Direktor Rheinmetalla pozvao Evropu da otvara veće vojne kompanije

Izvršni direktor Rheinmetalla, Armin Papperger pozvao je evropske države da izgrade veće, specijaliziranije odbrambene kompanije koje će se takmičiti sa američkim rivalima, istakavši da ako Evropa želi bližu saradnju u području odbrane, onda se mora specijalizirati za različite vrste vojne tehnologije.

„Nema mnogo smisla ako, recimo, izaberemo drugu ili treću najbolju tehnologiju jer jedna nacija to želi. Potrebne su nam velike kompanije u Evropi“, rekao je Papperger za Financial Times.

Ako Donald Trump opet postane američki predsjednik SAD, napominje čelni čovjek najvećeg njemačkog proizvođača oružja i municije, „pritisak će biti veći“ na Njemačku, ali će se trka za obnovu vojne snage te zemlje nastaviti bez obzira na to ko završi u Bijeloj kući.

„SAD se više fokusira na azijsko-pacifičku regiju nego na Evropu. Ako bi veoma rizična situacija izazvala oružani sukob u punoj mjeri, SAD će se fokusirati na Aziju, a onda će Evropa biti potpuno sama“, rekao je Papperger.

‘SAD više neće plaćati za Evropu’

Kako je naveo, posljednjih decenija, evropski lideri su uzimali zdravo za gotovo da će SAD doći u pomoć evropskom kontinentu u slučaju vojne prijetnje, ali smatra da se „to neće dogoditi“.

„Sjedinjene Američke Države, gdje su republikanski zastupnici blokirali vojnu pomoć Ukrajini, poslale su veoma jasnu poruku, koja glasi: ‘Mi više ne plaćamo za vas'“, rekao je Papperger.

Napomenuo je i da su se odbrambene sposobnosti SAD-a suočile sa vlastitim izazovima, uključujući rastuću političku polarizaciju. Kao veliki zadatak za narednog američkog predsjednika vidi povezivanje dvije stranke.

„Loše je ako je najveća ekonomija na svijetu i najveća odbrambena sila podijeljena nacija“, rekao je.

Proizvode 10 puta više granata nego prije 2022.

Papperger je podsjetio da će kompanija kojoj je na čelu sljedeće godine proizvesti 700.000 granata u poređenju sa 70.000 godišnje prije 2022. godine, zahvaljujući investicijama u novim proizvodnim linijama „prije nego što se rat vratio u Evropu“.

„Uvijek sam mislio da je život opasan i da je svijet opasan. Zato smo rano investirali u Mađarskoj, Australiji i Velikoj Britaniji. Lokalizacija i rast proizvodnih kapaciteta u mnogim zemljama bili su važni za buduće narudžbe“, rekao je Papperger.

Kompanija sa sjedištem u Duesseldorfu, osnovana 1889. godine, poslovala je sa Rusijom sve dok njemačka vlada nije povukla izvoznu dozvolu 2014. nakon što je Kremlj pripojio ukrajinski poluotok Krim.

Od ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu 2022. godine, cijena dionica Rheinmetalla porasla je više od pet puta i kompanija očekuje da će do kraja 2024. imati narudžbe od NATO-članica i saveznika u vrijednosti od 60 milijardi eura, prenosi Tanjug.