Šta donosi kineski plan za pregovore Rusije i Ukrajine

Peking je objavio svoj dokument o stajalištu u 12 tačaka, pozivajući na prekid vatre između Kijeva i Moskve.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping sastali su se u Pekingu 4. februara 2022, tri sedmice prije nego što je Rusija napala Ukrajinu (AP)

Kina je objavila svoj dugo očekivani dokument o stajalištu u vezi rusko-ukrajinskog rata, u kojem poziva na prekid vatre i razgovore između dvije strane.

Sukob i rat “nikome ne koriste”, navela je Kina u petak u dokumentu od 12 tačaka, tempiranom da se poklopi s prvom godišnjicom ruske invazije na susjednu Ukrajinu.

“Sve strane moraju ostati racionalne i biti suzdržane, izbjegavati raspirivanje vatre i pogoršanje napetosti te spriječiti da se kriza dodatno pogorša ili čak izmakne kontroli”, navodi se u dokumentu.

Šta je u planu?

Plan koji je objavilo ministarstvo vanjskih poslova poziva na prekid zapadnih sankcija protiv Rusije, uspostavu humanitarnih koridora za evakuaciju civila i korake za osiguranje izvoza žitarica nakon poremećaja koji su uzrokovali skok cijena hrane na globalnom nivou prošle godine.

Prijedlog uglavnom razrađuje dugotrajne kineske stavove, uključujući da se “suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet svih zemalja učinkovito garantiraju”.

Navedeno je da nuklearne elektrane moraju biti osigurane i da se treba suprotstaviti prijetnji ili upotrebi nuklearnog oružja.

Plan također poziva na okončanje “mentaliteta Hladnog rata”, što je standardni izraz Pekinga za ono što on smatra globalnom dominacijom Sjedinjenih Američkih Država i njihovo uplitanje u poslove drugih zemalja.

Kako je Ukrajina reagirala?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Kijev mora sarađivati s Kinom kako bi se zaustavio rat.

“Kina je počela govoriti o Ukrajini i to nije loše”, rekao je Zelenski. “Čini mi se da postoji poštovanje našeg teritorijalnog integriteta, sigurnosnih pitanja.”

“Moramo sarađivati s Kinom po ovom pitanju. … Naš zadatak je ujediniti sve kako bismo izolirali jednoga”, dodao je.

Mihailo Podoljak, viši savjetnik ukrajinskog predsjednika, rekao je da svaki plan za okončanje ruskog rata u Ukrajini mora uključivati povlačenje moskovskih trupa natrag na granice Ukrajine iz 1991. godine, iz perioda raspada Sovjetskog Saveza.

“Svaki ‘mirovni plan’ koji sadrži samo prekid vatre i, kao rezultat toga, s novom linijom razgraničenja i kontinuiranom okupacijom ukrajinskog teritorija nije o miru, već o zamrzavanju rata, ukrajinskom porazu [i] sljedećim fazama ruskog genocida”, naveo je u objavi na Twitteru.

“Stav Ukrajine je poznat – povlačenje ruskih trupa na granice iz 1991.”, rekao je.

Ranije je prva zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova rekla za Al Jazeeru da ta zemlja pozdravlja prijedlog Kine da bude posrednik između Kijeva i Moskve.

“Pozdravljamo svaku inicijativu koja je zapravo usmjerena na pronalaženje mira i rješavanje rata”, rekla je iz Kijeva Emine Džaparova za Al Jazeeru. “…Mi smo zemlja koja je najviše zainteresirana za bilo kakav mir jer trpimo ovaj pakao godinu dana.”

“Dokument… koji smo dobili danas ujutro zove se politički stav Kine o krizi. To ćemo temeljito proučiti”, dodala je. “Jedino što želim razjasniti je šta je osnova za ovaj mir jer vjerujemo u pravdu i pravedan mir, a ne u pomirljivost.”

Kako su reagirali zapadni saveznici?

Dokument od 12 tačaka nije otkrio nikakve nove inicijative, a zapadni diplomati i stručnjaci reagirali su sa skepsom i razočaranjem, ističući da Kina nije neutralna i da nije osudila rusku invaziju.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da Peking nije u dobroj poziciji da pregovara o okončanju rata.

“Kina nema puno kredibiliteta jer nije bila u stanju osuditi ilegalnu invaziju na Ukrajinu”, rekao je novinarima u Tallinnu, dodajući da je Peking potpisao sporazum s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nekoliko dana prije invazije.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen podržala je Stoltenbergove stavove, rekavši da Kina nije podijelila mirovni plan već neka načela.

“Morate ih posmatrati u određenoj široj slici, a ta je slika ona u kojoj je Kina već stala na stranu potpisivanjem, naprimjer, neograničenog prijateljstva neposredno prije invazije”, rekla je ona.

“Tako da ćemo razmotriti načela, naravno, ali ćemo ih gledati u kontekstu da je Kina zauzela stranu”, rekla je bivša njemačka ministrica odbrane.

Glasnogovornik njemačke vlade naglasio je da u prijedlogu nedostaju važni elementi, poput poziva na povlačenje ruskih snaga.

“Važno je da Kina sada razgovara o ovim idejama direktno s Ukrajinom jer je to jedini način da se pronađe uravnoteženo rješenje koje uzima u obzir legitimne interese Ukrajine”, rekao je glasnogovornik.

Šta kažu stručnjaci?

Nicholas Bequelin, gostujući saradnik na Kineskom centru Paul Tsai Pravnog fakulteta Yalea, rekao je za Al Jazeeru da Kina ne može biti učinkovit posrednik u rusko-ukrajinskom ratu i da izneseni prijedlozi “to odražavaju”.

“Ovo nije plan; nema akcije koju Kina predlaže”, rekao je Bequelin. “Ono što čini je da artikulira niz načela o načinu na koji Kina gleda na ovaj sukob. Kina je doista u škripcu u vezi ukrajinskog sukoba jer ne pozdravlja rat. Kini stvara neizrecive probleme u njenom odnosu s Evropom, njenoj ekonomiji, njenom mjestu u svijetu.”

“U isto vrijeme, ono što je duboko ukorijenjeno u pogledima Pekinga na svijet je da je obračun sa SAD-om na pomolu”, rekao je. “Prije ili kasnije dogodit će se obračun sa Zapadom jer Zapad pokušava obuzdati uspon Kine i kao rezultat toga ne može sebi priuštiti odricanje od saveznika poput Rusije. Stoga se mora pretvarati da je neutralna dok ostaje donekle na strani Rusije i svakako ne prihvata da bude uključena u ratne napore koje vode SAD i NATO.”

Izvor: Al Jazeera i agencije