Klimatske promjene stvaraju nova žarišta virusa

Klimatske promjene natjerat će brojne životinje da pobjegnu iz svojih dosadašnjih ekosistema u područja pogodnija za život, gdje će njihovo miješanje s ostalim životinjskim vrstama uveliko povećati rizik od međusobnog prenosa virusa i nastanak novih, pokazali su rezultati nove studije.

Istovremeno se povećava opasnost od pojave novih bolesti potencijalno prenosivih na ljude, a možda je pred nama još jedna pandemija, upozorili su američki naučnici, prenosi Hina, pozivajući se na AFP i Reuters.

Na temelju proučavanja dosadašnjih klimatskih modela, podataka o uništavanju prirodnih staništa i načina na koji virusi prelaze s jedne vrste na drugu, naučnici u svojem radu ukazuju na još mračniju projekciju budućnosti do 2070. za planet na kojem živimo.

A čini se da je ta putanja nepovratna, čak i u slučaju ograničenja povećanja temperature na dva stepena, smatraju autori sa Univerziteta Georgetown u Washingtonu koji su rezultate studije objavili u časopisu Nature.

Ljudima prijeti najmanje 10.000 poznatih virusa

Trenutno je u svijetu najmanje 10.000 poznatih virusa koji su u stanju preći sa životinja na ljude i koji “tiho kruže” među divljim sisavcima, uglavnom u dubinama tropskih šuma, podaci su iz njihovog istraživanja.

Povećanje temperatura prisiljava te sisavce da napuste svoja izvorna staništa, a u pogodnijim, hladnijim područjima prvi će se put susresti s drugim životinjskim vrstama, omogućujući nastanak najmanje 15.000 novih virusa koji će biti u stanju preći sa životinje na životinju do 2070. godine, predviđaju stručnjaci.

Taj je proces vjerojatno već započeo, a nastavit će se čak i ako svijet uskoro uspješno djeluje na smanjenje emisije ugljika. Naučnici ističu da on predstavlja veliku prijetnju za životinje i za ljude.

“Imamo dokaze o novim i potencijalno razornim mehanizmima nastanka bolesti koje bi u budućnosti mogle ugroziti zdravlje životinjskih populacija, ali će najvjerovatnije imati posljedice i na zdravlje ljudi. Ovaj nam stručni rad pruža više nepobitnih dokaza o tome da decenije pred nama neće biti samo toplije, već i bolesnije”, rekao je koautor istraživanja Gregory Albery, biolog sa Univerziteta Georgetown u Washingtonu.

Studija, na kojoj se radilo pet godina, proučavala je 3139 vrsta sisavaca, projicirajući na koji bi se način izmijenila njihova globalna kretanja u sklopu niza scenarija o globalnom zatopljenju. Naučnici su analizirali i kako bi njihova kretanja utjecala na prenos virusa.

Ustanovili su da bi se novi kontakti među raznim sisavcima udvostručili. Događali bi se posvuda u svijetu, no bili bi posebno koncentrirani u području tropske Afrike i jugoistočne Azije.

Šišmiši kao prijetnja

Globalno zatopljenje utjecat će i na to da se ti prvi kontakti ostvare u gušće naseljenim područjima u kojima će “ljudi vjerovatno biti osjetljiviji i ranjiviji na promjene u okolišu, a neki će se virusi širiti globalno iz bilo kojeg od ovih populacijskih središta”.

Vjerojatna žarišta su područje Sahela, etiopsko gorje, dolina Rift koja prolazi kroz Etiopiju, Keniju i Tanzaniju, Indija, istočna Kina, Indonezija, Filipini i neki naseljeniji dijelovi Evrope, pokazalo je istraživanje.

Istraživanje je završeno samo nekoliko sedmica prije početka pandemije korona virusa, no naučnici su već tada istakli prijetnju koju predstavljaju šišmiši, a vjeruje se da je COVID krenuo upravo s tržnice Huanan u kineskom Wuhanu gdje su se, među ostalim, prodavale i žive životinje.

Skrivenu prijetnju, upozoravaju naučnici, predstavlja 10.000 virusa koji “tiho kruže” među divljim sisavcima u tropskim šumama, a mogli bi se prenijeti i na ljude.

Kao jedini sisavac koji može letjeti, šišmiš može preći daleko veće udaljenosti od svojih rođaka na kopnu, šireći tako razne bolesti.

Stručnjaci vjeruju da je taj proces već započeo i da je nepovratan, a njihova studija ukazuje na to da su upravo šišmiši odgovorni za veliku većinu potencijalnih prvih susreta s ostalim sisavcima, uglavnom u jugoistočnoj Aziji.

Čak i ako svijet vrlo uskoro i “masovno” uspije smanjiti sadašnje emisije stakleničkih plinova, čini se da to neće pridonijeti rješenju ovog problema.

Projekcije su pokazale da bi u najblažem scenariju, kada se u obzir uzmu klimatske promjene, moglo doći do većeg broja prenosa virusa među životinjskim vrstama u odnosu na najgori klimatski scenarij. Radi se o tome da sporije globalno zagrijavanje životinjama daje više vremena za putovanja i selidbe.

Proces koji se ne može spriječiti

Istraživači su pokušali utvrditi i kada bi se takvi prvi susreti između raznih životinjskih vrsta mogli početi ostvarivati, očekujući da bi to moglo biti prema kraju ovog stoljeća, no na njihovo iznenađenje pokazalo se da se većina prvih kontakata događa između 2011. i 2040. godine, kontinuirano se povećavajući.

“Taj je proces već u toku i ne možemo ga spriječiti čak ni u najboljem scenariju o klimatskih promjenama. No možemo i moramo poduzeti mjere koje će nam omogućiti bolju zdravstvenu infrastrukturu koja će zaštititi i životinjsku i ljudsku populaciju”, ističe Albery.

Istraživači su također naglasili da, iako su se u svojim istraživanjima usredotočili na sisavce, i ostale životinje mogu skrivati ​​zoonotične viruse – one koji “skaču” sa životinja na ljude.

Prijetnja je u ovom slučaju globalnija, a klimatske promjene su toliko brze da “stvaraju mjesto za bezbroj rizičnih zoonoza koje su nam pred vratima”, upozorio je Colin Carlson, koautor studije i naučnik na Univerzitetu Georgetown.

Carlson je proces slikovito uporedio s trenutkom kada zatresete “snježnu kuglu”.

Kaže kako je “prekasno da se trend izmijeni, no bitno je da postanemo svjesni činjenice da će klimatske promjene uskoro biti najveći globalni pokretač pojave bolesti u svijetu zbog čega moramo izgraditi dobre zdravstvene sisteme koji su u stanju sve to podnijeti.”