Stručnjaci upozoravaju: Poplave u Derni uvod u ono što će klimatske promjene učiniti svijetu

Naučnici tvrde da katastrofa u libijskom gradu Derna nije ništa drugo nego odraz globalnog zagrijavanja i ubrzanih klimatskih promjena, čije su se katastrofalne posljedice počele ubrzavati.

Poplave koje su pogodile istočnu Libiju progutale su četvrtinu grada Derne (AP)

Stručnjaci tvrde da je poplava koja je zahvatila istočnu Libiju ranije ovog mjeseca samo jedna od katastrofa koje će zadesiti svijet kao rezultat klimatskih promjena, dok se o odnosu između kretanja planeta i zemljotresa koji je pogodio centralni Maroko i dalje vode rasprave.

Zabrinutost oko globalnog zagrijavanja više nije bezrazložna, smatraju stručnjaci  koji su potvrdili da će rekordne temperature zabilježene tokom ljeta otvoriti vrata iznenađenjima, posebno na obalama Mediterana i u sjevernoafričkoj regiji.

Naučnici tvrde da katastrofa u libijskom gradu Derna nije ništa drugo nego odraz globalnog zagrijavanja i ubrzanih klimatskih promjena, čije su se katastrofalne posljedice počele ubrzavati.

Poplave koje su pogodile istočnu Libiju progutale su četvrtinu grada Derne i ostavile pustoš nakon što su cijeli stambeni blokovi odvučeni u more, a preostali dio se pretvorio u naslage blata.

Poplave nisu novost za Dernu, koja se od 1941. godine pet puta suočavala s ovakvim prirodnim katastrofama. Najteži takav slučaj desio se 1959. godine. Međutim, dvije brane izgrađene na periferiji grada smanjile su pojavu poplava.

U posljednjem slučaju, situacija je bila drugačija nakon što se ogromna količina vode slila kroz rijeku Wadi Derna, rušeći sve prepreke pred sobom. Vodostaj je premašio kapacitete dvije brane, koje nisu izdržale, nakon čega se voda sručila na grad.

Libijski stručnjaci su upozoravali tokom proteklih godina da se Derna suočava s rizikom od poplava zbog mogućnosti da dođe do pucanja brana. Međutim, naučnici za ovakva dešavanja krive globalno zagrijavanje i klimatske promjene koje sada prijete cijeloj mediteranskoj obali. Smatraju da je prošlo ljeto, prema njihovom mišljenju, nosilo naznake da se spremaju katastrofe.

Rekordno visoke temperature tokom ljeta bile su znak daljeg zagrijavanja atmosfere i povećanja vlage u zraku, što znači poplavne kiše čija se količina teško može predvidjeti, kažu naučnici.

Stvar čini još opasnijom to što ova visoka temperatura povećava suhoću tla i smanjuje njegovu sposobnost da apsorbira kišu, čime se povećava mogućnosti da jake oborine unište sve pred sobom.

Kretanje planeta i zemljotresi

Iako se naučnici slažu da je razorna poplava u Derni povezana s klimatskim promjenama, pitanje povezanosti između globalnog zagrijavanja i zemljotresa koji je pogodio Maroko i dalje je predmet rasprava.

Stručnjaci negiraju vezu između klimatskih promjena i zemljotresa, jer ono što se dešava u unutrašnjosti Zemlje, kako kažu, nema nikakve veze s onim što se dešava u gornjim slojevima atmosfere.

Stručnjaci također odbacuju teoriju koju je iznio nizozemski istraživač Frank Hoogerbeets da postoji veza između kretanja planeta u Sunčevom sistemu i zemljotresa, čak i ako se desi da se ta predviđanja poklope sa stvarnošću, kao što se dogodilo u potresima u Turskoj i Siriji (februar 2023.) i Maroku ( septembar 2023.).

Međutim, u posljednjih nekoliko godina njemački istraživački centri zagovaraju da  postoji jasna veze između zemljotresa i klimatskih promjena. Kao argument za to navode da bujične kiše dovode do zasićenja tla što povećava težinu zemljine kore, a time se povećava i njen pritisak i kretanje te dolazi do sudaranja tla.

Ovi naučnici također vjeruju da otapanje polova, te porast nivoa mora kao posljedica toga, povećava količine vode koje otječu u unutrašnjost Zemlje te stvara pukotine koje proizvode zemljotrese i cunamije.

Na kraju, dublji uzroci ovakvih pojava leže u ljudskim aktivnostima na planeti, budući da veliki zagađivači i dalje ne žele priznati svoju odgovornost u uništavaju planete pohlepnim iskorištavanjem njenog bogatstva. Rezultati takvog odnosa počeli su se manifestirati u vidu prirodnih katastrofa koje se povećavaju iz godine u godinu.

Izvor: Al Jazeera