Pakt o migracijama i azilu među prioritetima EK-a

Postizanje dogovora o Paktu o migracijama i azilu bit će među prioritetima Evropske komisije u 2024. godini, kazao je potpredsjednik EK Maroš Šefčovič eurozastupnicima.

Rad aktuelne Komisije na čelu s Ursulom von der Leyen privodi se kraju, a građani Evropske unije izaći će na evropske izbore u junu.

Šefčovič je na predstavljanju prioriteta EK-a poručio da idućih mjeseci “napori moraju biti usmjereni na postizanje dogovora o Paktu o azilu i migracijama” i da se poduzimaju aktivnosti kako bi se “poboljšao kolektivni odgovor EU-a na migracijske izazove”.

Dodao je da EK pozdravlja nedavno postignuti napredak prema konačnom dogovoru o migracijama.

Mađarska i Poljska kritizirale dogovor

Ambasadori država članica EU-a postigli su krajem septembra dogovor o uredbi o kriznim situacijama u slučaju velikog priljeva migranata, čime se Unija približila konačnom dogovoru o Paktu o migracijama i azilu.

Mađarska i Poljska kritizirale su taj dogovor, a najoštriji je bio mađarski premijer Viktor Orban, koji je poručio da su Budimpešta i Varšava prisiljene prihvatiti nešto čemu se protive i da će biti “nemoguće” postići konačan dogovor o migracijama.

“Pravno gledajući, mi smo silovani. Ako si pravno silovan i prisiljen prihvatiti nešto što ti se ne sviđa, kako je moguć kompromis?”, upitao je Orban u Granadi u oktobru.

Mađarska nezavisna eurozastupnica Eniko Gyori poručila je EK-u da “ne bi trebala forsirati Pakt o migracijama i azilu, već bi se trebale zaustaviti ilegalne migracije na vanjskim granicama EU-a”.

Nizozemski eurozastupnik Malik Azmani iz kluba liberala Renew pozvao EU da “ojača partnerstvo s Afrikom” kako bi se odgovorilo na problem krijumčarenja migranata.

Zelena i digitalna tranzicija

Komisija će do kraja mandata nastaviti raditi na ubrzanju zelene i digitalne tranzicije, a EK i Belgija, kao predsjedavajuća EU-om, održat će iduće godine socijalni samit u Val Duchesseu o izazovima s kojima se suočavaju tržišta rada, radnici i poduzeća, dodao je Šefčovič.

Komisija na svojim službenim stranicama navodi da Evropski zeleni plan ostaje u središtu njenog rada, kao i da se EU “neće pokolebati u solidarnosti s Ukrajinom”.

Kao primjer je navela prijedlog o uspostavi instrumenta za Ukrajinu u iznosu do 50 milijardi eura za razdoblje od 2024. do 2027. godine.

Evropski parlament je doradio i prihvatio predloženi instrument, a pregovori s državama članicama uslijedit će čim Evropsko vijeće dogovori zajednički stav.