Napad u Moskvi: Kako se ISIL oporavio, pet godina nakon ‘poraza’?

Piše: Charu Sudan Kasturi

U četvrtak ujutro dužnosnik američkog State Departmenta Ian McCary sjedio je u plavom odijelu, crvenoj kravati i smeđim cipelama na sesiji pitanja i odgovora u Institutu Washington, kako bi obilježio petu godišnjicu “poraza” ISIL-a u Siriji.

Koalicija predvođena SAD-om, zajedno sa svojim lokalnim partnerima, 23. marta 2019. potisnula je naoružanu grupu iz Baghuza u Siriji, zemlji u kojoj je grupa imala svoj de facto glavni grad, u Raqqi. “Ovo je bila i ostaje prekretnica u našim kontinuiranim naporima da osiguramo da ISIL ne može ponovno oživjeti”, rekao je McCary u svojim komentarima.

Samo dan kasnije, naoružani ljudi upali su u prepunu koncertnu dvoranu u Moskvi, u Rusiji, zasipajući ljubitelje muzike mecima i zapalivši dvoranu, uoči godišnjice te “prekretnice”.

Na kanalima društvenih mreža pristalice ISKP-a su slavile napad, tvrde analitičari. To je najnoviji znak, kažu strateški stručnjaci, kako se ISIL oporavio od nekih svojih neuspjeha u Siriji i Iraku i kako se Afganistan pojavio kao vitalno uporište njegovih rastućih ambicija.

„Ako se napad u Rusiji definitivno pripiše ISKP-u, to bi naglasilo odlučnost grupe da uskladi svoje akcije sa svojim izraženim ciljevima – ciljajući zemlje koje igraju ključnu ulogu u geopolitičkom pejzažu Bliskog Istoka i južne i centralne Azije“, rekla je Amira Jadoon, docent političkih nauka na Univerzitetu Clemson sa sjedištem u Južnoj Karolini i koautor knjige iz 2023. Islamska država u Afganistanu i Pakistanu: Strateški savezi i rivalstva.

Napad na koncertu u Rusiji dogodio se dva mjeseca nakon samoubilačkih bombaških napada u Kermanu u Iranu, u kojima je ubijeno više od 90 ljudi, a ranjeno gotovo 300. ISKP je preuzeo odgovornost i za te napade.

Dok su Rusija, koju ISIL vidi kao ugnjetavača muslimana u Čečeniji, Siriji i Afganistanu (tokom sovjetske okupacije 1980-ih) i većinski šiitski Iran dugo bili na nišanu oružane grupe, postoji šira strateška namjera iza nedavnog napada, kazala je Jadoon.

“Usmjeravajući svoju agresiju prema nacijama kao što su Iran i Rusija, ISKP ne samo da se suočava s regionalnim teškašima već, također, naglašava svoju političku relevantnost i operativni domet na globalnoj sceni”, rekla je za Al Jazeeru.

Ipak, analitičari kažu da ništa od toga ne bi bilo moguće bez uspjeha grupe u izgradnji sigurne baze u Afganistanu i, zapravo, jačanju njene prisutnosti u toj zemlji, čak i nakon što su njeni glavni neprijatelji, talibani, preuzeli kontrolu nad tom nacijom u augustu 2021.

‘Više prostora za disanje’

Na vrhuncu svog utjecaja ISIL je kontrolirao blizu trećine Sirije i 40 posto Iraka.

Suočen s vojnim pritiskom niza inače sukobljenih regionalnih igrača – saveza predvođenog SAD-om, Rusijom i Iranom – kao i vlada te dvije zemlje, izgubio je 95 posto te teritorije do kraja 2017. Gubitak Baghuza u martu 2019. eliminirao je fizičku kontrolu grupe nad bilo kojim gradom ili regijom u Iraku ili Siriji.

U međuvremenu, njihova afganistanska podružnica ISKP nastavila je graditi svoju reputaciju smrtonosne sile: u maju 2020. okrivljena je za napad na porodilište u Kabulu, u kojem su ubijene 24 osobe, uključujući žene i novorođenčad. Šest mjeseci kasnije njihovi borci napali su univerzitet u Kabulu, ubivši najmanje 22 studenta i predavača.

Zatim, kada su se talibani vratili na vlast u Afganistanu, ISKP je poslao jezivu poruku svom lokalnom neprijatelju i američkoj vojsci koja je odlazila, razornim bombardiranjem aerodroma u Kabulu, u kojem je ubijeno najmanje 175 civila i 13 američkih vojnika.

Od tada je “ISKP u Afganistanu značajno ojačao”, rekao je Kabir Taneja, saradnik Observer Research Foundation sa sjedištem u New Delhiju i autor knjige ISIS Peril iz 2019. Njeni napadi prenijeli su se preko granice i u Pakistan, gdje je grupa bombardovala predizborni skup prošlog jula, ubivši više od 50 ljudi.

Talibansko preuzimanje moći u Afganistanu je, također, pomoglo, rekao je Michael Kugelman, direktor Instituta za južnu Aziju u vašingtonskom centru Wilson.

“ISIS-K je, možda, rival talibanima, ali ISIS-K je imao koristi od dolaska talibana kao i povlačenja SAD-a”, rekao je Kugelman za Al Jazeeru.

“Talibani su organizirali bijeg iz zatvora, koji je završio oslobađanjem boraca ISIS-K-a”, rekao je. Kolaps afganistanske vojske koju je podržavao SAD dao je ISKP-u priliku da se dokopa oružja. Nedostatak talibanskih zračnih snaga dao je grupi priliku da zauzme i zadrži teritoriju.

“Nepostojanje NATO-ovih zračnih napada – možda najučinkovitija taktika koja se koristila za upravljanje prijetnjom ISIS-K – daje grupi više prostora za disanje, posebno zato što talibani ne mogu upravljati zračnim snagama”, rekao je Kugelman. “Ustvari, ISIS-K je imao koristi od poticajnog okruženja u Afganistanu, što ga je ohrabrilo da proširi svoj fokus daleko izvan svojih bastiona.”

Nove ambicije

Nije samo ISKP povećao svoj utjecaj, to je, također, učinio i izvorni, kaže Taneja.

“Vidljivo je povećanje operativnih sposobnosti ISIS-a u njihovim izvornim regijama operacija, Siriji i Iraku”, rekao je za Al Jazeeru. ISIL, kaže Taneja, danas postoji u obliku “suspenzije”, gdje je ideološki jak, iako politički, taktički ili strateški više nije toliko moćan.

“A kako se boriti protiv toga, veliko je pitanje u vrijeme kada je suparništvo velikih sila i globalna geopolitička pometnja bacila borbu protiv terorizma u drugi plan.”

Kada je riječ o ISKP-u, napadi u Rusiji i Iranu su ključni da grupa “ostane relevantna, ojača svoju reputaciju i održi strateški raznolik kadar”, rekao je Jadoon, pozivajući se na različite razloge zbog kojih se borci pridružuju grupi – od ljutnje prema određenoj zemlji, do opozicije talibanima.

“U biti, orkestriranje međunarodnih napada izvan granica Pakistana i Afganistana je namjerna taktika unutar strategije ISKP-a da globalizira svoju kampanju”, kazao je.