Naučnici zabrinuti zbog nestanka ledenog pokrivača Antarktike

Nivo ledenog pokrivača na Antarktici je na historijsko niskim nivoima tri godine zaredom, javlja agencija France Presse.

Dok tome svjedoči iz prve ruke, naučnik Miguel Angel de Pablo razmišlja kako čovječanstvo nije svjesno ozbiljnosti situacije.

“Mi naučnici smo veoma zabrinuti, jer ne vidimo kako to možemo riješiti sami”, rekao je španski geolog francuskoj novinskoj agenciji na otoku Livingston na Antarktici.

“Što više upozorenja šaljemo kako bi društvo bilo svjesno šta se događa, čini se da nas niko ne sluša i da nas smatraju paničarima”, uprkos dokazima, rekao je.

Američki Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu (NSIDC) u srijedu je izvijestio da je ledeni pokrivač kod Antarktike pao na ispod dva miliona kvadratnih kilometara treći februar zaredom. Ta površina inače je uobičajena za ljeto na južnoj polutci. Posljednje tri godine pokrivač je najmanji otkad su se prije 46 godina počeli bilježiti podaci.

Topljenje morskog leda nema istovremeni utjecaj na visinu okeana jer je formiran zamrzavanjem slane vode koja je već u okeanu. Međutim, led reflektira više sunčeve svjetlosti nego mračni okean, pa njegov gubitak ubrzava globalno zagrijavanje te izlaže kopneni ledeni pokrivač čije bi topljenje moglo podići razinu mora.

„Iako smo dalje od nastanjenog dijela planeta, u stvarnosti ono što se događa na Antarktici utiče na sve u ostatku svijeta”, upozorava De Pablo.

Ne može se lako poništiti

Prošlogodišnja studija pokazala je kako se gotovo polovica ledenog pokrivača spojenog na kopno Antarktike smanjila u proteklih 25 godina, oslobađajući 25 biliona tona vode u okeane. To utječe ne samo na nivo mora nego i na slanost i temperaturu okeana, rekao je De Pablo.

Dio naučnika južni kontinent izdvaja kao dokaz klimatskih promjena. Antarktika je poznata po značajnim godišnjim varijacijama između ljeta i zime koje su manje očite na Arktiku. Nema sumnje da će globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim emisijama stakleničkih plinova i dalje uticati na te obrasce u budućnosti, prenosi Hina navode agencije France Presse.

De Pablo, koji proučava led na Antarktici više od šesnaest godina, strahuje da je možda već prekasno preokrenuti trend.

“Problem je što se te degradacije ne mogu lako poništiti”, rekao je.

“Čak i kad bi danas promijenili ritam života kakav imamo u zapadnom društvu, ledenjaci se sutra ne bi prestali degradirati niti ledeni pokrov gubiti”.

Naučnici procjenjuju kako se Zemlja već zagrijala 1,2 stepeni u odnosu na predindustrijski period. Pariški sporazum iz 2015. godine odredio je cilj ograničavanja zagrijavanja od 1,5 stepeni kako bi se zaustavile katastrofalne posljedice.

“Moramo se zapitati je li način na koji živimo svakodnevicu zaista toga vrijedan jer ćemo na kraju izgubiti naš planet”, upozorava De Pablo.

„A drugog planeta nema”, dodao je.