Moskva i Peking osudili pritiske G7 na Rusiju i Kinu

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije saopćilo je kako je jedini cilj nuklearne retorike grupe sedam najrazvijenijih država svijeta (G7) podvrgnuti Moskvu i Peking psihološkom, vojnom i političkom pritisku.

Prošle sedmice je G7, u prvom saopćenju o nuklearnom razoružavanju izdanom na samitu, pozvao Rusiju i Kinu na veću transparentnost u pogledu njihovih nuklearnih arsenala, slično koracima koje su poduzele Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Komentirajući dokument, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, zadužen u Ministarstvu vanjskih poslova za pitanja kontrole naoružanja, rekao je kako saopćenje odražava proturuski i protukineski ton.

‘Želja da se ocrne naše zemlje’

“Stječe se dojam da zapadna retorika o veličini njihovih nuklearnih arsenala ima samo jedan cilj – podvrgnuti Rusiju i Kinu vojno-političkom pritisku”, rekao je on u komentaru objavljenom na internetskoj stranici Ministarstva vanjskih poslova.

“Iza njega očito stoji patološka želja da se ocrne naše zemlje”, dodao je.

I glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying kritizirala je izjave učesnika samita G7 u Hirošimi kako politika Kine trenutno predstavlja prijetnju miru i bezbjednosti na globalnom nivou.

“Neke članice G7 nazvale su Kinu najvećom prijetnjom globalnoj bezbjednosti i prosperitetu. Da li ste ozbiljni?”, napisala je ona na društvenim mrežama.

“Ako je Kina prijetnja, šta su onda neke od članica G7 koje počinju ratove sa suverenim državama, ruše legitimne strane vlade, povlače se iz multilateralnih sporazuma i tjeraju druge zemlje da prekinu lance snabdevanja?“, zapitala je kineska zvaničnica.

Hua je istakla da je u sadašnjoj fazi Kina “motor broj 1 svjetske ekonomije”, da više doprinosi svjetskom rastu nego sve članice G7 zajedno, da održava trgovinske i ekonomske odnose s više od 140 zemalja svijeta i da je druga po doprinosima u finansiranju mirovnih operacija Ujedinjenih naroda, prenosi Tanjug, pozivajući se na Interfaks.

Komentari su uslijedili nakon oštrih odgovora Kine i Rusije na samit G7 i izjava u kojima se proziva obje države za niz pitanja.

Obavezali se na ‘bezgranično’ partnerstvo

Moskva je samit nazvala “inkubatorom” proturuske i protukineske histerije.

Kineski predsjednik Xi Jinping i njegov “dragi prijatelj” Vladimir Putin obavezali su se na “bezgranično” partnerstvo nešto prije početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine i od tada su jačali ekonomske, političke i vojne veze.

Nastavljajući bilateralne posjete, ruski premijer Mihail Mišustin stigao je u ponedjeljak kasno navečer u Kinu, na razgovore s kineskim zvaničnicima i poslovnim ljudima, što je izazvalo dodatnu uznemirenost Zapada zbog odnosa dviju zemalja.