AP: Napad u Moskvi nije prvi tokom Putinove 25-godišnje vladavine

Donosimo pregled velikih napada otkako je Vladimir Putin prvi put postao premijer Rusije u augustu 1999. godine.

Napad na Crocus City Hall, za koji je odgovornost preuzela frakcija grupe ISIL u Afganistanu, uslijedio je poslije nekoliko godina zatišja (REUTERS/Maxim Shemetov)

Napad na moskovsku koncertnu dvoranu u kojoj su naoružani ljudi otvorili vatru i zapalili je, ubivši najmanje 133 osobe, najnoviji je u dugoj seriji bombaških napada i opsada koje su uznemirile i razgnjevile Ruse tokom skoro četvrt vijeka vladavine Vladimira Putina kao premijera ili predsjednika.

Napad u petak na Crocus City Hall, za koji je odgovornost preuzela frakcija grupe Islamska država Irak i Levant u Afganistanu, uslijedio je poslije nekoliko godina zatišja, piše Associated Press, a prenosi Beta.

Međutim, njegove razmjere i surovost svrstavaju ga među najnasilnije i najšokantnije napade na ruskom tlu.

Slijedi pregled velikih napada otkako je Putin prvi put postao premijer Rusije u augustu 1999:

– Tokom dvosedmičnog perioda u septembru 1999. bombardirane su četiri stambene zgrade u Moskvi i još dva grada, pri čemu je poginulo ukupno 307 ljudi. Zvaničnici su okrivili borce iz separatističke regije Čečenije.

Ali ozbiljne sumnje u vezi sa tvrdnjom o umiješanosti Čečena pojavile su se kada su zvaničnici prijavili da su našli vreće eksploziva s detonatorom u stambenoj zgradi u Rjazanju. Pod sumnjom da su to podmetnula privedena su trojica sa kartama pripadnika Federalne službe sigurnosti kojoj je Putin bio na čelu dok nije postao premijer mjesec dana ranije.

Služba sigurnosti je kasnije tvrdila da je to bila vježba i da je u vrećama bio bezopasan materijal. Ali do tada Putin je iskoristio taj slučaj da opravda pokretanje napada iz zraka na čečenski glavni grad, čime je počeo drugi rat punih razmjera u toj regiji.

– Gotovo 40 čečenskih boraca upalo je 23. oktobra 2002. u moskovsko pozorište gdje je bio u toku popularni mjuzikl, uzevši za taoce 850 ljudi i podmetnuvši eksploziv u salu. Zahtijevali su povlačenje ruskih snaga iz Čečenije.

Ruske specijalne snage su odlučile da ne jurišaju u pozorište zbog teškog rasporeda prostorija i eksploziva u sali. U naredna dva dana u pozorište su stigli istaknuti političari i novinari da pregovaraju s otmičarima.

Ujutro četvrtog dana, ruske snage su u ventilacioni sistem zgrade upumpale neidentificirani plin za omamljivanje, ubivši napadače, ali stradala su i 132 taoca, uglavnom od dejstva plina.

– Napadači u režiji čečenskog vojskovođe Šamila Basajeva upali su u školu u ruskom gradu Beslan, u blizini Čečenije, ujutro 1. septembra 2004, prvog dana škole, kada su mnoga djeca bila u pratnji roditelja. Broj talaca koje su držali procijenjen je na gotovo 1.100. Borci su tražili povlačenje Rusije iz Čečenije i držali većinu talaca u školskoj sali.

Dva dana kasnije, jaka eksplozija je potresla zgradu i ruske snage su uletjele. Kada su borbe završene, 334 civila su poginula ili smrtno ranjena, više od polovina djeca, zajedno sa 31 napadačem.

Ruski metroi, s velikim brojem ljudi u malom prostorimu, bili su česte mete.

– Bombaš-samoubica ubio je 41 osobu u vozu moskovske podzemne željeznice u februaru 2004.

– Pet mjeseci kasnije, dan prije napada u Beslanu, žena bombaš-samoubica raznijela se ispred stanice moskovske podzemne željeznice, ubivši 10 ljudi i svog saučesnika. Bomba je možda bila namijenjena vozu, ali je prerano detonirana.

– U samoubilačkim napadima na dva voza moskovskog metroa u razmaku od oko 40 minuta u martu 2010. poginulo je gotovo 40 ljudi.

– Godine 2013. bombaši-samoubice napali su željezničku stanicu i autobus dan za danom u Volgogradu, ubivši ukupno 34 osobe.

– Petnaest ljudi je poginulo u bombaškom napadu samoubice 2017. u metrou u Sankt Peterburgu.

– Sedmicu dana prije zauzimanja škole u ​​Beslanu, bombaši-samoubice su iste noći uništili dva aviona, ubivši svih 90 putnika i članova posade. Oba aviona su poletjela sa moskovskog aerodroma Domodedovo.

– Bombaši-samoubice su također napali taj aerodrom 2011. godine, ubivši 37 ljudi.

– Godine 2015. bomba je raznijela ruski čarter-avion koji je prevozio turiste kući iz egipatskog ljetovališta Sharm El Sheik. Poginula su sva 224 putnika. Odgovornost je preuzela frakcija Islamske države Irak i Levant, kao i sada, za napad na koncertnu salu u petak u Moskvi.

Izvor: Agencije