Egzodus hiljada Armenaca iz Nagorno-Karabaha

Gotovo 3.000 izbjeglica iz Nagorno-Karabaha ušlo je u Armeniju do ponedjeljka ujutro, nakon munjevite ofanzive susjednog Azerbejdžana, otvarajući niz pitanja o kojima će predsjednik te zemlje Ilhan Alijev razgovarati s turskim kolegom Tayyipom Erdoganom u enklavi Nakičevan.

Od ponedjeljka u 5:00 sati više od 2.900 ljudi iz Nagorno-Karabaha prešlo je u Armeniju, saopćila je armenska Vlada, dok se žurila pripremati za hiljade izbjeglica, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Armenci u Karabahu, teritoriji koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, bili su prisiljeni na prekid vatre prošle sedmice, nakon 24-satne vojne operacije mnogo brojnije azerbejdžanske vojske.

Vodstvo 120.000 Armenaca koji žive u Nagorno-Karabahu reklo je da ne žele živjeti u sastavu Azerbejdžana i da će otići u Armeniju jer se boje progona i etničkog čišćenja.

Susret Erdogana i Alijeva u esklavi Nakičevan

Vodstvo je saopćilo da su nastale saobraćajne gužve iz smjera Karabaha prema Armeniji i da će onima koji žele otići biti osigurano besplatno gorivo.

Armenci su unosili stvari u autobuse i kamione u ponedjeljak i pripremali se za odlazak u Armeniju, rekao je novinar Reutersa sa mjesta događaja.

Deseci ljudi, mnogi s djecom i prtljagom, stajali su u redu za ulazak u autobuse, kazao je novinar britanske agencije.

Erdogan će u ponedjeljak otputovati u jednodnevnu posjetu azerbejdžanskoj autonomnoj eksklavi Nakičevan – pojasu azerbejdžanskog teritorija koji se nalazi između Armenije, Irana i Turske – kako bi s Alijevim razgovarao o situaciji u regiji Nagorno-Karabah, saopćio je ured turskog predsjednika.

“Razmotrit će se bilateralni odnosi između Turske i Azerbajdžana i razmijenit će se pogledi na aktuelna globalna i regionalna pitanja, posebno najnovija zbivanja u Karabahu”, dodaje se u saopćenju.

Dvojica predsjednika će prisustvovati ceremoniji izgradnje plinovoda koji će dovoditi plin u Nakičevan i otvoriti novo modernizirano vojno postrojenje u eksklavi.

‘Naši ljudi ne žele živjeti u Azerbejdžanu’

Azerbejdžanska pobjeda mijenja osjetljivu ravnotežu snaga u području Južnog Kavkaza, regiji brojnih etničkih zajednica, važnoj za transport plina i nafte u kojoj se Rusija, SAD, Turska i Iran bore za utjecaj.

Armenci ne prihvataju obećanje Azerbajdžana da će garantirati njihova prava u trenutku integracije regije.

U glavnom gradu Bagorno-Karabaha, poznatom kao Stepanakert u Armeniji i Khankendi u Azerbajdžanu, oni s gorivom krenuli su u nedjelju navečer kako bi se vozili Lačinskim koridorom prema granici s Armenijom.

Fotografije britanske agencije pokazale su desetke automobila kako voze iz glavnog grada prema planinskim zavojima koridora.

Armenija kaže da je ubijeno više od 200 ljudi, a da je ranjeno 400 osoba u vojnoj operaciji Azerbejdžana.

“Naši ljudi ne žele živjeti u Azerbejdžanu. Njih 99,9 posto želi napustiti naše historijske teritorije“, kazao je David Babajan, savjetnik Samvela Šahramanjana, predsjednika samoproglašene republike Artsakh, kako Armenci zovu Nagorno-Karabah.

“Sudbina našeg jadnog naroda će ostati zapisana u historiji kao sramota za armenski narod i za cijeli civilizirani svijet“, dodao je Babajan.

“Odgovorni za naše sudbine će jednog dana morati odgovarati pred Bogom za svoje grijehe“, zaključio je.

‘Egzil da se spase životi i identitet Armenaca’

Armenske vođe iz Karabaha rekle su da će ruske mirovne snage ispratiti iz regije u Armeniju sve one koji su ostali bez doma u vojnoj operaciji Azerbajdžana.

Premijer Nikol Pašinjan suočen je s pozivima na ostavku zbog toga što nije spasio Karabah.

U obraćanju naciji, kazao je da je određena pomoć stigla, ali da je masovni egzodus neizbježan.

“Ako se ne osiguraju primjereni uvjeti za Armence Gorskog Karabaha [kako Armenci zovu Nagorno-Karabah] kako bi živjeli u svojim domovima i nema učinkovitih mehanizama zaštite protiv etničkog čišćenja, raste vjerovatnost da će Armenci Gorskog Karabaha vidjeti egzil iz svoje domovine kao jedini način da spase svoj život i identitet“, rekao je Pašinjan.

Nagorno-Karabah nalazi se u području koje je stoljećima bilo pod utjecajem Perzijanaca, Turaka, Rusa, Osmanlija i Sovjeta.

Svojataju ga i Azerbejdžan i Armenija nakon pada Ruskog carstva 1917. godine.

Za šest godina ubijeno oko 30.000 ljudi

U sovjetskim vremenima proglašen je autonomnom regijom unutar Azerbejdžana.

Nakon raspada Sovjetskog saveza, tamošnji Armenci zbacili su nominalnu azerbajdžansku kontrolu i zauzeli susjedni teritorij u onome što je danas poznato kao Prvi karabaški rat.

Od 1988. do 1994. godine ubijeno je oko 30.000 ljudi, a više od milion osoba je raseljeno, uglavnom Azerbajdžanaca.

Pašinjan je u nedjelju okrivio Rusiju da nije učinila dovoljno za Armeniju te da će razmotriti savez s Rusijom.

Ruski dužnosnici tvrde da je Pašinjan jedini krivac za cijelu situaciju te da Armenija, koja graniči s Turskom, Iranom, Azerbejdžanom i Gruzijom, ima malo drugih prijatelja u regiji.