Stručnjaci otkrivaju: Kina nastoji povećati svoj nuklearni arsenal na nivo bez presedana
Visoki ruski zvaničnici u oblasti atomske energije pristali su pomoći Kini da dovrši “brze reaktore” koji bi proizvodili fisijski materijal mnogo brže nego što se troši.
Stručnjaci objašnjavaju da Kina nastoji povećati svoj nuklearni arsenal na nivo bez presedana i modernizirati ga, kako bi pojačala svoje odvraćanje u slučaju sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) procjenjuje da Kina ima arsenal od 350 nuklearnih bojevih glava, dok Rusija ima 4477, a SAD 3708 bojevih glava.
No Peking bi mogao povećati ovaj broj na 1.500 nuklearnih bojevih glava do 2035. godine, prema procjenama Pentagonovog izvještaja koji je objavljen u novembru.
“Izgleda da se Kina više ne želi zadovoljiti sa samo nekoliko stotina komada nuklearnog oružja kako bi osigurala svoju sigurnost”, rekao je za AFP Matt Korda iz nevladine organizacije Federacija američkih naučnika, koja proučava nuklearno širenje.
Nakon prve nuklearne probe 1964. godine, Kina se zadovoljila održavanjem relativno skromnog arsenala i obavezala se da nikad neće biti prva koja će upotrijebiti nuklearno oružje u sukobu. Naglasila je da će ovoj opciji pribjeći samo u slučaju da bude gađana oružjem ove vrste.
Tokom protekle decenije, kineski predsjednik Xi Jinping zalagao se za modernizaciju vojske velikih razmjera, uključujući poboljšanje nuklearnih sposobnosti.
”Kina trenutno poduzima najznačajnije širenje i modernizaciju svojih nuklearnih snaga u povijesti svoje zemlje”, rekao je David Logan, profesor na Američkom fakultetu za pomorsko ratovanje.
Logan dodaje da ova zemlja nastoji ne samo povećati proizvodnju nuklearnih bojevih glava, već i poboljšati sposobnost njihovog lansiranja s kopna, iz aviona ili podmornica.
Ruska podrška
Američko Ministarstvo odbrane također izvještava da Kina “brzo” gradi objekte za lansiranje interkontinentalnih balističkih raketa, napominjući da ima više od 300 objekata za lansiranje raketa.
Peking je više puta ponavljao da svoje nuklearne snage drži “na minimalnom nivou koji je neophodan za nacionalnu sigurnost”.
Prošlog mjeseca, Xi Jiping je u zajedničkoj izjavi sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom naglasio da nuklearni rat “nikad ne smije biti pokrenut”.
Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja, koalicija nevladinih organizacija, smatra da je Kina izdvojila 11,7 milijardi dolara za svoj nuklearni program u 2021. godini, što je manje od trećine onoga što je SAD potrošio u ovoj oblasti.
Stručnjaci smatraju da postoji nekoliko prepreka bilo kakvom nastojanju Kine da ojača svoj nuklearni arsenal, prije svega njena ograničena sredstva za proizvodnju fisijskih materijala neophodnih za proizvodnju nuklearnih bojevih glava, u čemu bi joj Rusija mogla pružiti pomoć.
Peking i Moskva obećali su da će pojačati svoju nuklearnu saradnju na nedavnom samitu između Xi Jinpinga i Vladimira Putina prošlog marta.
Visoki ruski zvaničnici u oblasti atomske energije pristali su pomoći Kini da dovrši “brze reaktore” koji bi proizvodili fisijski materijal mnogo brže nego što se troši, navodi Moskva.
Prema Pekingu, sporazum se odnosi samo na civilni nuklearni program, ali stručnjaci smatraju da bi se on mogao koristiti i za stvaranje zaliha fisijskog materijala namijenjenog za nuklearno oružje.