Kazahstan više neće biti domaćin pregovora o Siriji, Moskva iznenađena

Kazahstan će prestati biti domaćin pregovora usmjerenih na rješavanje sirijskog sukoba koji je izbio prije 12 godina, objavili su dužnosnici, što je odluka koju je Rusija opisala kao iznenađenje.

Potez od srijede će, također, vjerovatno biti šok za ostale učesnike na završetku 20. kruga pregovora održanih u glavnom gradu Astani.

Od 2017. bivša sovjetska republika je mjesto za razgovore između predstavnika Rusije, Turske, Sirije i Irana o načinima rješavanja sirijskog sukoba.

Ministarstvo vanjskih poslova Kazahstana saopćilo je da su pregovori ispunili svoju misiju i da su “početni ciljevi, uključujući stvaranje zona deeskalacije, zaustavljanje krvoprolića i smanjenje broja žrtava, u potpunosti provedeni”.

Postignuta svrha

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Aibek Smadijarov naveo je nedavni povratak Sirije u Arapsku ligu i napore da se obnove veze s Turskom kao dokaz da su pregovori u Astani postigli svoju svrhu.

Ali Aleksandar Lavrentjev, izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za Siriju, koji je predvodio delegaciju Moskve na razgovorima, rekao je da je odluka Kazahstana došla kao potpuno iznenađenje.

“Potez Kazahstanskog ministarstva vanjskih poslova bio je neočekivan”, rekao je novinarima nakon što su razgovori završeni.

Lavrentjev je rekao da još nije donesena nikakva odluka o mjestu budućih pregovora, ali je dodao da bi se oni mogli održati u Moskvi, Ankari, Teheranu ili čak Damasku u drugoj polovici godine.

Ovosedmični krug pregovora uslijedio je nakon kontinuiranog poboljšanja veza između Sirije i arapskih zemalja koje su ranije podržavale opozicijske grupe koje se bore unutar zemlje i pozivale na smjenu sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

Lavrentjev je pozdravio ponovno uključivanje Sirije u Arapsku ligu u maju tokom samita u Džedi, u Saudijskoj Arabiji, kao “važan korak” prema okončanju sukoba.

Konstruktivni pregovori

Predstavnici UN-a i sirijskih susjednih zemalja Jordana, Libana i Iraka prisustvovali su pregovorima u Astani kao posmatrači. Izrazili su nadu da će vidjeti brzi kraj sukoba i povratak miliona izbjeglica koji žive u njihovim zemljama.

U saopćenju Turske, Rusije i Irana navodi se da je posljednja runda pregovora u Astani bila “konstruktivna” i da se raspravljalo o “napretku u pripremi plana za obnovu odnosa između Turske i Sirije”.

Moskva je vodila vojnu kampanju u Siriji od septembra 2015, udružujući se s Iranom kako bi omogućila Al-Assadovoj vladi da povrati kontrolu nad većim dijelom zemlje. Turska je podržavala oružanu opoziciju Al-Assadu tokom sirijskog rata.

Dok je glavnina ruskih oružanih snaga bila zauzeta borbama u Ukrajini, Moskva je zadržala svoje vojno uporište u Siriji i također je ulagala dosljedne napore da pomogne Al-Assadu da obnovi pokidane veze s Turskom i drugim zemljama u regiji.

Turska uz opoziciju

Turska je imala trupe u sjeverozapadnoj Siriji koje podržavaju opozicijske borce u tamošnjoj enklavi koju drži opozicija.

Pomoćnik sirijskog ministra vanjskih poslova Ayman Sousan rekao je u utorak da bi Turska trebala izraditi “jasan vremenski okvir” za povlačenje svojih snaga iz Sirije.

U maju su se ministri vanjskih poslova Turske i Sirije složili uspostaviti “mapu puta” za poboljšanje zategnutih veza nakon razgovora u Moskvi, nekoliko dana nakon što je ratom razorena zemlja ponovno primljena u Arapsku ligu. Označilo je to kontakt na najvišem nivou između dvije zemlje od početka pobune u Siriji, koja se pretvorila u rat u koji je uključeno više stranih sila, prije više od deset godina.

U sukobu u Siriji poginulo je gotovo 500.000 ljudi i raseljena polovica prijeratnog stanovništva zemlje od 23 miliona.