Riječ stručnjaka: Ko su skriveni šampioni u rastućim ekonomijama
Najznačajniji doprinos potrage za ‘skrivenim šampionima’ mogao bi biti u savjetovanju regulatora u rastućim ekonomijama kako da poslovna okruženja transformišu iz ‘neprijateljskih’ u ‘podržavajuće’.
Prije 30 godina njemački profesor Hermann Simon želio je saznati koje kompanije generišu njemački privredni rast, a koji je 1990-tih godina doživio poseban procvat. Taj privredni zamah se posebno bazirao na izvozu, no prilikom analize Simon je shvatio da njemački privredni giganti, kao što su proizvođači automobila ili kućanskih aparata, nemaju dominantan udio u tom izvozu.
Profesora Simona je to zaintrigiralo, te je uradio istraživanje koje je 1996. godine objavljeno u knjizi Skriveni šampioni – lekcije 500 najboljih nepoznatih kompanija svijeta. Rezultati objavljeni u toj knjizi pokazuju da njemačkim izvozom u značajnom omjeru dominiraju tzv. Mittelstand kompanije, mala i srednja preduzeća koja su nepoznata široj javnosti, a lideri su na tržištima i tržišnim nišama. Otuda i naziv „skriveni šampioni“.
Karakteristike skrivenih šampiona
Istraživanje je također otkrilo zajedničke karakteristike ovih kompanija. Osim činjenice da se radi o malim i srednjim preduzećima, u pitanju su uglavnom kompanije u porodičnom vlasništvu. Pretežno su smještene u ruralnim, poduzetničkim predjelima zemlje, te su duboko involvirane u aktivnosti lokalne zajednice, kako kroz otvaranje radnih mjesta za lokalno stanovništvo tako i kroz finansiranje razvojnih projekata iz obrazovanja, zdravstva, zaštite životne okoline te generalno podizanje životnog standarda. U pitanju su visoko inovativne kompanije, ne samo sa tehnološkog aspekta, već i sa aspekta poslovnih procesa.
Skriveni šampioni su izvozno orijentisani te često uopšte nisu prisutni na tržištu države u kojoj postoje. Razlog leži u činjenici da posluju na globalnom tržištu jer su učesnici nekog globalnog lanca vrijednosti.
To dovodi do njihove slijedeće karakteristike, a to je činjenica da su uglavnom prisutni na tzv. poslovnom tržištu, vrlo često na tržišnim nišama koje su kroz svoje inovativne proizvode čak i sami kreirali, što je isto tako i objašnjenje za manju poznatost na tržištu šire potrošnje.
Kriteriji za određivanje statusa skrivenih šampiona
Kako bi se kompanije kvalificirale za status skrivenog šampiona, neophodno je da ispunjavaju tri uslova: prvo – da su tržišni lider na globalnom tržištu ili tržišnoj niši na kojoj posluju; drugo – da se radi o malim i srednjim preduzećima (da nemaju više od 250 uposlenih) čiji godišnji prihod ne prelazi milijardu američkih dolara i treće – da se radi o kompanijama koje nisu poznate široj publici.
Godine 2011. istraživanje je prema originalnoj metodologiji provedeno u centralnoj i istočnoj Evropi sa ciljem da se istraži da li takve kompanije postoje i u tada još tranzicijskim zemljama. Istraživanje je urađeno pod pokroviteljstvom Asocijacije za razvoj menadžmenta u eentralnoj i istočnoj Evropi (CEEMAN), te slovenske poslovne škole IEDC Bled School of Management, a rezultate je objavio svjetski poznati izdavač Springer u knjizi Hidden Champions in CEE and Turkey: Carving out a Global Niche.
Istraživanje je ponovljeno 2018. godine, a rezultate je opet objavio Springer u knjizi naslovljenoj Hidden Champions in Dynamically Changing Societies: Critical Success Factors for Market Leadership.
Naučene lekcije
I dok je istraživanje profesora Simona uopšte kreiralo koncept skrivenih šampiona, potonja dva istraživanja su iznjedrila brojne značajne lekcije za kompanije koje im pomažu da ostvare globalni uspjeh. Kao jedna od ključnih lekcija se pokazala neophodnost modeliranja biznisa, što podrazumijeva kontinuirano unaprijeđenje poslovnih procesa.
Sljedeća lekcija je neophodnost praćenja tržišnih trendova kao i prilagođavanje istim. Uvođenje koncepta marketinga odnosa, što podrazumijeva razvijanje dugoročnih odnosa sa klijentima, ali i sa dobavljačima, naglašavajući potrebu za razvijanjem lanca vrijednosti. Dalje, uočena je diverzifikacija opsega poslovanja, odnosno diverzifikacija ne samo proizvodnog asortimana već i tržišta. Jedna od ključnih lekcija je upotreba inovacija baziranih na znanju.
Osim poslovnih ciljeva neophodno je i definisanje dodatne dvije vrste ciljeva: onih koji odgovaraju društvenim potrebama, te ciljevi koji zadovoljavaju kriterije zaštite okoliša.
Posvećena i inkrementalna internacionalizacija, briga o uposlenicima kroz primjenu savremenih metoda upravljanja ljudskim resursima, te poduzetnički duh kojeg krase upornost, otvorenost uma, entuzijazam, visok senzibilitet, posvećenost, svijest i želja za učenjem su također vrijedne lekcije naučene od ovih uspješnih kompanija.
Dodatno je preporučljivo njegovanje organizacionih vrijednosti kao što su: transparentnost, odgovornost, tačnost, konzistentnost, povjerenje, saradnja, kreativnost, podrška i timski rad. Dominiraju ravne organizacione strukture kako bi se ubrzali procesi odlučivanja i prilagođavanja dinamici tržišta.
Sve nabrojane lekcije su, konačno, rezultat kombinacije liderstva, misije i strategije, te ne iznenađuje činjenica da su doprinijele ostvarivanju enormnog uspjeha skrivenih šampiona.
Globalno istraživanje
Zbog značaja prethodno opisanih istraživanja za širu poslovnu zajednicu, krajem 2021. godine donesena je odluka da se isto istraživanje uradi, ali ovaj put globalno.
IEDC Bled School of Management u saradnji sa Alijansom asocijacija za razvoj menadžmenta u rastućim ekonomijama odlučio je kreirati mrežu akademskih istraživača u Africi, Aziji, Južnoj Americi, te centralnoj i istočnoj Evropi kako bi istražio skrivene šampione u rastućim ekonomijama širom svijeta. Sa četiri navedena kontinenta u istraživanju učestvuje mreža od 135 akademskih istraživača iz 34 zemlje.
Kada globalan uspjeh ostvare kompanije koje dolaze iz poslovnih okruženja koja ih podržavaju, tada taj uspjeh nije posebno iznenađenje. No, stvarni poslovni šampioni su one kompanije koje ostvare globalan uspjeh, a nemaju podršku poslovnog okruženja. Stoga se nameće vrlo intrigantno pitanje: kako kompanije koje dolaze iz neprijateljski nastrojenih poslovnih okruženja ostvaruju globalan uspjeh? To je ključno istraživačko pitanje na koje će ovo globalno istraživanje nastojati dati odgovor.
Na taj način će se pružiti značajan doprinos akademskim diskusijama u svrhu izgradnje ekonomske teorije o uspjehu kompanija. Rezultati istraživanja će pomoći da modeliramo obrazovne programe i prilagodimo ih potrebama poslovnih subjekata u rastućim ekonomijama. Doprinos će biti i u konsultantskim i savjetodavnim aktivnostima kompanijama koje žele krenuti putem globalnog uspjeha. Konačno, možda i najznačajniji doprinos, biće u savjetovanju regulatornih tijela u rastućim ekonomijama kako da poslovna okruženja svojih ekonomija transformišu iz „neprijateljskih“ u „podržavajuće“.