Portugalski predsjednik: Preuzeti ‘odgovornost’ za trgovinu robljem

Predsjednik Portugala Marcelo Rebelo de Sousa je izjavio kako bi njegova zemlja trebala preuzeti odgovornost i izviniti se za ulogu u transatlantskoj trgovini robljem, što je prvi put da je portugalski čelnik predložio nacionalno izvinjenje.

Od 15. do 19. stoljeća oko šest miliona Afrikanaca je oteto i nasilno prevezeno preko Atlantika portugalskim brodovima i prodano u ropstvo, prvenstveno za rad na plantažama u Brazilu.

De Sousa je rekao kako bi Portugal trebao ići dalje od pukog izvinjenja, iako nije ponudio nikakve pojedinosti.

Predsjednik je govorio na godišnjoj komemoraciji “Revolucije karanfila” 1974. godine, kojom je srušen diktatorski sistem Estado Novo u zemlji.

“Izvinjenje je ponekad najlakša stvar: izviniš se, okreneš leđa i posao je obavljen”, kazao je on, dodajući da bi Portugal trebao “preuzeti odgovornost” za prošlost kako bi izgradio bolju budućnost.

De Sousa je dao primjedbe nakon što se predsjednik Brazila Luiz Inacio Lula da Silva, koji se u prvoj posjeti Evropi od kako je preuzeo dužnost obratio portugalskom Parlamentu.

‘Brazil i dalje trpi posljedice nasljeđa ropstva’

Brazil je stekao nezavisnost od Portugala 1822. godine.

Rekao je da je kolonizacija Brazila imala i pozitivne faktore, poput širenja portugalskog jezika i kulture.

“Ali, s druge strane, i loše stvari, poput iskorištavanja starosjedilačkog stanovništva, ropstvo, žrtvovanje interesa Brazila i Brazilaca”, dodao je.

Brazilski ministar za ljudska prava Silvio Almeida kazao je da je De Sousa poduzeo “vrlo važan” korak.

“U Brazilu i dalje trpimo posljedice nasljeđa ropstva”, rekao je Almeida.

“Priznavanje iskorištavanja miliona porobljenih ljudi više od 300 godina korak je naprijed prema društvu s manje nejednakosti.”

Povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović poručila je Portugalu 2021. godine da bi trebao učiniti više kako bi se suočio s kolonijalnom prošlošću i ulogom u transatlantskoj trgovini robljem kao načinom borbe protiv savremenog rasizma i diskriminacije u zemlji.

“Važno je rasvijetliti historijske represivne strukture kolonijalizma, ukorijenjene rasističke predrasude i njihove današnje posljedice”, rekla je ona, napomenuvši da bi uključivanje takve historije u školske programe bilo korisno.

Trenutno se u portugalskim školama malo uči o centralnoj ulozi zemlje u trgovini robljem.

Bile uključene sve evropske kolonizatorske sile

Od 16. stoljeća Portugal je osnovao plantaže šećera, tada najcjenjenije robe na svijetu, u Brazilu, koristeći robove koji su brodovima prevoženi preko Atlantika sa zapadne obale Afrike.

Transatlantska trgovina robljem postala je unosan međunarodni posao, koji je uključivao sve evropske kolonizatorske sile, Veliku Britaniju,  Nizozemsku, Francusku i Španiju, koje su se pridružile Portugalu u trgovini ljudima.

Paula Cardoso, osnivačica internetske platforme Afrolink za crnačke profesionalce u Portugalu, kazala je da su predsjednikove primjedbe bile “simbolične”, ali važne, jer su iznijele to pitanje na stol.

“Ipak,  voljela bih čuti nešto konkretnije od predsjednika… Da bi imali određeni učinak, ova razmišljanja moraju biti popraćena mjerama i obavezama”, rekla je Paula Cardoso.

Reparacije i javne politike za borbu protiv nejednakosti uzrokovane portugalskom prošlošću bitne su, dodala je ona.