje su proizvodile oko 27,4 posto potreba zemlje za električnom energijom.

Kako je saopćeno iz kabineta premijera, ti udari su Ukrajini uskratili šest gigavata koje su proizvodile te stanice, a taj broj je tri puta veći od onoga koji je Ukrajina planirala da uveze sa Zapada.

Posljedice ovih udara bile su direktne na 12 od 24 ukrajinske pokrajine. Neke od njih su velike i izuzetno važne, kao što su Harkov na istoku i Odesa na jugu, gdje je ponovo uspostavljen sistem planiranih periodičnih isključenja, što se nije dogodilo od početka 2023.

Harkov – drugi po veličini ukrajinski grad – najviše je pogođen ovim udarima, jer je njegova lokalna administracija objavila da mu je “oštećena sva energetska infrastruktura”, te da je situacija tamo postala veoma teška, gdje je čak onemogućen normalan rad javnog gradskog prijevoza (metro, autobusi, tramvaji).

Posljedice ovih udara osjetile su i ostale pokrajine, jer su bile prinuđene da obustave usluge centralnog grijanja krajem marta umjesto sredinom aprila, uz obnovljene pozive na javnu štednju i nagovještaje o skorom novom poskupljenju struje.

Uvoz struje u abnormalnim količinama

Tako je Ukrajina potpuno ili privremeno izgubila najmanje 50 posto od svojih 345 stanica za proizvodnju električne energije, što glavnih, što pomoćnih stanica za proizvodnju i konverziju.

Tokom proteklih godinu i po dana, ona nije uspjela da obnovi svoje predratne kapacitete, koji uključuju ogromne stanice koje su uništene, ali i one pod ruskom kontrolom, kao što su brana Kahovka i nuklearna elektrana Zaporožje.

Čini se da je uvoz električne energije iz Rumunije, Slovačke, Poljske, Mađarske i Moldavije, bio jedini način da Ukrajina proteklih dana pokrije deficit, jer je samo tokom protekle sedmice obim njenog uvoza skočio 56 puta na 89,3 hiljade megavata.

Obim ukrajinskog izvoza električne energije, koju zemlja ne može interno prenositi i imati od nje koristi, također je smanjen za sedam puta, dostigavši ​​samo 1,6 hiljada megavata tokom protekle sedmice.

Uprkos tvrdnjama Ukrajine od početka 2023. da su sposobnosti njene protuzračne odbrane dostatne da zaštite mnoge infrastrukturne objekte, nedavni ruski udari širom su otvorili vrata pitanju: Kako je Rusija uspjela u tome u samo nekoliko dana?

Odgovor je – prema Ministarstvu energetike – rusko fokusiranje samo na ove objekte, uz bombardovanje kakvom zemlja nije svjedočila od početka rata, koje je ometalo i iscrpilo ​​protuzračnu odbranu, u svjetlu smanjenja zapadne vojne pomoći Ukrajini.

Najnasilnije i najuticajnije bombardovanje bilo je 22. marta, kada je Rusija u tu svrhu upotrijebila oko 150 različitih vojnih sredstava, uključujući različite vrste projektila i dronova, navodi ministarstvo.

Šta je cilj Rusije?

Prema ukrajinskom ministru energetike Hermanu Halushchenku, posljednjim operacijama bombardovanja Rusija je imala za cilj gurnuti Ukrajinu u mrak, ali mnogi stručnjaci i javnost spominju druge ciljeve koji ništa manje nisu važni i opasni.

Zauzvrat, Ivan Stupak, vojni stručnjak na Ukrajinskom institutu za budućnost i bivši savjetnik za pitanja vojne sigurnosti u ukrajinskom parlamentu, za Al Jazeeru je podsjetio kako su početkom 2024. godine “Rusi izgubili dva izviđačka aviona A-50 i to ih je natjeralo da promjene svoje planove do kraja marta”. “Sada smo svjedoci implementacije tih novih planova”, rekao je.

Što se tiče stručnjaka grupe Medijski otpor Oleksandra Kovalenka, on je odbacio mogućnost da je cilj Rusije da se Ukrajina gurne u mrak, pogotovo sada kada su dani dugi, a temperature u relativnom porastu, što znači da isključenje struje Ukrajincima i nije toliko pogubno kao što bi bilo tokom zimskog perioda.

Ekspert je u intervjuu za Al Jazeeru rekao da je “cilj Rusije u ovom trenutku da poveća pritisak na Ukrajinu i njene saveznike, jer sektor teške i srednje industrije troši 41 posto električne energije u zemlji, a on je neophodan za nastavak proizvodnje oružja i municije, čija je proizvodnja porasla šest puta tokom 2023. godine jer se na bojnom polju koristi uz zapadno oružje.”

“Podrška Zapada Ukrajini je uveliko opala, a zapadna ogorčenost i strah za vlastite ekonomije više nisu tajna. Stoga je jedan od ciljeva Rusije da dodatno optereti Ukrajinu i njene saveznike izgradnjom porušenih objekata kao i rekonstrukcijom oštećenih, ali i velikim brojem izbjeglica koje su već počele napuštati Harkov i druga mjesta”, kaže Kovalenko.

U tom kontekstu, ured ukrajinskog predsjednika je objavio da su nedavni ruski udari prouzročili gubitke ukrajinskom energetskom sistemu od najmanje 100 miliona eura.

Ukrajina očekuje najgore

Uprkos svemu navedenom, ukrajinska vlada potvrđuje da je “energetsko tržište u zemlji stabilno”, dok neki njeni članovi strahuju od novih talasa ruskog bombardovanja koji bi mogli uticati na energetski, kao i druge sektore.

Vadym Skibitsky, pomoćnik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe, ukazuje da je “Rusija je trebala pripremiti 900 projektila kako bi pokrenula nove udare, ali je osigurala 950 projektila, čiji je cilj bio uglavnom pogađanje elektrana”.

Zauzvrat, ukrajinsko ratno zrakoplovstvo je potvrdilo da je “spremno da odbije neprijateljske napade”, ali je priznalo da “ruski neprijatelj trenutno miruje i proučava spremnost naše protuzračne odbrane, te šalje svoje dronove i projektile sa kojima se je teško nositi.”

Čini se da je Ukrajina u nezavidnoj poziciji, jer je primorana da se suprotstavi ruskim napadima sredstvima odbrane koja ima na raspolaganju i da od “saveznika” traži više municije i drugog oružja za protuzračnu odbranu, na čemu svakodnevno insistira njen predsjednik Volodimir Zelenski.