Biti poduzetnik u BiH je teško, ali moguće

Mnogo je izazova koji koče pokretanje firme s kojima se susreću poduzetnici u Bosni i Hercegovini već od samog početka kada počnu s registracijom svojih poslova.

Sveobuhvatna podrška poduzetnicima je neophodna na samom početku, što su prepoznali iz Investicijske fondacije Impakt iz Sarajeva koja od osnivanja 2019. godine do danas uz podršku Švicarske agencije za saradnju i razvoj, Ambasade Sjedinjenih Američkih Država te Medicor Fondacije daje značajan doprinos pozitivnim promjenama u lokalnim zajednicama i na tržištu rada u Bosni i Hercegovini implementirajući inkubator poslovnih ideja.

U saradnji s 58 lokalnih zajednica, određenim kantonalnim ministarstvima i javnim službama za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini do sada je podržano osnivanje i unapređenje gotovo 400 poslovnih poduhvata širom zemlje, koji zapošljavaju više od 700 osoba. Održivost podržanih firmi je preko 90 posto, a razlog leži u samom procesu odabira, poduzetničkoj obuci, te stručnoj, mentorskoj i promotivnoj podršci.

„Složen administrativni sistem i nezgrapna birokratija koja često dugo potraje poduzetnike dočeka već na prvoj stepenici, iako je namjera posljednjih zakonskih rješenja bila zaista dobra i trebala unaprijediti određene aspekte zbog kojih se prema redovnoj publikaciji Svjetske banke (Doing Business, 2022), u kategoriji pokretanja biznisa nalazimo na začelju zauzimajući 184. mjesto od 190 analiziranih zemalja, a i u regiji zauzimamo daleko najlošiju poziciju. Zbog toga vrlo često pružamo podršku i u ovom aspektu, osiguravajući dodatnu podršku lokalnih samouprava kako bi poduzetnici ‘bezbolno’ prevazišli ovaj korak“, govori Senajid Đozo, izvršni direktor Investicijske fondacije Impakt.

Sistemski pristup promjene svijesti

Prema njegovim riječima, koliko god da je stranim investitorima bitno da investiraju u zemlje s velikom populacijom, stabilnim vladama i visokom kupovnom moći, isto vrijedi i za domaće poduzetnike.

„Politička nestabilnost, koja je postala već česta pojava, vrlo često obeshrabri poduzetnike da krenu putem poduzetništva. Odliv mozgova i nedostatak kvalifikovane radne snage još je jedan od izazova u nizu s kojima se susreću poduzetnici primarno u fazi kada trebaju da skaliraju rast svojih biznisa. Ograničenost pristupa kapitalu, i to ne isključivo u kontekstu grantova ili bankarskih proizvoda koji bi definitivno trebali biti više usmjereni ka produktivnim ulaganjima nego i u formi ulaganja građana, koji nažalost radije deponuju novac u bankama, a vrlo je jasno šta to znači u uslovima inflacije, što zahtijeva jedan sistemski pristup promjene svijesti“, kaže Đozo.

Dodaje da u Bosni i Hercegovini svjedočimo neravnomjernom razvoju lokalnih zajednica, što je svakako i rezultat stanja poduzetničke svijesti i poduzetničke kulture, pa se tako, poredeći dvije lokalne zajednice koje imaju iste demografske parametre, može primijetiti da je u jednoj 10 puta manje registrovanih firmi nego u drugoj što predstavlja problem, koji ima korijene još u prethodnim sistemima.

„Mnogo je važan konkurentan i ravnomjeran razvoj lokalnih zajednica i malih privrednika, jer samo tako možemo imati ekonomsku stabilnost, te socijalnu i ekonomsku jednakost. U suprotnom, imamo neravnomjeran i nestabilan rast, razvijanje jednih lokalnih zajednica nauštrb drugih, koncentraciju tržišta i interne migracije radne snage u razvijene lokalne zajednice. To nije dobro za male zemlje kao što je Bosna i Hercegovina.“

Ipak nije sve tako crno

Da nije sve tako crno, pokazuje i Nermina Suljkanović-Šišić koja dolazi iz Brijesnice Velike, jedne male sredine u općini Doboj-Istok. Ona je, zbog vlastitog zadovoljstva, odlučila izaći iz zone komfora i pokrenuti salon za njegu kućnih ljubimaca Grooming studio Šapice. Obuku je završila u Hrvatskoj, a onda se vratila u svoje malo mjesto jer voli zemlju i sredinu u kojoj živi.

„Iako je u početku bilo jako teško ‘pohvatati’ sve procedure, pravila, ustrajala sam i konačno otvorila salon. Veliku podršku imala sam od svoje porodice, a posebno bih istakla podršku prijatelja i prijateljice koji su također mladi poduzetnici i vode uspješno tri pekare. Oni su mi bili jedni od uzora. Kroz sav taj proces otvaranja čula sam i za Impakt, i prijavila se na njihov program. Jako puno su uticali na moje sazrijevanje. Upoznali su me sa samim tržištem rada. To je jedna dobra skupina ljudi koji su mi na raspolaganju za sve nedoumice i pitanja. Poznavajući njih, mnoga vrata su mi se otvorila“, kaže Suljkanović-Šišić.

„Svaki dan je izazov za sebe, svakog dana se pitaš hoće li ljudi nastaviti dolaziti, odnosno hoće li biti tu, jer sve ih je više koji napuštaju državu. Jako sam konkurentna, što svojim radom, uslugama u salonu, tako da iskreno, ne plašim se, jer dajem svoj maksimum“.

Nastavlja da je odnos vlasti prema mladim poduzetnicima priča za sebe.

„Evo, ja sam na neki način podržana jer sama fondacija Impakt radi u saradnji s lokalnom vlasti. Mada, globalno zalaganje je ravno nuli. Smatram da bi trebali organizovati još više različitih edukacija iz različitih oblasti na kojima bi i sami učili – da se da šansa mladim ljudima, da im se pruže određene olakšice barem na samom startu. Tada bi više mladih istupilo sa svojim idejama bez straha. Ili jednostavno: neka oni uče strane jezike i idu iz države, snašli bi se mladi i bez njih“, navodi Suljkanović-Šišić.

Kreirati povoljno okruženje

Da je poduzetništvo itekako moguće primjer je i Mirela Hodžić, rođena Sarajka, koja živi u Tuzli i bavi se programiranjem i razvojem softvera, pa je i direktorica vlastite firme Dennek.

„Nakon otvaranja firme, početak nije bio izrazito težak jer sam već imala iskustvo radeći kao freelancer i obavljajući manje poslove na stranim platformama. To mi je pružilo prednost i dobre temelje kada sam pokrenula vlastiti posao. U tom periodu, fondacija Impakt je odigrala važnu ulogu u mom putovanju prema uspjehu. Impakt je organizacija koja pruža podršku mladim poduzetnicima i novim poslovnim idejama. Kroz njihove programe i mentorstvo, stekla sam neophodno znanje, vještine i podršku kako bih uspješno razvila svoj biznis, te pridonijele su mom razumijevanju tržišta i izgradnji mreže kontakata“, priča Hodžić.

Ne krije da je održavanje firme u uvjetima ekonomskog stanja u državi izazovno.

„Promjene stanja na tržištu, inflacija, promjene u zakonodavstvu i drugi ekonomski faktori mogu imati značajan uticaj na poslovanje. Potrebno je pratiti trendove, biti fleksibilan i brzo se prilagođavati promjenama. Važno je stalno se unapređivati, pružati kvalitetnu uslugu, te razvijati dugoročne poslovne odnose s klijentima kako bi se izdržale ekonomske poteškoće. Uprkos svim tim izazovima, mislim da postoji prilika za rast i razvoj biznisa. Ključno je biti dobro informisan, imati viziju i biti inovativan“, ukazuje Hodžić.

Mišljenja je da još uvijek ima mnogo prostora za napredak kada je u pitanju odnos vlasti prema poduzetnicima.

„Ono što bi vlasti mogle učiniti je, prije svega, prepoznati važnost poduzetništva i kreirati povoljno okruženje za razvoj biznisa. To uključuje smanjenje administrativnih prepreka, unapređenje poslovnog okruženja, olakšavanje pristupa finansijskim sredstvima i poticanje inovacija. Nadležni bi trebali uspostaviti dijalog s poduzetnicima, sarađivati, slušati njihove potrebe i kreirati povoljne uvjete koji će podržati rast i razvoj biznisa u zemlji. Pored toga, podrška u obliku mentorskih programa, edukacija o poslovanju i povezivanje s drugim poduzetnicima mogu biti korisni resursi koje vlasti mogu pružiti“, ističe Hodžić.

Senajid Đozo smatra da je iz sistemske krize u kakvoj se generalno nalazimo moguće izaći samo sistemskim rješenjima i to stavljajući fokus na strukturne politike, odnosno industrijske politike, kao što je IT politika.

„Potrebne su nam strategije koje će se implementirati na svim nivoima za promociju poduzetništva i inovacija, restrukturiranje poreznih i regulatornih sistema, ulaganje u nauku i tehnologiju, reforma obrazovnog sistema, stimuliranje ulaganja u IT sektor. S obzirom na kontinuirani deficit trgovinske bilance, potrebno je poticati izvoz, jer marka u izvozu stvara mnogo više radnih mjesta nego marka u domaćoj potrošnji. Zaista je mnogo mjera koje hitno moramo poduzeti kako bismo zaustavili negativne trendove“, zaključuje Đozo.