Šta je municija sa osiromašenim uranijem koju Velika Britanija šalje Ukrajini?

Britanska vlada objavila je da će Ukrajinu opskrbiti protuoklopnom municijom koja sadrži osiromašeni uranij – koji je nusprodukt procesa obogaćivanja uranija potrebnog za stvaranje nuklearnog oružja.

Predsjednik Vladimir Putin upozorio je Rusiju da će “odgovarajuće odgovoriti s obzirom na to da Zapadni kolektiv počinje koristiti oružje sa ‘nuklearnom komponentom'”.

Projektili zadržavaju neka radioaktivna svojstva, ali ne mogu izazvati nuklearnu reakciju kao što bi to učinilo nuklearno oružje, kaže Edward Geist, nuklearni stručnjak u istraživačkoj organizaciji RAND. Ali ta municija nosi rizike čak i ako nije nuklearno oružje.

Donosimo pojašnjenja o municiji sa osiromašenim uranijem:

Šta je osiromašeni uranij?

Osiromašeni uranij je nusprodukt procesa stvaranja rjeđeg obogaćenog uranija koji se koristi u nuklearnom gorivu i oružju. Iako daleko manje moćan od obogaćenog uranija i nesposoban za izazivanje nuklearne reakcije, osiromašeni uranij je izuzetno gust – gušći je od olova – što je kvalitet koji ga čini vrlo atraktivnim za pravljenje projektila.

“Toliko je gust i ima toliko zamaha da jednostavno prolazi kroz oklop – i toliko ga zagrijava da se zapali”, rekao je Geist.

Kada se ispali, municija s osiromašenim uranom postaje “u suštini egzotična metalna strelica ispaljena izuzetno velikom brzinom”, rekao je viši odbrambeni analitičar RAND-a Scott Boston.

Tokom sedamdesetih godina prošlog stoljeća je američka vojska počela proizvoditi municiju, odnosno projektile za probijanje oklopa s osiromašenim uranijem i od tada ga je dodala kompozitnom tenkovskom oklopu kako bi ga ojačala. Također je dodala osiromašeni uranij u municiju koju ispaljuje jurišni avion A-10 američkih zračnih snaga, koji je poznat kao “ubica tenkova”.

Šta je Rusija rekla?

Britanci su “izgubili orijentir”, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, upozoravajući da je municija “korak prema ubrzavanju eskalacije”.

Ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da je britanska najava “još jedan korak i da tih koraka nije ostalo toliko puno”.

Putin je upozorio da će Rusija biti “prisiljena reagirati” ako Velika Britanija isporuči Ukrajini tu municiju, ne navodeći pojedinosti.

Šta kaže SAD?

Municija, koja povećava sposobnost prevladavanja odbrane na tenkovima, odnosno oklopa, “nije radioaktivna” i “nije ni blizu” toga da spada u sferu nuklearnog oružja, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby.

“Ovo je uobičajena vrsta municije… Ako je Rusija posebno zabrinuta za dobrobit svojih tenkova i svojih tenkovskih posada… mogli bi ih jednostavno odvesti preko granice nazad u Rusiju”, rekao je on. “Mislim da se ovdje zapravo radi o tome da Rusija jednostavno ne želi da Ukrajina nastavi sa uništavanjem njenih tenkova.”

Nije bomba – ali ipak postoji rizik

Program Ujedinjenih naroda za okoliš opisao je takvu municiju kao “hemijski i radiološki otrovni teški metal”.

I dok se municija s osiromašenim uranijem ne smatra nuklearnim oružjem, njeno emitiranje niskog nivoa zračenja navelo je UN-ovo tijelo za nuklearni nadzor da pozove na oprez pri rukovanju i upozori na moguće opasnosti od izlaganja.

Rukovanje takvom municijom “trebalo bi svesti na minimum i treba nositi zaštitnu odjeću [rukavice]”, upozorava Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), dodajući da bi “mogla stoga biti potrebna kampanja informiranja javnosti kako bi se osiguralo da ljudi izbjegavaju rukovanje tim projektilima”.

“Ovo bi trebalo biti dio svake procjene rizika i takve mjere opreza trebale bi ovisiti o opsegu i broju municije koja se koristi u određenom području.”

IAEA navodi da osiromašeni uranij uglavnom predstavlja otrovnu hemikaliju za razliku od opasnosti od zračenja. Čestice u aerosolima mogu se udahnuti ili progutati, a dok bi se većina tih čestica ponovno izlučila, neke mogu ući u krvotok i uzrokovati oštećenje bubrega.

“Visoke koncentracije u bubrezima mogu uzrokovati oštećenja i, u ekstremnim slučajevima, zatajenje bubrega”, navodi IAEA.

Gdje je korištena ta municija?

Municija s osiromašenim uranijem korištena je u Zaljevskom ratu 1991. protiv iračkih tenkova T-72 i ponovno u invaziji na tu zemlju 2003, kao i u Srbiji i na Kosovu. Američki vojni veterani koji su učestvovali u tim sukobima su se pitali je li njena upotreba dovela do bolesti s kojima se sada suočavaju.

Vjačeslav Volodin, predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je da bi projektili koji sadrže osiromašeni uranij mogli dovesti do “tragedije na globalnom nivou koja će prvenstveno pogoditi evropske zemlje”.

Volodin je rekao da je upotreba takve američke municije u bivšoj Jugoslaviji i u Iraku dovela do “radioaktivne kontaminacije i naglog porasta onkoloških bolesti”.