Uskoro počinje raditi ‘luka’ u Gazi, postoje li ‘skriveni ciljevi’

Evropska zvaničnica rekla je da očekuje da će morski koridor za isporuku pomoći u Pojas Gaze početi s radom naredne sedmice, nakon što je američki predsjednik Joe Biden naredio vojsci da počne realizaciju ovog projekta, koji je Izrael odobrio. Ovaj korak, za koji neki stručnjaci kažu da je u korist Izraela, pokrenuo je niz pitanja.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da očekuje da će koridor između Kipra i Pojasa Gaze početi s radom početkom naredne sedmice kako bi se isporučila pomoć koja je Palestincima očajnički potrebna.

Dodala je da bi prva pomoć u hrani kroz ovaj koridor mogla eksperimentalno krenuti sa Kipra iz luke Larnaca.

Britanija se pridružuje Americi

Američki predsjednik Joe Biden rekao je – u svom obraćanju o „stanju nacije“ – da je američkoj vojsci dodijelio hitnu misiju da uspostavi pristanište na obali Gaze kako bi se mogle isporučiti velike količine humanitarne pomoći.

Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron također je najavio da će njegova zemlja sarađivati ​​sa Sjedinjenim Američkim Državama na otvaranju morskog koridora za isporuku pomoći direktno u Gazu.

„Zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, Velika Britanija i njeni partneri najavljuju otvaranje morskog koridora za isporuku pomoći direktno u Gazu“, rekao je Cameron.

Izrael nije daleko od ove inicijative, budući da su izraelski mediji citirali jednog visokog izraelskog zvaničnika (čije ime nije spomenuto) koji je rekao da Tel Aviv podržava uspostavljanje privremene luke za dopremanje humanitarne pomoći stanovnicima Pojasa Gaze, o čemu je Biden govorio. Prema riječima zvaničnika, o ovoj inicijativi su Izrael i Sjedinjene Američke Države ranije razgovarali i dogovorili da koordiniraju njenu realizaciju.

Specifikacije luke

Jordanski stručnjak za vojne i strateške poslove Hisham Khreisat objasnio je da je ideja o uspostavljanju ove luke predložena prije 10 godina, ali nije ugledala svjetlo dana zbog tadašnjeg izraelskog odbijanja. Pitanje je ponovo pokrenuto izraelskom agresijom na Pojas Gaze, kada ga je iznio ministar vanjskih poslova Israel Katz i postigao dogovor sa Kiprom i Grčkom za ovaj korak.

Khreisat je rekao da se početni troškovi projekta procjenjuju na 35 miliona dolara, koje će platiti Sjedinjene Američke Države. Dubina luke neće biti manja od 17 metara, kako bi se mogli smjestiti svi brodovi sa pomoći. Površina luke će biti šest kvadratnih kilometara, kako kaže Khreisat, jer će se u njoj nalaziti plutajuće bolnice koje mogu primiti na liječenje oko 2,3 miliona palestinskih civila u Gazi, pored plutajućih skloništa na brodovima uz bolnice.

Khreisat je objasnio da će luka na Kipru biti prilagođena, što će platiti Sjedinjene Američke Države, odakle će brodovi ići do luke na obalama Khan Yunisa, napominjući da je udaljenost od luke na Kipru do američke luke u Pojasu Gaze 387 kilometara.

Brodovi će prvo ići u izraelsku luku Ashdod na reviziju, a zatim pod kontrolom izraelske mornarice i dronova ići u Pojas Gaze, rekao je stručnjak.

Skriveni ciljevi

Khreisat je istakao da, uprkos „humanitarnom aspektu“ onoga što je Biden najavio o isporuci pomoći Pojasu Gaze i uspostavljanju plutajućih bolnica za ranjene u ratu, postoji i drugi aspekt plutajuće luke koji je povezan sa ohrabrenjem na dobrovoljnu migraciju Palestinaca u Evropu i ukidanje bilo kakve uloge kopnenog prijelaza Rafah na granici s Egiptom.

On smatra da „plutajuća luka na obalama Pojasa Gaze izgleda kao pomoć, ali u stvarnosti je dobrovoljna migracija u Evropu“.

Khreisat je rekao da će uspostavljanje takve luke sigurno izbaciti iz upotrebe prijelaz Rafah, jer mu Izrael ne vjeruje i smatra ga glavnim ulazom oružja Islamskog pokreta otpora Hamas.

Također je rekao da je Biden veoma zabrinut zbog onoga što će uslijediti invazijom izraelske vojske na grad Rafah na jugu Pojasa Gaze, kao i zbog neokončavanja humanitarne katastrofe u Gazi, što će se odraziti na ishod izbora u Sjedinjenim Američkim Državama. Zbog toga će ubrzati izgradnju ove luke.

Prijelaz Rafah se smatra jedinom poveznicom Gaze s vanjskim svijetom, posebno kada je riječ o ulasku humanitarne pomoći u Gazu tokom aktuelnog rata, koju je Izrael ograničio, zbog čega se Palestinci suočavaju sa glađu, posebno u sjevernom dijelu.

Kretanje ljudi i robe u i iz Pojasa Gaze odvijalo se preko šest prijelaza: Beit Hanoun (Erez), Karni, Nahal Oz, Kerem Shalom i Sufa, pored prijelaza Rafah na granici s Egiptom.

Nakon opsade Gaze koju je Izrael nametnuo od 2007. godine, svi prijelazi su zatvoreni osim prijelaza Rafah i Beit Hanoun, koji su bili predviđeni za kretanje ljudi, te prijelaza Kerem Shalom, koji je bio namijenjen za transport robe.

Međunarodni pozivi

Američko saopćenje, brzo pridruživanje Velike Britanije i izraelsko odobrenje ove inicijative nisu uspjeli zaustaviti pozive za ponovno otvaranje svih prijelaza u Pojasu Gaze.

Portparol visokog komesara Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Jeremy Lawrence, pozvao je na hitan prekid sukoba u Gazi i prekid ubijanja i razaranja.

Zvaničnik UN-a je pozvao na potpuno otvaranje graničnih prijelaza i na preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo slobodno i sigurno kretanje konvoja pomoći civilima gdje god da se nalaze.

Portparol je upozorio da bi svaki kopneni napad na Rafah doveo do masovnog ubijanja i povećao rizik da se desi još više brutalnih zločina.