Ako je sve više firmi i radnih mjesta na Balkanu, zašto radnici odlaze na Zapad?

Poslovi u velikim korporacijama, pa čak i u javnom sektoru, bilo da je riječ o institucijama ili ustanovama, sve su manje primamljivi radnicima na Zapadnom Balkanu. O tome govore i brojke iz nacionalnih agencija i registara poslovnih subjekata zemalja regiona. Trend otvaranja novih poslovnih subjekata, bez obzira na način registracije, iz godine u godinu se povećava.

„U Bosni i Hercegovini je od početka godine do sada registrovano 3.948 poslovnih subjekata. U cijeloj 2022. godini ih je bilo 4.986. Godinu ranije 4.094, a 2020. godine je bilo 2.832 registrovana poslovna subjekta“, podaci su Registra poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini su trenutno 49.983 poslovna subjekta. Entitetska Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge Republike Srpske (APIF RS) nam je dostavila sljedeće podatke koji potkrepljuju činjenicu da je broj novoosnovanih preduzeća u porastu:

„U toku ove godine je registrovano 688 novih poslovnih subjekata, a njih 196 je brisano iz evidencije. Ukupno imamo 19.607 poslovnih subjekata. Prošle godine je bila rekordna sa 1.046 novoosnovanih, 245 brisanih i ukupno 19.115 poslovnih subjekata. U 2021. godini je bilo 856 novoosnovanih i 301 brisan poslovni subjekat“.

Razlika od 3.260 novoregistrovanih firmi se odnosi uglavnom na Federaciju BiH, te mali dio na Brčko distrikt BiH, koji bi ove godine mogao dostići rekord iz 2018. godine kada je bilo 673 novoregistrovana poslovna subjekta.

Gledano prema pravnom obliku organizovanja, u cijeloj državi prednjače društva sa ograničenom odgovornošću, a slijede obrti koji su dominantni u Brčko distriktu BiH.

U Srbiji više obrisanih nego novoregistrovanih

U Srbiji je, po evidenciji Agencije za privredne registre (APR), za prvih šest mjeseci tekuće godine osnovano 27.579 preduzeća, od čega je čak 22.487 novoosnovanih preduzetnika/obrtnika, što je povećanje od 11 posto u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, veći je broj izbrisanih firmi (6.090), nego novoregistrovanih (5.092) za prvih pola godine.

„Istovremeno je izbrisano 17.751 preduzeće, od čega je 11.661 preduzetnik, a to je 9,9 odsto manje obrisanih preduzetnika iz evidencije u odnosu na godinu ranije“, podaci su zvanične stranice Agencije za privredne registre Srbije. Prema tim podacima, trenutno je u toj zemlji 320.179 registrovanih preduzetnika.

Broj privrednih subjekata se iz godine u godinu povećava i u Hrvatskoj. U konstantnom je rastu od 2018. godine kada je bilo ukupno 264.043 registrovanih subjekata. Te godine je zabilježeno 17.414 osnivanja i 8.537 brisanja iz evidencije. Broj brisanja se drastično smanjuje.

„Za prvih pet mjeseci ove godine su zabilježena 7.030 osnivanja i 202 brisanja subjekata. Ukupno je 331.293 poslovnih subjekata. U cijeloj prošloj godini je bilo 16.854 osnivanja i 1.011 brisanja“, podaci su Državnog zavoda za statistiku Hrvatske.

Nema velikih investitora

Jasno je da su države podržavale i sistemski stimulisale zapošljavanje i samozapošljavanje, kroz finansiranje programa prekvalifikacije i dokvalifikacije, a onda i pokretanja start up privrednih subjekata. Cilj je smanjenje nezaposlenosti s tim da će se teško utvrditi uzroci smanjene nezaposlenosti kroz procente novog zapošljavanja ili odlaska radno sposobnog stanovništva u inostranstvo.

„Ljudi to rade iz nužde, jer nema ko da ih zaposli. Nova radna mesta se ne otvaraju. Ako bi suštinski ušli u analizu, velikih investitora koji bi otvorili masu radnih mesta – nemamo. Ljudi žele iskoristiti svoje znanje, stručnost i raditi legalno. Tako se okreću najjednostavnijim i najjeftinijim oblicima registracije i kreću u samostalno preduzetništvo. Potpuno je realno i razumljivo da se ljudi samozaposle. To će pomoći njima onoliko koliko budu uspešni, ali to nije stvar sistema. Zbog toga što je to više socijalna nego ekonomska sfera, neće doneti prevelike efekte na privredu i javne finansije“, kaže akonomski analitičar Zoran Pavlović.

Država će ipak imati benefite. Smanjit će broj nezaposlenih na evidencijama. Davanjem poticaja preduzetnicima i obrtnicima će u najgorem slučaju po njih imati nulti efekat. Vraćanjem uplaćenih doprinosa u prvih godinu dana poslovanja se odriče dijela dobiti za budžete, ali se i oslobađa davanja za zdravstvenu zaštitu, a ubire veći PDV. No, novac nije uvijek jedini, pa čak ni osnovni faktor za radnike prilikom donošenja nekih odluka.

„Imate i druge stvari kao činjenicu. Neki već afirmisani ljudi izlaze iz isto tako afirmisanih preduzeća u kojima su radili i okreću se preduzetništvu zbog ličnih doživljaja. Od mobinga, preko nepriznavanja njihovog položaja, sve do momenta spoznaje da se njihovo znanje i zvanje kosi sa trenutnim zahtevima poslodavaca. Oni idu u preduzetnike i to čak iz nužde. Ne mora značiti da je ta odluka donesena iz ljubavi prema preduzetništvu”, upozorava Pavlović, koji se kao konsultant susreće sa ljudima koji razmišljaju o pokretanju vlastitih biznisa.

Historijski niska nezaposlenost

Ipak, osnovni cilj svakog državnog aparata u regiji je zadovoljen. Zvanični podaci govore o rekordnom broju zaposlenih, odnosno historijski niskoj nezaposlenosti.

Baza podataka Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine otkriva da je u maju u ovoj zemlji registrovano 344.952 nezaposlenih osoba, a da se njihov broj od januara tekuće godine, kada su bile 356.072 nezaposlene osobe, svakog mjeseca smanjivao.

Broj nezaposlenih lica na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije je trenutno 411.727. Prema Anketi o radnoj snazi Republičkog zavoda za statistiku Srbije, stopa nezaposlenosti se smanjuje za 0,6 posto, dok se stopa zaposlenosti neznatno povećava – 0,1 posto.

Hrvatski zavod za zapošljavanje trenutno na evidenciji ima 102.816 nezaposlenih. Krajem maja je bilo 97.758, što je prvi put od 1982. godine da je brojka (bila) petocifrena. Uz sve to, privredna zajednica vapi za stranim radnicima.

Realni efekti će biti vidljivi tek po definisanju kretanja bruto društvenog prihoda (BDP), te dovođenja u korelaciju sa stopama inflacije i duga.

Slab rast BDP-a

BDP Srbije je u prvom kvartalu ove godine rastao za 0,7 posto. Tako je na sjednici Savjeta za koordinaciju aktivnosti i mjera za rast bruto domaćeg proizvoda izjavila predsjednica Vlade Ana Brnabić. Republički zavod za statistiku Srbije je objavio da su potrošačke cijene u maju 2023. godine povećane 14,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Rastao je i dug, pa je 20. jula, godine prema Upravi za javni dug, dostigao 35,73 milijarde eura. U januaru je bio 34,24 milijarde eura.

Bosna i Hercegovina je prema njenoj Agenciji za statistiku u prvom kvartalu ove godine imala rast BDP-a od 1,1 posto. Centralna banka BiH je izrazila prognoze inflacije za prvih pola godine od 9,7 posto, te nakon trećeg kvartala od 8,1 posto. Na kraju prvog kvartala javni dug Bosne i Hercegovine je iznosio 6,49 milijardi eura i za 157 miliona eura je manji u odnosu na kraj prošle godine, podaci su Ministarstva finansija i trezora BiH.

U Hrvatskoj je prema Državnom zavodu za statistiku, BDP u prvom kvartalu povećan za 2,8 posto. Nakon što je u februaru inflacija u ovoj zemlji dosezala 12 posto, Hrvatska narodna banka je iznijela očekivanja da će na cjelogodišnjem nivou ona biti 7,7 posto. Javni dug zemlje je pao ispod 47 milijardi eura, ali je to još uvijek oko 70 posto BDP-a.

Još neki faktori su jako bitni za ekonomije zemalja u regionu, a nikako ili vrlo malo se dotiču sa poduzetničkom djelatnošću – to su direktne strane investicije i doznake iz inostranstva. Hrvatska i Srbija privlače više investicija, dok je u Bosni i Hercegovini priliv doznaka tri puta veći od stranih investicija.

Zemlje u regionu, uglavnom, imaju slične parametre rasta i razvoja. Bez obzira na samohvalisanje političara, dramatičnog odskakanja privrede i ekonomije baš njihove zemlje u odnosu na druge – nema. Svaki načinjeni korak je mali, ukoliko se zna da ključne investicione radove na infrastrukturi sve i jedne zemlje regiona, svaki most ili kilometar autoputa, te elektroenergetska postrojenja finansiraju, osmišljavaju i realizuju strani investitori i kompanije.